Osječka pridravska nizina

1. Osječka pridravska nizina • nizinski prostor -tri reljefne cjeline: • 1. terasa Drave • 2. aluvijalne ravni Karašice, Vučice i Vuke • 3. Erdutski brijeg • dobar prometno-geografski položaj - željeznička križišta u Osijeku i Dalju; križanje podravske magistrale s transverzalnim cestovnim pravcem prema BiH i moru; mostovi preko Drave i Dunava

2. rana naseljenost • stalne kolonizacije stalan porast broja stanovnika: • 1880. – 59.000 st. • 1910. – 87.000 st. - porast 1880.-1910. - 47% (1,6% godišnje) • 1948. – 103.000 st. - porast 1910.-1948. - 19% (0,5% godišnje) • 1991. – 198.000st. - porast 1948.-1991. - 93% (2,1% godišnje) • 2001. – 179.000 st. – pad 1991.-2001. oko 10% • 2011. – 167.000 st. – pad 2001.-2011. oko 7%

3. naselja • Osijek (84.100), Valpovo (7400), Belišće (6500) • velika grupirana naselja: Čepin (9500), Tenja (7400), Višnjevac (6700 - predgrađe Osijeka, tramvajska linija), Dalj (3900), Josipovac (4100)... • Valpovo-duga tradicija (rimska Iovallia i srednjovjekovni Walpo); razvoj centralnih funkcija i gospodarskih djelatnosti (prerada agrarnih proizvoda) • urbano povezivanje sa susjednim Belišćem - mini konurbacija • Belišće - relativno mlado naselje; drvna industrija u drugoj polovici 19. stoljeća • Dalj – prometno križište; središte najbogatijeg poljoprivrednog dijela, na južnom podnožju Erdutskog brijega • tradicija naselja (rimski Teutoburgium)

4. Đakovački kraj 48.000 st., 57 st/km2 reljefne zone: istočni obronci Dilja i Krndije đakovački lesni ravnjak uski pojasi nizina (na S do Vuke, na J do Biđa)

5. reljef + lesni sastav  otvoren i intenzivno obrađen poljoprivredni pejzaž (žitarice, mjestimično vinogradi), šumski pokrov gotovo nestao • reguliranje Vuke kr. 19. st. – sječa šuma i mlađa kolonizacija, porasla gospodarska vrijednost; južni nizinski dio je niži i vlažniji, slabije valoriziran (šumsko-močvarni krajolik) • diljsko i krndijsko prigorje diljsko – većinom pod šumom, obradive površine malene krndijsko - starija naseljenost i duže agrarno iskorištavanje - vinogradarstvo

6. povoljni uvjeti za naseljavanje + spojni i središnji položaj između Drave i Save  rano valoriziranje, od sr. vijeka (veze iz srednjeg Podunavlja prema Bosni); • u 2. pol. 18. st. – veza s Osijekom i s posavskom krajiškom cestom – Đakovo postaje važno križište • lokalna željeznica (poč. 20. st.) nema veće značenje • položaj na osovini razvoja između Osijeka i Slavonskog Broda • prirodna veza prema Požeškoj kotlini dolinom Breznice (između Krndije i Dilja)

7. nekoliko burgova i crkvenih župa u sr. vijeku(Đakovo, Gorjani...) • u osm. doba smanjenje broja stanovnika (djelomična islamizacija, doseljavanje muslimana iz Bosne i Srba) • u 18. i 19. st. imigracija iz zapadnijih krajeva Hrvatske, iz Bačke i iz Bosne obnovljena đakovačka biskupija • okupljenai cestovna sela, razvoj obrta i obnova tradicionalnih sajmova • u 2. pol. 19. st. - iskorištavanje šuma, proširivanje novih poljoprivrednih kultura i jačanje komercijalne proizvodnje • prerada žitarica i konoplje te proizvodnja alkohola i špirita • jače doseljavanje Nijemaca, Mađara i Čeha • poslije 2. svj. rata - egzodus Nijemaca i doseljavanja iz pasivnih hrv. i b-h krajeva, ali i sve jača emigracija

