1 / 27

RECIKLIRANJE

RECIKLIRANJE. Vrijeme razgradnje pojedinih vrsta otpada. plastične vrećice 450 - 1000 godina plastične boce 100 - 1000 godina filter cigareta 1 - 2 godine limenka 10 - 100 godina papirnati rupčić 3 mjeseca sintetička odjeća 1000 godina novine 3 -12 mjeseci ogrisci jabuke 3 - 6 mjeseci.

kaden
Download Presentation

RECIKLIRANJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. RECIKLIRANJE

  2. Vrijeme razgradnje pojedinih vrsta otpada • plastične vrećice 450 - 1000 godina • plastične boce 100 - 1000 godina • filter cigareta 1 - 2 godine • limenka 10 - 100 godina • papirnati rupčić 3 mjeseca • sintetička odjeća 1000 godina • novine 3 -12 mjeseci • ogrisci jabuke 3 - 6 mjeseci

  3. NE MORA TO IZGLEDATI OVAKO - ŠTO MOGU UČINITI ?

  4. NO KAKO IZGLEDA SASTAV KOMUNALNOG OTPADA U PROSJEČNOJ HRVATSKOJ OBITELJI ?

  5. Prosječan sastav kućnog otpada u Republici Hrvatskoj BIOOTPAD 37% SLOŽENE TVARI 4% PAPIR 19% TKANINE 3% KARTON 7% PELENE 2% STAKLO 8% PROBLEMATIČNE TVARI 2% PLASTIKA 8% METAL 2% SITNI OTPAD 6% OSTALO 2%

  6. ŠTO JE TO RECIKLIRATI?RE + CYCLE = ponovno kruženje. • Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. • Uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala. Vrlo je važno najprije odvojiti otpad prema vrstama otpadaka. Mnoge otpadne materije se mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene. • U recikliranje spada sve što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci. U svijetu postoje centri za reciklažu koji iskorištavaju materijal od starih stvari kako bi napravili nove.

  7. ZAŠTO JE TO UOPĆE POTREBNO? • Ukupna količina proizvedenog otpada u Hrvatskoj iznosila je 1 629 917 tona, što znači da je svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku godišnje proizveo 376 kg ... • Hrvatska ne može priuštiti sebi taj luksuz da jednostavno zanemari milijarde kuna vrijedne sirovine zakopane na odlagalištima. Te sirovine znače gospodarsku aktivnost, posao i radna mjesta, a nalaze se na potpuno krivom mjestu gdje onečišćuju okoliš.

  8. ŠTO SVE MOŽEMO RECIKLIRATI? • Možemo reciklirati 90% otpada u kući. • Tročlana obitelj u RH godišnje proizvede 1000 kg otpada. Koliko je kilograma od toga mogla reciklirati, a ne zakopati?

  9. Otpad nije smeće Što možemo odvojeno prikupljati? → Papir → Staklenu ambalažu → Plastičnu ambalažu (PET) → Aluminijsku ambalažu (MET) → Elektronički otpad (EE) → Glomazni otpad → Opasni i štetni otpad → Biootpad

  10. DAKLE, ŠTO SVE ODVOJENO SAKUPLJAMO?

  11. KAMO ODLAGATI I ŠTO RAZVRSTAVATI U SVOJEM DOMU?

  12. PLAVI SPREMNIK • ZAŠTO Recikliranjem papira čuvaju se šume, • štedi energija, smanjuje onečišćenje • vode i zraka te štedi dragocjeni • deponijski prostor. Reciklažom jedne tone otpadnog • papira spasili smo 20 mladih stabala, • uštedjeli oko 60.000 litara vode, • potrošili upola manje energije i 15 • puta manje onečistili otpadne vode. Što se može odlagati u plavi spremnik? • • novine, časopisi, katalozi, bilježnice, knjige, slikovnice • • pisaći i kompjutorski papir, • papirnate vrećice • mape, kartonski fascikli, valovite • ljepenke, kartonske kutije Što se ne može odlagati u plavi spremnik? • • fotografije • • zauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene i sl. • • višeslojna ambalaža (primjerice za mlijeko i napitke

  13. ŽUTI SPREMNIK – ZA PET AMBALAŽU • DA • prazne boce od osvježavajućih pića (Studena, Studenac, Deit,  Coca Cola i sl.), prazne boce prehrambenih tekućih proizvoda  (ulja i sl.) • NE • čepovi od pet boca – NOSIMO IH U ŠKOLU • *** Napomena: BOCE SPLJOŠTITE  • ZAŠTO? • Plastični otpad čini više od 30 posto kućnog otpada. • Od toga velik dio čini PET ambalaža. • Za 1 kg PET-a treba utrošiti 1,9 kg nafte.

