Download
1 / 40
560 likes | 1.27k Views
Belgija. Središte trgovine i umjetnosti u prošlosti. Država ljepote. Belgija.
E N D
Belgija Središte trgovine i umjetnosti u prošlosti. Država ljepote.
Belgija • Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske Unije i NATO-a.
Kraljevina Belgija Ona je država zapadne Europe, graniči s Nizozemskom, Njemačkom, Luksemburgom i Francuskom, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10 milijuna stanovnika. Sa 342 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%).Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti.
Bruxelles • Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Bruxelles (francuski) ili Brussel (nizozemski) je i glavni i najveći grad Belgije. Gradska općina Bruxellesa koja danas obuhvaća tek gradsko središte ima 142.853 stanovnika i površinu od 32 km², dok šire područje Regije glavnog grada ima oko milijun stanovnika.
Bruxelles {part II} • Bruxelles je sjedište dvije od tri središnje institucije Europske unije: Europskog povjerenstva i Europskog vijeća (Vijeća ministara). Ovdje se nalazi i političko sjedište NATO-a i Zapadnoeuropske unije.
Bruxelles [part III] • Sama povijesna jezgra Bruxellesa nije velika. Sve ulice, trgovi i parkovi se mogu proći u sat vremena. No vremena za obilazak muzeja i drugih znamenitih zdanja nije u tome bilo – za obići nekoliko njih treba i cijeli dan. U mnoštvu Bruxelleskih muzeja najpoznatiji su muzej instrumenata, muzej povijesne odjeće i čipke, muzej filma, muzej igračaka, muzej stripa...Prvotno ime Bruxellesa iz razdoblja nastajanja bilo je Bruoscela što u prijevodu znači ‘kuća na močvari’.
Politika • Donošenjem jezičnih zakona u 1960-im goginama, Belgija je postupno preuređena u skladu sa složenim sustavom stanovništva. Proces federalizacije naposljetku je 1993. završen formalnim ozakonjenjem federalnog uređenja. Federalne jedinice- regije su: flamanska, valonska i briselska. Jezičnim zakonima 1962. i 1963. precizno su utvrđene granice četriju jezičnih područja: flamanskog, francuskog (valonskog), njemačkog i dvojezičnog flamansko-francuskog.
Politika {part 2} • Monarh (kralj) nalazi se na čelu države te proglašuje zakone i na taj način raspolaže pravom zakonodavne sankcije, a ujedno je i nosilac izvršne vlasti. Svaki njegov akt mora imati i potpis nadležnog ministra. Kralj je i vrhovni zapovijednik vojske. Aktualni kralj je Albert II. • Vlada, tijelo izvršne vlasti, na čelu s premijerom, za svoj je rad odgovorna parlamentu. kojemu podnosi ostavku ako je izglasano nepovjerenje. Obvezan je paritetni sustav vlade s podjednakim brojem ministara Flamanca i Valonaca.
Klima • Belgija ima oceansku klimu ; utjecaj zračnih masa s Atlantika jak je u primorju i središnjem dijelu zemlje. Zime su blage i maglovite, a ljeta prohladna s rijetkim kišama. Srednja siječanska temperatura snižava se od obale (4°C) prema unutrašnjosti (0°C u Ardenima) dok je srednja srpanjska temperatura najviša u središnjoj Belgiji (do 22°C), a najniža u planinskom području (14°C). Godišnja količina padalina iznosi u primorju i središnjem dijelu 700-900 mm, a u Ardenima do 1400 mm
Rijeke • Riječna mreža je gusta. Sve rijeke pripadaju slijevu Sjevernog mora. Glavne su Schlede i Meuse (Maas) s pritocima Sambre i Ourthe. Najviši im je vodostaj zimi kada i nizinskom dijelu poplavljuju okolno zemljište. Velik je broj kanala, koji osim za plovidbu služe i za navodnjavanje.
Flora • Pod šumom je oko 21% površine zemlje. Prirodni biljni pokrov očuvan je samo u Ardenima, koji obiluju hrastovim i bukovim šumama, dok u nizinskom dijelu rastu mješovite šume breze i hrasta. Crnogorične šume nastale su najčešće pošumljavanjem pustih terena.
Gospodarstvo • Belgija visok stupanj razvoja može zahvaliti povoljnom zemljopisnom položaju, izuzetno razvijenoj prometnoj infrastrukturi, raznolikoj industriji, te razvijenoj trgovini. Industrija je uglavnom koncentrirana u vrlo razvijenoj i bogatoj regiji Flandriji na sjeveru, koja je poznata i po najvećoj vrijednosti izvoza po glavi stanovnika u svijetu. Belgija je prisiljena uvoziti znatne količine sirovina, zbog nedovoljnog broja prirodnih izvora, te izvoziti velike količine gotovih proizvoda.
Stanovništvo • Oko 58% stanovnika čine etnički Flamanci, 31% Valoncii, a ostalih 11% čine imigranti iz Italije, Francuske, Njemačke i Sjeverne Afrike. Prema vjeri Belgijanci su većinom katolici, 75%, dok ostalih 25% čine muslimani, protestanti, židovi i ateisti. Očekivana životna dob je 78.77 godina. Za muškarce iznosi 75.59 gidina, a za žene 82 godine.