8. porast stanovništva od 1857. (25.000) do 1931. (49.000), stagnacija do 1953. pa opet porast do 1971. (54.000) • 1991. – 53.000 st., 2011: 48.000 st. • naselja u prosjeku manja nego u susjednim dijelovima Istočnohrvatske ravnice - prevladavaju okupljena naselja niznog pravilnog oblika

9. Đakovo (19.500 st.) - srednjovjekovno središte - ishodište veza za Bosnu; bogata poljoprivredna okolica i dobre veze sa susjednim krajevima - trgovačko-obrtnički razvoj • crkveno središte - biskupija • Gorjani (1000 st.) - na sjevernom rubu lesnog ravnjaka - također, trgovačko-obrtničko naselje • Strizivojna (2500 st.) – željezničko križište

10. Baranja 1147 km2, 39.000 st., 34 st/km2 • relativna prometna izoliranost • pretežno nizinski kraj (do 250 m)mladog reljefa (holocenski i mlađi pleistocenski sedimenti) nekoliko cjelina: 1. mlađe naplavne ravni 2. terase Drave 3. terasa Dunava 4. lesne zaravni 5. Bansko brdo

11. naplavne ravni(pjesak, pretaloženi les, gline) - 2/3 površine; velika vlažnost, naročito na JI (Kopački rit) • melioracijau 19. st. - smanjena podvodnost • terase - naslage lesa različite debljine (na starijim virmskim terasama do 20 m) • lesne zaravni: na krajnjem SI(prirodni nastavak veće iz Mađarske; okružena 10-20 m nižim terasama Drave i Dunava) i južno od Banskog brda - debele naslage prapora (preko 30 m)  intenzivno agrarno iskorištavanje

12. prirodni vegetacijski pokrovsasvim nestao, osim u naplavnim ravnima • viši, ocjeditiji dijelovi pretvoreni u otvorene agrarne pejzaže(žitarice i šećerna repa) • naselja na rubovima riječnih terasa i lesnih zaravni- mogućnost iskorištavanja dvaju različitih prirodnih prostora

13. gusta naseljenost u srednjem vijeku (Mađari) • osm. razdoblje u 16. st. - središnji dijelovi opustjeli (stanovništvo bježi prema S ili u močvarni prostor naplavnih ravni) - od 2. polovice 16. st. naseljavanje Srba i nešto muslimana; Mađari ostali na istoku uz Dunav • austrijska kolonizacija Hrvata (Šokci) iz okolice Srebrenice (1689.-1713.), kolonizacija Srba (Crnojevići), 1730-ih godina počinje kolonizacija Nijemaca • krupni feudalni posjedi ("Belje“, posjed Eugena Savojskog, 1697.)

14. u 18. st. glavna gospodarska grana stočarstvo (svinjogojstvo ) + lov i ribolov • u 19. st. ratarstvo i vinogradarstvo - izvoz sirovina i prehrambenih proizvoda za Austriju (vino, vuna; pšenica - monokultura za zapadnoeuropsko, austrijsko i češko tržište) • agrarna kriza 1890-ih (jeftinija kanadska i ruska pšenica)  raznovrsnija ratarska proizvodnja

15. u 18. i 19. st. porast broja stanovnika(1720.:6900; 1787.: 26.000, 1857.:40.000, 1880.: 45.000st.); • krajem 19. st. usporavanje (agrarna kriza, filoksera + kolera) – mali prirodni prirast ("sistem jedinca“)+ ekonomska emigracija u prekomorske zemlje • u 1. pol. 20. st. imigracija Srba iz mađarskog dijela Baranje; Hrvati dolaze nakon 2. svj. rata iz ekonomski pasivnih dijelova (umjesto izbjeglih Nijemaca) • u 1. pol. 20. st. oko 50.000 st. • nakon 2. svj. rata migracije selo-grad • usporen porast stanovnika, a od 1971. (max. 56.000) smanjenje (od 1991.-2011. s 54.000 na 39.000 st.)

