Mahovine

1. Mahovine

2. Mahovine nastanjuju gotovo sva moguća područja na Zemlji. Ne nalazimo ih jedino u morima i ekstremnim pustinjma. Susrećemo ih na rijekama... Na zidovima kuća...

3. Na kori drveća... Na šumskom tlu... Ili kao ukrasne biljke...

4. Mahovine ne razvijaju pravi korijen, stablo i listove. Tijelo mahovine se sastoji od stabalca, listića i rizoida. Rizoidi pričvršćuju mahovinu, imaju ulogu korjena. Nemaju provodne žile za prijenos vode, minrealnih tvari i proizvoda fotosinteze. Nevaskularne su biljke, te vodu upijaju cijelom površinom tijela, a prenošenje vode do stanica omogućava kapilarnost. Kutikula je vrlo tanka i stoga se mahovine pri pomanjkanju vode brzo suše.

6. U Hrvatskoj česte mahovine su: Zdenčara Vlasak Mah tresetar Mahovine ne trunu već se nagomilavaju u obliku treseta i tvore tresetni ugljen. Tresetari traže kiselu reakciju tla stoga sa na tim područjima uzgajaju biljke lončarice.

7. Neke mahovine su prešle s kopnenog u slatkovodno stanište stoga ih nazivamo vodenom mahovinom. Mahovine pospješuju taloženje sedre, a time i stvaranje slapova. Taloženjem netopljivog kalcijevog karbonata u tijelu mahovine one postaju tvrde i lomljive. Nove generacije rastu pri vrhu, a stare, pune vapnenca odumiru. Onečišćenjem i presušivanjem možemo ugroziti slapove i krhke sedrene barijere. Plitvička jezere i rijeka Krka su nacionalni parkovi poznati po brojnim slapovima.

8. Smatra se da su se mahovine razvile iz modrozelenih algi jer sadrže fotosintetske pigmente klorofil a i b, te karotinoide. Gametofit im je jače razvijen od sporofita što zahtjeva vodu za razmnožavanje, a nje ima samo pri tlu. Prijelazni oblici nisu nađeni, pa ih stoga smatramo slijepom granom evolucije!

9. The end =) Petar Vlahović, 2.a