240 likes | 630 Views
Promotrimo sljedeću rečenicu!. Više godina čekala je majka sina moleći se za njega. Koliko radnji je izrečeno u rečenici? Kad se događaju? Jesu li te radnje izrečene istim glagolskim oblicima?. Promotrimo!. 1. radnja – čekala je perfekt, 3. os. jd.
E N D
Promotrimo sljedeću rečenicu! • Više godina čekala je majka sina moleći se za njega. • Koliko radnji je izrečeno u rečenici? • Kad se događaju? • Jesu li te radnje izrečene istim glagolskim oblicima?
Promotrimo! 1. radnja – čekala jeperfekt, 3. os. jd. 2. radnja – moleći se : (infinitiv moliti se) ovaj oblik nije u glag. vremenu, osobi ni broju, ne spreže se Oblik moleći se naziva se glagolskim prilogom.
Vrste glagolskih priloga Majka ga grli plačući.Zaplakavši, zagrli ga. plačući – gl. pril. zaplakavši – gl.pril. SADAŠNJI PROŠLI izriče radnju koja izriče radnju koja se se zbiva u isto vrijeme dogodila prije radnje kad i radnja predikata predikata
VREMENSKI ODNOS GLAGOLSKIH PRILOGA I PREDIKATA • Glagolski prilozi jesu prilozi nastali od glagola, a nazivi SADAŠNJI i PROŠLIne odnose se na sadašnje i prošlo vrijeme, nego na vremenski odnos radnje priloga i predikata. • SADAŠNJI – istodoban s radnjom predikata • PROŠLI – prethodi radnji predikata
Kako se tvore glagolski prilozi? GL. PRIL. SADAŠNJI od nesvršenih glagola moliti > mole + -ći glagolu u 3. os. mn. prezenta dodamo nastavak – ći ulaziti > ulaze + -ći infinitiv 3. os. mn. prez. nastavak -ći
GLAGOLSKI PRILOG PROŠLI-od svršenih glagola zamoliti > zamoli + vši > zamolivši glag.osnova nastavak –vši ispeći >+* ispekti > ispek + avši gl. osnova nastavak – avši Gl. osnovi svršenog gl. doda se nastavak –vši ili –avši (-vši, ako osnova završava na samoglasnik, -avši, ako osnova završava na suglasnik)
u uvodu smo vidjeli da gl. prilozi ne izriču ni osobu ni broj ni vrijeme i nesprezivi su uvijek imaju isti oblik - NEPROMJENJIVE SU RIJEČI KAO I PRILOZI budući da nisu sprezivi, gl. prilozi ne mogu biti u službi predikata oni su dopuna predikatu pa imaju službu priložnih oznaka SLUŽBA GLAGOLSKIH PRILOGA U REČENICI
Nastavimo! a) Osjetio je smirenje zagrlivši majku. Kada je osjetio? – POV b) Pozorno gledajući, vidjela je njegov umor. Kako je vidjela? - PON c) Nemajućimira, pomolila se bogu za dijete. Zašto se pomolila? - POU
PREOBLIKA GL. PRILOGA I ZAVISNO SL. REČENICA Kad je otišao od majke, bio je zdrav. Otišavši od majke, bio je zdrav. pri preoblici treba voditi računa o značenju priloga kad i dok - prilogkad može izreći: a) Istodobnost radnji>Kad ga gleda, postaje nemirna. b) Susljednost radnji>Kadga ugleda, postade nemirna. - prilogdok izriče istodobnost – Dok ga gleda, postaje nemirna.
Pokušajmo! Preoblikuj gl.prilog u zavisno složenu rečenicu. • Ušavšiu učionicu,pozdravio je nazočne. • Gledajućinazočne, sjetio se priče. U kojoj rečenici je izrečena istovremenost radnji, a u kojoj susljednost?
Pomoćni glagoli Oni također imaju glagolske priloge: BITI HTJETI sadašnjiprošlisadašnjiprošli budućibivšihtijući/hotećihtjevši
PRAVOPISNI KUTAK - AKO SE GL. PRILOG, SAM ILI S DODATCIMA, NAĐE NA POČETKU REČENICE, ODJELJUJE SE ZAREZOM: Dolazeći, silno se veselio. Dolazeći kući, silno se veselio. • NEKI SU GL. PRILOZI, ZBOG ČESTE UPORABE, POPRIDJEVLJENI – POSTALI SU PRIDJEVI. Idući put pitat će. Idući prema kući,pjevat će. pridjevprilog
Glagolski prilozi : pridjevi U NEKIM SE SLUČAJEVIMA GL. PRILOG I PRIDJEV RAZLIKUJU PRAVOPISNO. Slijedeći svoje srce, molila je za sina. prilog - Kako je molila? PON Sljedeći put bit će bolje. pridjev - Koji put? Gl. pril. prošli uz nastavke -vši i – avši, ima i stare nastavke – v i - av (Vrativ se kući, nasmijao se. Ušav u kuću, nasmijao se.)
ZADATCI ZA SAMOSTALAN RAD • Zavisne surečenice zamijeni priložnim oznakama s gl. prilozima a) Čim ga je gurnuo, pokajao se. b) Pričao je gluposti jer nije naučio. c) Kad sam prolazio pokraj njezina stana, pjevao sam.