16. težište naseljenosti u središnjem dijelu, uz željezničku prugu i cestu (Beli Manastir, Darda, Bilje) • najveća depopulacija na SI i I gdje je "sistem jedinca" već ranije uvjetovao prirodni pad rijetka naseljenost • velika ispremiješanost naroda: Hrvati naSZ, Mađari naI, a Srbi na JZ; središnja Baranja nacionalno najheterogenija

17. 52 naselja • Beli Manastir (8000 st.) -na dravskoj terasi uz spoj s Banskim brdom i naplavnom ravni Karašice • križište najvažnijih cestovnih prometnica i pogranična željeznička postaja • razvija se zahvaljujući novim političkim uvjetima od 1920-ih godina • do sredine 20. st. tipične agrarne značajke; danas industrija i centralnomjesne funkcije • Darda (5300 st.) - prigradsko naselje Osijeka, kao i Bilje (3600 st.) • Batina (880 st.) - pristanište na Dunavu - prometna funkcija • Kneževi Vinogradi (1700 st.) - središte baranjskog vinogorja

18. Slavonska Podravina 86.000 st., 36 st/km2 složenija reljefna struktura: 1. naplavna ravan Drave i njezinih pritoka 2. supsidencijska udolina Vučice i Karašice 3. virmske terase Drave 4. slatinsko-voćinsko pobrđe 5. podgorje Papuka i Krndije 6. gorski masiv Papuka i Krndije

19. stepeničast reljef, izduženost u smjeru SZ-JI  zonalni raspored naselja • osovina razvoja- longitudinalne prometnice na dodiru pobrđa i ravnice (željeznička pruga i podravska cestovna magistrala) • sekundarni prometni pravac od Donjeg Miholjca za Slatinu + transverzalna veza preko Požeške kotlines posavskim prometnim pravcem • središnja šumsko-močvarna nizina uz Karašicu i Vučicu do 19. st. je imala izolacijsko značenje i graničnu ulogu; u 19. st.iskorištavanje šumskog bogatstva  demogr. i ekon. oživljavanje

20. u rimsko doba naselja uz Dravu - Donji Miholjac (Mariniae), Sv. Đurađ (Serene) i Podgajci Podravski (Verreia)/ • relativno gusta naseljenost u sr. vijeku • za Osmanlija sr. 16. st. - naseljavanje srpskog (brda) i muslimanskog (gradovi) stanovništva • od kraja 17. st. - imigracija Hrvata (iz g. Podravine, Like i Gorskog kotara), kasnije Srba, Nijemaca, Slovaka i Mađara • nakon 1. svj. rata Hrvati iz Gorskog kotara i Like te Srbi doseljavaju na mjesto iseljenih Mađara ili osnivaju nova naselja

21. demografsko i gospodarsko oživljavanje u 18. i 19. st. - trgovina svinjama, širenje kulture kukuruza, prve manufakture (staklo) • eksploatacija šuma u 19. st. industrijska prerada drveta u Belišću i Đurđenovcu u 2. pol. 19. st. • prehrambena industrija (duhan, šećerna repa, suncokret) • 1969. pronađena nafta kod Beničanaca (eksploatacija od 1972. g.) - naftovod od Beničanaca do Slavonskog Broda (76 km); velike zalihe prirodnog plina (Bokšić Lug)

22. Stanovništvo • 1857. – 59.000 st., 1953.: 134.000 st. • 1991. – 108.000 st., 2011.: 86.000 st.smanjenje 1953.-2011.36% • nedostatak većih središta (najveća Slatina, 10.000 st.), udaljenost od velikih središta, rubni prometni položaj  perifernost

23. oko 200 naselja, najviše na dravskim terasama (oko 60%) • Slatina (10.200), Našice (7900), Donji Miholjac (6200), Orahovica (4000), Đurđenovac (2900)