  14. SIVIKONTEJNER ZA METALNE OTPATKE • DA • prazne metalne doze­konzerve alkoholnih i bezalkoholnih pića,  • prazne konzerve prehrambenih proizvoda, metalne kraće cijevi,  • alat, čelične trake, metalni zatvarači i čepovi od boca i  staklenki • NE • doze i limenke od raznih vrsta sprejeva koji sadrže zapaljive,  opasne i zabranjene tvari (lak za kosu, dezodoransi, boje u  spreju i razni drugi sprejevi

  15. KONTENJER ZA OTPADNO STAKLO • DA • prazne staklenke i boce svih boja bez zatvarača i čepova • NE • žarulje (obične i fluorescentne), porculansko ili keramičko  • posuđe, svjetiljke, armirano, kristalno i automobilsko  staklo, bočice od lijekova • *** Napomena:  prozorsko staklo odnesite staklaru, rasvjetne neonske  cijevi u trgovinu selektromaterijalom ili u poseban otpad,  automobilsko staklo u ostali otpad  

  16. SPREMNICI ZA STARE BATERIJE • DA obične baterije, baterije koje se dopunjuju (Ni­Ca) baterije, dugmastebaterije,   baterije mobilnih telefona 

  17. OSTALI OTPAD KOJI SAKUPLJAMO I RECIKLIRAMO

  18. ZAPAMTI Vrste reciklažnih spremnika VRSTA OTPADA BOJA SPREMNIKA OTPADNI PAPIR I KARTON PLAVI OTPADNO STAKLO ZELENI PET AMBALAŽA ŽUTI METALNA AMBALAŽA SIVI OTPADNE BATERIJE CRVENI STARI LJEKOVI BIJELI

  19. BIOOTPAD • Biootpad je kuhinjski i vrtni ili zeleni otpad. Čini gotovo trećinu kućnogotpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. • Najbolje je da se biootpad biološki prerađuje na mjestu njegovog nastanka kompostiranjem.

  20. SLAGANJE KOMPOSTNE HRPE • Prvi sloj složimo od grubo usitnjenih grančica, kako bi se osigurao protok zraka pri dnu kompostne hrpe. Nakon toga materijal slažemo u slojevima debljine oko 20cm, a svaki sloj pospemo tankim slojem starog komposta ili gnoja, • Vlažnost materijala mora biti od 50-60%. Kad je hrpa složena treba je pokriti sa slamom, sjenom ili paprati.

  21. ŠTO SE DOGAĐA UNUTAR KOMPOSIŠTA? • Već za dva dana temperatura se podigne na 45-500C, a u narednih 5-10 dana dostiže vrhunac od 60-650C, te dovodi do uništavanja patogenih organizama i sjemena većine korova. Kasnije temperatura pada, jer bakterije razgrade sve razgradljive tvari. Pojavljuju se drugi mikroorganizmi čijim djelovanjem započinje razgradnja celuloznih i drvenastih materijala. Nakon dva mjeseca počinje preobrazba preostalih tvari u stabilne i složene humusne spojeve. U tome sudjeluju razni sitni organizmi (stonoge, mravi, grinje, pauci i kišne gliste). Ovaj proces traje nekoliko mjeseci, a nakon toga kompost poprima tamnosmeđu boju. Kišnih glista i drugih organizama sve je manje i pojavljuje se karakterističan miris "šumske zemlje".

  22. ŠTO SE DOGAĐA UNUTAR KOMPOSIŠTA? • Procesi u kompostu traju 6-12 mjeseci. Tako dobivenim humusom možemo gnojiti vrt, voćnjak, vinograd, travnjake i saditi cvijeće u cvjetne posude.

  23. RECIKLIRAJMO ZAJEDNO • Odvojenim prikupljanjem otpada po vrstama smanjujemo količine komunalnog otpada, čuvamo okoliš i ljudsko zdravlje.

More Related