Belgijska kultura • Belgijska Kraljevska knjižnica predstavlja prostor otvoren europskim kulturama. Posebno smo sretni što u današnjoj perspektivi proširene Europske unije prvi put u Belgiji možemo upozoriti na kulturnu povijest hrvatskog naroda. Oplemenjujući suživot triju hrvatskih jezika i triju hrvatskih pisama u razdoblju od tisuću godina predočen je znanstveno utemeljenom i preglednom izložbom s oko 250 izložaka, koja je premijeru doživjela u Berlinu. Izložbu koju je belgijska Kraljevska knjižnica prepoznala kao prvorazredni znanstveno-kulturnoumjetnički događaj projekt je Ministarstva kulture RH, njegovi nositelji su Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Staroslavenski institut iz Zagreba.
Odraz kultura • Biti u Bruxellesu, praktički glavnom gradu Europe, s ovakvom jednom izložbom koja iskazuje povijest hrvatske pisane riječi, ali i jedne specifičnosti koja je manje poznata široj europskoj javnosti, važna je činjenica. U Europi ne postoji narod koji je stoljećima paralelno pisao na tri pisma, latinicom, glagoljicom i hrvatskom ćirilicom, služeći se trima jezicima – hrvatskim, staroslavenskim hrvatske redakcije i latinskim, a to nije trajalo jedno kratko razdoblje, već stoljećima, i oblikovalo je našu kulturu kao jedinstven fenomen u Europi. (odraz naše kulture)
Grand Place • Glavni trg i središte Bruxellesa je Grand Place gdje se nekad odvijao pretežni dio upravnog i poslovnog života – sve što je u državi vrijedilo moralo se tu pokazati. Primjer je to romantičnog srednjovjekovnog trga, gotičkog i baroknog stia gradnje.
Grand Place {part two} • Mnogobrojnim posjetiteljima Grand Place je jako neobičan i zanimljiv. Prvo, on na središnjoj plohi nema karakterističnog kipa kao što ga imaju većina trgova glavnih gradova Europe (naš Zagreb, naprimjer). To mi je bilo malo čudno – pa i Belgijanci imaju nekog posebnog u povijesti da ga počaste. Ono što impresionira onog tko prvi put posjeti tu državu su palače (takve zgrade se moraju tako nazvati) koje se protežu duž svih strana trga. Te su zgrade visoke dva, tri ili četiri kata – kako koja.
Grand place (palače) • Svaka kuća je uređena na svoj način. Razlikuju se u prozorima, vratima i balkonima (njihovim oblicima). Dodatno ih krasi mnogo pozlate, tornjića i kipića. Kuća mesara je dobila ime ‘Kuća labuda’ zbog prekransog kipića labuda raširenih krila koji je postavljen na fasadi iznad ulaznih vrata. Kuća pekara je najbogatija i najraskošnija. Puna je simbola koji karakteriziraju pekarstvo.
Grand Place {kuće, part II} • Na vrhu je postavljeno 6 figurica koji prikazuju pekare u procesu spravljanja kruha. Pozlaćeni kip lisice krasi kuću trgovaca galanterijom. Ostale zgrade koje dominiraju trgom su Vijećnica i Kraljeva kuća, smještene jedna nasuprot drugoj.
Slatki grijeh • Belgija je poznata po proizvodnji finih čokolada, keksa, pralina i vafla. Vafle, kao poznati belgijski specijalitet ćete naći na svakom uglu i štandu! Na svakom koraku draškat će vas opojni miris čokolade, pogotovo u vrijeme Biožića. Uz fini okus dolazi i cijena. Teško da će se pronaći neka prelijepa bombonijera ispod 25 eura. U prodavaonicama se čokolada radi pred vašim očima, isto tako i ukrašava.
Malo o šopingu • Iz Belgije nećete izaći praznih ruku. Važna takva točka je ulica Rue Nevue, dio pješačke zone, nedaleko od opisanog Grand Placea. Tamo ćete naići na sve poznate modne europske kuće. Trg Place Agora, nedaleko od Grand Placea je prepun štandova sa ručno rađenim šalovima, kapam i nakitom. U Belgiji je osim čokolade poznata i čipka. Za nju se mora izdvojiti malo veća suma novca.
Moj doživljaj • Belgiju sam izabrala jer je to prva dalja zemja u kojoj sam bila. Ostala mi je u sjećanju kao snažna kulturna zemlja gdje svatko živi svoje. Za razliku od Daruvara, ljudi su izrazito kulturni. Provela sam tamo tjedan dana i uopće mi nije žao 16 sati putovanja. Prvi dojam je bio malo čudan. Obišla sam Gent, Brugge a vrijeme provodila u Bruxellesu. Veliki trg u Bruxellesu me se najviše dojmio. Svaki dan tamo je bilo nešto drugo. Hektar lavande, sajam lutkica ili veliko drvce. Iako tamo nisam provela mnogo vremena vrlo sam ga zavoljela. I što je najbitnije ljudi te ne gledaju kao outsidera, jer su i sami outsideri. Svaka druga osoba je neke druge vjere ili rase. Belgija je u biti, vrlo slobodna zemlja. Stvarno lijep uzor kao članica Europske unije. Pridržavaju se nekih malih gradskih pravila koje mi ni u snu ne bi mogli ni smisliti jer su nam “nepotrebna”. Sve u svemu, to je samo moj doživljaj.
