Političke elite

1. Političke elite Dr. sc. Anđelko Milardović Hrvatski studiji Kolegij: Sociologija politike

2. Struktura predavanja • Pojam i određenje • Razvoj istraživanja elita • Metode istraživanja elita • Tipologije • Teorije elita • Od klasičnog do demokratskog elitizma • Moderni elitizam • Transformacija elita u valovima demokratizacije • Struktura i transformacija zapadnih i istočnih elita u drugoj polovici 20 st. • Elite i demokratska konsolidacija u Latinskoj Americi i Južnoj Europi

3. Pojam i određenje • Elita (od élire = izabrati) • U 17. st još je značila robu osobite kvalitete, poslije je proširena na više ‘društvene grupe, vojne jedinice i visoko plemstvo’ • Primjena pojma elite u političkoj je teoriji često bila povezana s postulatom ‘vladavine najboljih’ 2. U političkoj teoriji 20. st. – ideološki obojeni pojam elite (Sorel, Pareto) – ELITA vs. MASA

4. Razvoj istraživanja elita • Dihotomijski konfliktni model teorije elita • Teorija elita najprije formulirana u Italiji (disparitetno razvijena zemlja, teškoće s parlamentom..) • Teorija elita nastala iz skepse razočaranih liberala (poput Mosce), a postala jednom od najvažnijih shema desnim političkim grupama • Šire istraživanje elita - nakon II. svjetskog rata

5. Metode istraživanja elita • Poziciona metoda – istraživanje odnosa između formalnih položaja i stvarne moći i sudjelovanja u političkim odlukama • Reputacijska metoda – iznalaženje odlučujućih nosioca vlasti • Decision-making pristup – pronalaženje glavnih aktera pojedinačnih odluka

6. Tipologije • Tipologija sektora elite – intelektualci, birokrati, menadžeri industrije, političari i dr.(Bottomore) • Tipologija političkih sustava prema dominantnoj eliti – aristokrati, demokrati, totalitarni i modeli garnizonske države (Janowitz) • Tipologija procesa odlučivanja (Bachrach, Lindblom) • Tipologije razumijevanja uloga pojedinačnih elita (npr. tipovi ličnosti vrhunskih političara (Edinger) • Tipologije elita prema njihovu mjestu u sustavu komunikacije (Deutsch)

7. Klasična teorija elita(postoje temeljne psihološke razlike koje razdvajaju elitu od masa; složenost modernih društvenih organizacija zahtjeva autoritet i vođe) PARETO Naglašava psihološka i iracionalna (superiorna) obilježja elita Razvio ideju o cirkulaciji elita MOSCA Naglašava sociološka, organizacijska i osobna obilježja Elite = organizirana manjina vs. mase = neorganizirane Vjeruje da su sva društva podijeljena u dvije grupe: oni koji vladaju i oni kojima se vlada Teorije elita

8. MICHELS • ‘Željezni zakon oligarhije’ • Težnja da svakom društvenom ili političkom organizacijom upravlja nekoliko pojedinaca, koja donose većinu odluka • Oligarhija proizlazi iz složenosti veličine organizacije • WEBER – teorija birokracije - Birokracija – racionalni oblik organizacije; depersonalizirani profesionalci i stručnjaci - Moć se koncentrira u rukama birokrata koji imaju kontrolu nad većinom ljudskih, materijalnih i intelektualnih resursa - Ne vjeruje da je birokracija nezavisna moć po sebi, već instrument moći koji dominira društveno-ekonomskom strukturom modernog društva

9. Teorije elita 2. Suvremena teorija elita a) C.W.MILLS - teorija elita moći - društvena moć je koncentrirana u tri ključne institucije: gospodarstvu, državi i vojsci - elite nisu prirodno superiorne, niti su mase inferiorne – elite vladaju u vlastitom interesu i drže mase u neznanju - elite se regrutiraju iz viših slojeva i usvajaju vrijednosti elite b) W. DUMHOFF - model vladajuće klase - viša korporacijska klasa, tj. vlasnici većine imovine u gospodarstvu, imaju ekonomsku moć, ali i kontroliraju i utječu na važne čimbenike u državi i tako postaju vladajuća klasa - biznis aristokracija

10. Teorije elita 3. Realizam - Machiavelli i Hobbes - ‘cilj opravdava sredstvo’ ‘moćni imaju pravo’ - politika je autonoman sustav – nezavisan od morala i etike - nacionalni interesi nacije-države su ključni u borbi s drugim nacionalnim državama - vjera u apsolutnu moć države 4. Korporativizam - jaka centralizirana država; država je vrhovni organ odgovoran za organiziranje i vođenje društva - država je čuvar reda i moralni autoritet koji utječe na nacionalno jedinstvo i sklad među klasama - partnerstvo između države, biznis sektora (korporacija) i sindikata stvara političku stabilnost

11. Od klasičnog do demokratskog elitizma Izvor: Marsh, D. Stoker, G. (ed.), Theory and Methods in Political Science, Palgrave Macmillan, 2002.

12. Moderni elitizam Izvor: Marsh, D. Stoker, G. (ed.), Theory and Methods in Political Science, Palgrave Macmillan, 2002

13. Transformacija elita u valovima demokratizacije Prema Klaus von Beyme • 1918. – 1933. – kontinuitet elita • 1945. – 1950. – vrijeme lustracije • Od 1989. - dva modela • I. – model kontinuiteta • II. – model lustracije

14. Struktura i transformacija zapadnih i istočnih elita u drugoj polovici 20 st. • Nove elite: BOBOSI i KOLIBRI • Od ‘buržujski boemi’ • Nekonformistički životni stil + jaka • (predatorska) poslovna strategija • Visoko obrazovani pojedinci – elita • znanja (npr. Bill Gates) • u Zap. Europi bobosima odgovaraju • predstavnici tzv. Trećeg puta (T. Blair) • Pandan bobosima na Istoku • Bivši komunisti koji su preuzeli liberalnu retoriku • Proistekli iz strukture komunističkih reformista • Kolibri ne proizvode rezultate bobosa • iako vole oponašati njihovu retoriku i životni stil

15. Transformacije elite u tranzicijskim zemljama • Postoje 3 načina za transformaciju elite u elitu ujedinjenu konsenzusom(nijedna frakcija ne dominira, postoji temeljni konsenzus oko pravila igre i značaja postojanja političkih institucija, stabilna demokracija) • Tvorba • Konvergiranje (približavanje) • Direktna transformacija stare elite u novu elitu (post-socijalističke zemlje Srednje i Istočne Europe)

16. Elite i demokratska konsolidacija u Latinskoj Americi i Južnoj Europi Izvor: Higley, J., Gunther, R. (ed.), Elites and Democratic Consolidation in Latin America and Southern Europe, Cambridge University Press, 1992.