24. Vukovarski kraj • 54.000 st., 89 st/km2 • prosječno najmanje padalina (oko 630 mm) u SZ dijelu stepska vegetacija; hrast sladun i cer • ratarsko-vinogradarski kraj, s jačom industrijom u Vukovaru (+Borovo)

25. tri različite reljefne cjeline: 1. lesni ravnjak (30-40 m strmi odsjek prema Dunavu) 2. pristranci Fruške gore (do 294 m) 3. nizina Vuke - (80-90 m)

26. povoljna prirodnaobilježja + važan prometni položaj na ocjeditom ravnjaku  naseljenost od najstarijih vremena (neolitsko nalazište u Vučedolu) • velike etničke promjene u prošlosti (sr. 10. st. Hrvate potiskuju Mađari, a od 1526. dolaze Turci - naseljavanje muslimana i Srba, stočara iz Pomoravlja, Crne Gore i Hercegovine) • nakon Karlovačkog mira 1699. Austrija naseljava Nijemce, Slovake, Čehe, Ukrajince te Srbe iz Baranje, Bosne i Mačve te Hrvate iz okolice • u Jugoslaviji kolonizacija srpskih solunskih dobrovoljaca, a poslije 2. svj. rata odlaze Nijemci, a dolaze novi kolonisti uglavnom iz dinarskih krajeva  vrlo miješan etnički sastav

27. stanovništvo • 1857. – 30.000 st. • 1991. – 84.000 st. • 2011. – 54.000 st. • 1991.-2011. pad 36%

28. 30-ak naselja • Vukovar (26.500 st. /1991: 44.600), Ilok (5100), Borovo (5100) • Borovo –plansko radničko stambeno naselje • industrija gume i obuće iz 1931. g. • Ilok - povoljan položaj na Dunavu (most) ,na rubu bogatoga lesnog ravnjaka • od 13. st. središte vinogradarsko-poljoprivrednog kraja

29. Vukovar - na ušću Vuke u Dunav, na rubu Vukovarskog ravnjaka • u rimsko doba manje naselje uz limes • u 13. st. upravno, trgovačko i vojno značenje (od 1220. g. sjedište srednjovjekovne Vukovske župe) • turska tvrđava (strateško i trgovačko-obrtničko značenje), za Austrije centar Srijemske županije (od 1756.), danas županijsko središte • krajem 19. i početkom 20. st. jačanje prometa na Dunavu i izgradnja željeznice  razvoj industrije (manje prometno značenjeod Vinkovaca) • riječna luka (planirana gradnja kanala Vukovar-Šamac) • do 1991. potencijalni regionalni centar, danas manji od Vinkovaca • nakon razaranja u Domovinskom ratu vrlo spor i bolan oporavak

30. Bosutska Posavina • 125.000 st., 69 st/km2 • rubni, ali važan prometni položaj; Vinkovci želj. čvorište, Županja cestovno • plovna Sava – malo prometno, ali veliko značenje granice (140 km) - tradicionalne povijesne veze između Bosutske i Bosanske Posavine i suvremeni funkcionalni odnosi

31. tipičan nizinski reljef - • razvijena mreža tekućica - mali pad  poplave – smanjene izgradnjom prisavskih nasipa i kanala • najveći areal vlažnih nizinskih šuma hrasta lužnjaka

32. osnovna geografska obilježja Bosutske Posavine: -prometne veze šireg značenja -važna spojna uloga i funkcionalni odnosi s okolnim centrima -tradicionalna autohtona bogatstva  poljoprivreda, šumarstvo • naseljenost uglavnom u rubnimzonama - dva pojasa: sjeverni uz lesne ravnjake i njihove rubove naseljeniji je od južnog, prisavskog • 55 naselja (22 općine/grada) • devet s više od 3000 stanovnika, najveći Vinkovci (32.000), Županja (12.100), Ivankovo (6200), Otok (4700); preko polovice sviše od 1000 stanovnika

