Novi svjetski poredak

1. Novi svjetski poredak

2. Nakon iračke invazije na Kuvajt, američki predsjednik Buš (Stariji), u toku pripreme Pustinjske oluje, tj. napada na Irak, upotrijebio je termin novi svjetski poredak. • Ova sintagma trebalo je da označi novo razdoblje međunarodnih odnosa u kojem su se desile velike promjene na svim stranama svijeta. • Promjene koje su nastupile imale su ideološku, političku i ekonomsku dimenziju.

3. Reganova obnova Hladnog rata ekonomski je iscrpla SSSR, a Gorbačovljevi pokušaji velike reforme nijesu uspjeli. • Gorbačov je sovjetsku politiku intervencije (Brežnjevljevu doktrinu) zamijenio politikom dopuštanja socijalističkim zemljama da same biraju svoj put (nazvano tzv. Sinatrina doktrina). • Neuspješna sovjetska intervencija u Avganistanu dodatno je oslabila SSSR, a njegov konačni kraj, i raspad na 15 država desio se 1991. godine. Do tada su sovjetski sateliti u Evropi već napustili socijalistički sistem.

4. Mogućnosti stvaranja sistema nove svjetske bezbjednosti: • Vodeća uloga OUN • Pentagonalno djelovanje pet stožera svjetske politike i privrede • Policentrizam u kome ipak vodeću ulogu imaju SAD • Međuzavisnost država koje bi radikalno izmijenile ovlašćenja OUN – novi svjetski poredak (univerzalan po sudionicima, snažniji po ovlašćenjima svjetske organizacije, demokratski po načelima djelovanja).

5. Novi koncept bezbjednosti • Nema više globalne nuklearne prijetnje • Nejednak privredni razvoj, demografski rast, uništavanje životne sredine, vjerske podjele i terorizam postaju nove oznake međunarodnog poretka koji traži sredstva i tehnike kako bi se uhvatio u koštac sa novim izazovima. • Etnička okupljanja, stvaranje novih identiteta i novih država, a nasuprot tome – stvaranje jačih integracija • Vojna sila nije jedino jamstvo moći, već unutrašnji politički razvoj i stabilnost, razvoj privrede, unapređenje kvaliteta života i zaštite okoline. • Zone stabilnosti i zone kriza

6. Značajno mjesto – OUN • Održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti mirnim sredstvima; preduzimanje kolektivnih mjera radi sprečavanja i otklanjanja prijetnja miru i suzbijanju čina napada ili drugih narušavanja mira. • Mirovne snage nijesu predviđene Poveljom, već su praktična dopuna djelovanja OUN. • Tokom Hladnog rata – paraliza OUN – SSSR koristi veto 114 puta, SAD 69, Velika Britanija 30, Francuska 18, a Kina 3 puta.

7. Butros Butros Gali : Agenda za mir (1992. godine) • Širenje funkcija mirotvornih snaga – priprema i praćenje izbora, zaštita manjina, procesi demilitarizacije, obnavljanje državnih i političkih funkcija... • “Održavanje mira je tehnika koja proširuje mogućnosti za sprečavanje konflikta i za stvaranje mira”, pri čemu su dosad sve akcije UN bile izvedene uz saglasnost zainteresovanih snaga.

8. Za održavanje mira Butros Gali ističe: • Preventivnu diplomatiju (pomaže u sprečavanju i otklanjanju sporovameđu državama koji bi mogli voditi izbijanju konflikata); posebno sredstvo – preventivno raspoređivanje trupa • Stvaranje mira, usmjereno na održavanje mira i bezbjednosti i vraćanje stanja koje je postojalo prije izbijanja oružanog konflikta; snage za nametanje mira aktivno bi djelovale u krizama

9. Očuvanje mira, kako bi se stvorili uslovi za sprečavanje izbijanja međunarodnog konflikta. To je privremena djelatnost koja ima svoj vremenski tok, sa namjerom da se spriječi širenje konflikta dok se traži političko rješenje. • Izgradnja mira – skup aktivnosti kojima se nastoji zadržati mir i bezbjednost mjerama koje će osigurati i ojačati mir, putem rješavanja privrednih, društvenih, nacionalnih, humanitarnih i kulturnih problema u državi ili u međunarodnoj zajednici.

10. Novi konflikti kao opasnost međunarodnoj bezbjednosti • Zemlje u razvoju • Bivši SSSR • Etnička težnja za samoodređenjem naroda • Problemi u finansiranju UN-ovih operacija, sastavu i rukovođenju mirovnim snagama...