M. Vetranović: Orfeo

1. M. Vetranović:Orfeo Ivan Bačmaga Starija hrvatska književnost – Mavro Vetranović – seminar Zagreb, 10. 04. 2007.

2. Orfej – mitološki pjevač koji u srednjovjekovnoj književnoj tradiciji ‘postaje’ Krist čija riječ u obliku glazbe dovodi čovjeka i prirodu u stanje posebnog sklada • 1909. – rukopisni kodeks Vetranovićevih djela – Kolendić naišao na “kraći dramski sastav o poznatom mitskom pjevaču Orfeju i supruzi mu Euridiki” • 594 dvanaesterca – počinje Orfejevom molbom gospodaru pakla da mu vrati Euridiku

3. tema – tragična ljubavna priča Orfeja i Euridike • kompozicija • 1. Orfejeva molba za oslobođenjem Euridike, • 2. udovoljenje molbi, • 3. Orfej i Euridika kreću van iz pakla, • 4. Euridika se osvrće, • 5. Karon odvozi Euridiku u “lug od mrče” gdje ju dočekuju djevice iz luga

4. problematika: • 1. žanr • 2. vrijeme nastanka i pitanje fragmentarnosti • 3. razlike “originala” i Vetranovićeva djela

6. žanrovsko određenje djela – ispreplitanje više elemenata • “komad spoljašnjim oblikom odgovara crkvenim prikazanjima” (Kolendić) – srednjovjekovna tradicija • Kombol – po sadržaju novina (mitološki element), po obliku starinska (uzor u crkvenim prikazanjima) dijalogizirana priča • kršćanski, antičko-mitološki, petrarkistički i pastoralni elementi • Kombol, Kolendić – prvenstvo M. Vetranovića među dubrovačkim dramaturzima; Orfeo (uz Lucićevu Robinju) prva svjetovna (ljubavna) drama u našoj književnosti

7. Rešetar – Vetranovića u dovršenju drame prekinula smrt – nezavršenost i moralno-etička namjera pisca • većina teoretičara – drama nastala u prvoj fazi pjesnikova stvaralaštva – nakon povratka iz Italije 30-ih godina 16. st. – djela ovakve tematike većinom pisali mlađi ljudi

8. tema obrađivana i prije Vetranovića – Vergilije, Ovidije (dosljedno se pridržavaju priče); utjecaj Poliziana (Priča o Orfeju iz 1471.) čiju je priču proširio Tebaldeo (Orphei tragedia u 5 činova) • Vetranović najviše ‘odskače’ od originalne priče o Orfeju

9. Vetranovićeva i starije verzije djela • a) Orfej pred vratima pakla / Orfej pred vladarima pakla • b) kralj pakljeni / Pluton i Proserpina, Persefona • c) Vetranovićev Orfej ne priča što se dogodilo odnosno kako je Euridika završila u paklu, niti kako je Orfej skončao svoj život – fragmentarnost? • d) Vetranović izbjegao neke mitološke reminiscencije (Kerber, Iksionov točak) • e) koncept pakla – samo kršćansko ime, a mitološko-pastirski okvir • f) lik Karona – Dante / Poliziano / Vetranović

10. Zašto se Euridika okrenula?

11. potvrda Vetranovićeva individualnog stava u oblikovanju drame • strani manje poznati autor kao uzor? • Orfej ili Euridika – pitanje centralnog lika – maskulini naziv djela – ranonovovjekovni animozitet prema ženama? • Vetranovićeva poruka – ljubav kao pokretač radnje – sudbina protagonista je predmet pjesnikova sažaljenja ili poruka ondašnjem dubrovačkom društvu (kazna)?

12. “... stari hrvatski pjesnici nisu oblike preuzimali kao gotovu stvar, nego su ih oblikovali onako kako je odgovaralo njihovim ličnim i književnim koncepcijama.” (R. Bogišić: Mitološka igra Mavra Vetranovića)