33. u antičkom razdoblju municipij Cibalae • u sr. vijeku sjeverni dio bolje naseljen (Ivankovo, Nuštar, Cerna, Otok, Nijemci, Privlaka...) ; u južnom dijelu utvrđeni gradovi, okruženi vodom i prisavska sela • u 18. st.vojnokrajiška teritorijalna organizacija - jače doseljavanje iz Bosne - okupljanje naseljenosti, moderniji sistem zemljišne razdiobe, nove kulture • vojničke, crkvene i prosvjetne funkcije centralnih naselja • uređenje plovidbe na Savi zbog žitne trgovine

34. unutrašnjost relativno izolirana do 2. pol. 19. st. (1878. pruga Vukovar-Vinkovci-Slavonski Brod, s ogrankom od Vrpolja prema Sl. Šamcu), eksploatacija šuma, razvoj prvih industrija i veći napredak u agrarnim djelatnostima • pruga Vinkovci-Gunja-Brčko - naselje Spačva kao veliko eksploatacijsko i izvozno središte drveta • najveće iskorištavanje 1880.-1910. – Vinkovci, Županja i Vrbanja centri prerade drveta - utjecaj na imigraciju (Gorski kotar, Lika...)

35. uoči 1. svj. rata - razvijena i relativno gusta željeznička mreža koja je povezala kraj u jednu cjelinu • u međuratnom periodu doseljavanje iz Dalmatinske zagore, Like, Korduna, Hrvatskog zagorja • nakon 2. svj. rata planska kolonizacija, najviše iz BiH (1961. oko 50% doseljenog stanovništva) • stalni porast br. stan.. 1857.-1991. (+160,8%) 1857. – 56.500 st.; 1991. – 147.500 st.; • 2011. 125.000 st.

36. Vinkovci (32.000 st.) • nakon ant. Cibalae(stjecište podravskog i posavskog cestovnog pravca s nastavkom prema Singidunumu) jače značenje tek od vojne krajine (sjedište Brodske pukovnije ) • nakon izgradnje željezničke mreže - željezničko križište i obrtničko-industrijsko središte (drvna, građevinska, tekstilna ind.) - u šire urbanizirano područje uključena okolna naselja (Nuštar, Mirkovci, Ivankovo, Jarmina...) • Županja (12.000 st.) – sekundarno središte • jači razvoj nakon 2. svjetskog rata; industrijske (prehrambena) i upravne funkcije

37. Zapadnoslavonski brdsko-nizinski prostor

38. Slavonska Posavina • 159.000 st., 80 st/km2

39. zonalnost od sjevera prema jugu: 1. gorski rub Psunja, Požeške gore i Dilja 2. tercijarno prigorje 3. ocjeditiji rub savske nizine prema prigorjima 4. središnja zona savske nizine (Mramorsko polje, Crnac polje, Jelas polje i dr.) 5. prisavska zona

40. zone naseljavanja: 4. gorski okvir– rijetka naselja i obradivi prostori;raštrkana naseljenost i polikulturna obrada 3. dodirna zona nizine i prigorja - izrazita naseljenost – najstarije prometnice 2. središnja zona savske nizine –poplavna polja i ocjeditije grede);nakon izgradnje autoceste melioracije – naselja u ocjeditijim dijelovima 1. prisavska zona - relativno viša i pogodnija za naseljavanje iagrarno iskorištavanje - povoljan prometni položaj uz Savu; granični položaj

41. u sr. vijeku brojni utvrđeni gradovi • u turskom razdoblju (Požeški i Cernički sandžak) - prigorski krajevi najnaseljeniji - • od sr. 18. stoljeća Vojna krajina – imigracija; spuštanje i okupljanje naseljenosti, širenje novih kultura (kukuruz, krumpir)  ubrzava se stabilizacija naseljenosti i jača prevlast poljodjelstva • do kraja 18. st. veće značenje transverzalnih pravaca (osim Save) • promjene od izgradnje krajiške ceste 1778., premještanje težišta života iz Požeške kotline u Posavinu • potkraj 19. st. željeznica • od 1950. izgradnja autoceste - treća važna longitudinalna kopnena magistrala - između kontaktne naseobene zone i središnje zone savske nizine

