140 likes | 456 Views
Šume. Sanja Mišljenović i Mihaela Babić. Dio zemljine površine pekriven drvećem naziva se šumom. Šume ne čini samo visoko drveće, već i grmlje te niže biljno raslinje koje se razvija ispod krošanja stabala iskorištavajući svijetlo koje prodire u te niže slojeve.
E N D
Šume Sanja Mišljenović i Mihaela Babić
Šume ne čini samo visoko drveće, već i grmlje te niže biljno raslinje koje se razvija ispod krošanja stabala iskorištavajući svijetlo koje prodire u te niže slojeve.
Šume možemo razlikovati ovisno o tome koje drveće ih čini. Ako je šuma sastavljena od stabala koje u jesen gubi lišće, radi se o bijelogoričnoj ili listipadnoj šumi.
Ako pak ta stabla tijekom zime zadržavaju lišće, kao što to čine bor, smreka i jela, govorimo o crnogoričnoj šumi.
Crnogorične šume razvijaju se u hladnijim područjima – visoko u planinama te u sjevernim krajevima zemlje, gdje vladaju nepovoljni uvjeti – zime su vrlo duge i hladne, a ljeta vrlo kratka.
U područjima s povoljnom klimom, odnosno na nižim obroncima planina i u nizinama umjerenog područja razvijene su listopadne šume.
Šume su, međutim, najbolje razvijene u područjima oko ekvatora gdje obilje sunca i vode tijekom cijele godine pruže savršene uvjete za razvoj šuma. Te tropske šume ili džungle ujedno su najbujnije i najbogatije biljnim i životinjskim vrstama.
O kojem god tipu šume da se radi, on uvijek predstavlja stanište velikom broju životinskih vrsta koje u šumama nalaze hranu i zaklon.
Šume su neizmjerno važne i za čovjeka, ne samo zbog drvene građe, plodova i životinja koje iz njih dobiva, već su još važnije i zato što drveće proizvodi kisik za disanje.
U prošlosti su dvije trećine kopna Zemlje bile pokrivene šumama, ali je velik dio uništen pretjeranom sječom radi dobivanja drva ili kako bi se stvorile obradive površine.
Time su zauvijek nestale i mnoge životinje, od kojih neke vjerojatno još nisu bile otkrivene.
Većina šuma koje danas postoje promjenjena je pod utjecajem čovjeka, tako da samo ponegdje možemo naći prave, netaknute površine u kojima stabla nisu zasadili ljudi.
Danas, kada znamo kolika je šteta načinjena prekomjernom sječom, znamo i da ih je potrebno što više čuvati jer je to jedini način da se očuvaju brojne biljke i životinje koje žive u njima, a i život čovijeka nije moguće zamisliti bez šuma.