NAGONI

1. NAGONI Ljestvica prioriteta nagona (motivacije) po Maslowu (1970)

2. 8 “elementarnih” (“primarnih”) emocija i njihove sekundarne kombinacije (Plutchik, 1980)

3. Nekoliko starijih teorija emocija... • James-Lange (1890): emotivno iskustvo je reakcija na procese u tijelu koji su rezultat vanjskih zbivanja (“Tužan sam jer plačem”) • Cannon-Bard (1929): i fiziološka i emotivna pobuđenost izazvane su istodobno istim živčanim impulsom • Arnold (1960): podražaj najprije potiče mozak na procjenu (appraisal) značaja podržaja. To dovodi do tendencije prema djelovanju (action tendency), koja se percipira kao svjestan osjećaj (feeling) • Schachter-Singer (1962): emocije zajednički određuje i nespecifična fiziološka pobuđenost i njeno tumačenje, zasnovano na vanjskim znacima

4. Tri (starije) teorije emocija na jednom praktičnom primjeru

5. ...i još dvije, srednje stare... • Zajonc (1980): do nesvjesne emocije (unconscious affect) dolazi prije i neovisno od spoznaje osjeta (feeling) • Damasio (1994): fiziološki (tjelesni) znaci emocija (somatic markers) nam pomažu pri odlučivanju

6. ... i jedna još novija • LeDoux (1996): emocije su evolucijski naslijeđen mehanizam nesvjesne obrade informacija iz okoline (npr. spoznaja koliko je udaljen opasan pas ili da je kava prevruća). Lakše svjesno kontroliramo emotivnu reakciju (ponašanje) nego samu emociju (npr. lakše odustajemo od poriva da nekoga udarimo nego od samog bijesa). Emocije i emotivne reakcije su, dakle, mehanizam odnosa prema važnim podražajima iz okoline: od nekih se uklanjamo (opasnost), drugima težimo (hrana, zaklon i dr.). Emocije dominiraju sviješću i imaju motivacijsku ulogu usmjeravanja naših aktivnosti.

7. Fiziologija emocija(ili ono-što-se-vjerovalo) MacLeanov “limbički sustav” (1952) s hipokampusom u središtu, kao proširenje Papezovog kruga Papezov krug (1937)

8. Fiziologija emocija(ili ono-što-danas-vjerujemo) Kondicioniranje straha (fear conditioning)

9. Fiziologija emocija Ne postoji jedinstveni mehanizam koji se aktivira prilikom doživljavanja ili reagiranja na svaki osjet: moguće je da postoji sustav za svaki osjet ponaosob, s time da se neki od tih sustava vjerojatno barem djelomično preklapaju. U središtu sustava odgovornog za razvoj STRAHA stoji amigdala.

10. Fiziologija emocija Što sve može središnja (izvršna) jezgra amigdale

11. Fiziologija emocija Slušno kondicioniranje straha: povezavši zvuk s električnim podražajem, štakor reagira na njega strahom. Ovakvo kondicioniranje posljedica je prelijevanja informacija iz slušnog puta prema amigdali (na razini medijalnog koljenastog tijela - MGN talamusa).

12. Fiziologija emocija Vidno kondicioniranje straha: informacija dolazi do amigdale preko lateralnog koljenastog tijela – LGN talamusa

13. Fiziologija emocija Zapamćivanje emotivnog iskustva Prizivanje emotivnog iskustva

14. Fiziologija emocija STRAH (manifestacije, ponašanje, osjećaj)

15. Fiziologija emocija • Porijeklo svjesnog aspekta emocija: • Amigdala izravno aktivira moždanu koru • Amigdala aktivira moždanu koru neizravno, aktivirajući ascendentni retikularni aktivacijski sustav (arousal networks) • Moždana kora aktivirana je povratnom spregom s periferije koju je prethodno bila aktivirala amigdala (unutarnji organi, žlijezde i mišići)

16. Svjesno i nesvjesno u neverbalnoj manifestaciji emocija (izraz lica) • Eksplicitna (svjesna) obrada (prosudba i izjašnjavanje o emotivnom aspektu tuđeg lica) angažira više koru sljepoočnog režnja, a implicitna obrada amigdale (Critchley et al., 2000) • Pacijenti koji pokazuju “slijepi vid” (blindsight) prepoznaju emotivni kontekst izraza lica i u “slijepom” dijelu polja (de Gelder et al., 1999) • Neki ispitanici u stanju su, aktivacijom prefrontalne kore lijeve polutke, “isključiti” utjecaj negativnih emocija (cf. Mlot, 1998) • Svjesna percepcija ljutitog izraza lica aktivira pretežito lijevu amigdalu, a nesvjesna (subliminalna) desnu (Morris et al., 1998)