42. porast br. stan. od 1857.-1931., najvišeod 1880-1910.; nakon toga stagnacija ipad od 1961. (najranije u prisavskim naseljima, od 1910.) • sredinom 19. st. sva današnja centralna naselja imala podjednak broj stanovnika (oko 1500), jedino Sl. Brod oko 3000 • nakon izgradnje željeznice  okupljanje  diferenciran razvoj - povećala se naselja na dodiru nizine i rubnih prigorja, prisavska zaostaju • ukupan broj stanovnika raste u istočnom, a smanjuje se u zapadnom dijelu • prevladavaju mala naselja, veća na I, manja na Z • 1991. 175.000 st., • 2001. 177.000 st. • 2011. 159.000 st.

43. Slavonski Brod(54.000 st. ) na križanju posavskog puta s transverzalnim putom dolinom Bosne, na mjestu gdje se Dilj približava Savi + otočić na Savi  omogućen lagan prijelaz preko rijeke rana naseljanost (rimska Marsonia) u 15. st. tvrđava - početak strateškog značenja (do okupacije Bosne 1878.) jak razvoj nakon dolaska željeznice  čvorište; prometna i obrtnička funkcija + razvoj industrije - najstarija drvna (1890.), ali najvažnija metalna (nakon 1. svj. rata)

44. Nova Gradiška – 12.000 st. • relativno mlado naselje (sr. 18. st. za potrebe Vojne krajine), izgrađeno po pravilnoj ortogonalnoj shemi sa središnjim trgom oko kojeg su javne zgrade • na križanju uzdužnog posavskog i poprečnog prometnog pravca • ostala važnija naselja: Sibinj (2400), Davor (2400 st.), Oriovac (1800), Okučani (1600 st.), Cernik (1600 st.), Slavonski Šamac (1000) i dr.

45. Požeška kotlina • 63.000 st., 51 st/km2 • prirodno dobro izdvojena; gorski okvir, prigorja i naplavne nizine • veliki broj tokova - asimetrična riječna mreža - Orljava i Londža teku rubom zavale, spajaju se kod Pleternice i skreću prema Savi prirodna otvorenost prema J

46. za Rimljana Vallis aurea • gusta naseljenost u srednjem vijeku (burgovi) - u 12. stoljeću Požeška županija (obuhvaćala i dio Posavine) • u povijesti jedan od najgušće naseljenih krajeva Slavonije • od kraja 18. st. smanjena važnost (prometnice kroz Posavinu)

47. prevladavaju mala naselja (više od 200) • najnaseljenija su prigorja i ocjediti dijelovi dna – ratarstvo i iskorištavanje šuma gorskog okvira • uzgoj žita i kukuruza; vinogradi na prigorju • industrija između dva svjetska rata (Požega); bazirana na postojećim sirovinama (drvo, kamen, poljoprivredni proizvodi)

48. Požega – 19.500 st. • rubni položaj u kotlini, na dodiru Orljave i padina Požeške gore • spominje se u 12. st. - u srednjem vijeku najveće i najvažnije naselje Slavonije -upravni, crkveni i feudalni centar s razvijenom trgovinom i obrtom; od kraja 18. stoljeća slabi značenje • razvoj industrije između dva svjetska rata; najdinamičniji porast nakon 2. svj. rata • Pleternica - 3400 st. - raskrižje željezničkih pruga i cesta prema Posavini • ostala važnija naselja - u prigorju Papuka i Krndije na križanju longitudinalnog puta sjevernim dijelom kotline s poprečnim putovima prema Požegi • Velika (2100 st.) - termalni izvor - turističko-rekreacijski centar • Kutjevo (2400 st.) - središte vinogradarstva • Jakšić (1900 st.)