Zašto čitati?

1. U knjižnici je sabrano svo znanje svijeta.Sve što trebaš učiniti je ući u knjižnicu i pronaći ga!

2. Zašto čitati? Čitanje je napor, ali i užitak. Djeca koja puno čitaju: - bogate rječnik, razvijaju osjećaj za ljepotu jezika, upoznaju forme pismenog izražavanja;- dobivaju poticaje za govorno i pismeno izražavanje;- izgrađuju sustav vrijednosti za prepoznavanje kvalitetne literature;- usvajaju etičke vrijednosti;- stječu nova znanja i proširuju spoznaje;- razvijaju sposobnost koncentracije, pažnje, pamćenja, mišljenja, logičkog zaključivanja;- razvijaju kritičko mišljenje;- razvijaju maštu;- bogate svoj emocionalni svijet;- zabavno, zanimljivo i korisno provode svoje slobodno vrijeme 

3. Kakve knjige sadrži svaka knjižnica? Svaka knjižnica ima knjige za djecu mlađe i starije školske dobi.Neke od knjiga pripadaju tzv. lijepoj književnosti (beletristika). To su priče, pripovijetke, novele, romani, drame ili poezija. One druge, koje sadrže informacije iz različitih područja znanosti, pripadaju tzv. znanstveno-popularnoj, stručnoj literaturi. Djeca i mladež čitaju i jedne i druge.

4. Snalaženje u knjižnici Da bi se korisnici lakše snašli među knjigama, one su označene slovima ili znakovima: M – dječja književnost ( za djecu najmlađe dobi ) D - dječja književnost (za djecu mlađe školske dobi) O - književnost za mladež (za djecu starije školske dobi) N - narodna književnost I - igrokaziO – Opća djela 1 – Filozofija 2 -Religija 3 - Društvene znanosti 5 - Matematika. Prirodne znanosti 6 - Primjenjene znanosti 7 - Umjetnost. Razonoda. Sport 8 - Lingvistika. Književnost. 9 - Zemljopis. Povijest

5. Pitanje? Kada obrađujete temu za seminarski rad ili domaću zadaću, a ne znate u kojim ćete knjigama pronaći informacije, što ćete učiniti?

6. Kako se snaći među knjigama? Nije uvijek lako pronaći željenu knjigu. Ponekad znamo naslov, ali ne znamo autora, znamo što nas zanima, ali ne znamo postoji li literatura o tome, znamo čak kako knjiga izgleda, ali ne znamo gdje je smještena. U traženju knjiga pomoći će nam: • knjižničari • mladi knjižničari – informatori • katalozi i on-line katalozi

7. Što su knjižnični katalozi? Obično se govori da knjižnični katalozi prikazuju svu knjižničnu građu koju knjižnica posjeduje. 

8. Gdje su smješteni katalozi? • Katalozi su smješteni u knjižnicama i dostupni su svakom korisniku. Svaki se katalog sastoji od kataložnih jedinica koje se nalaze u kataložnim drvenim ormarićima. • Lako se snalaziti u njima jer su složeni po točno određenom rasporedu.

10. Zašto su važni katalozi? Za svaku novu knjigu izrađuje se kataložni listić s osnovnim podacima o knjizi (autor, nakladnik, mjesto i godina izdanja, visina hrpta u centimetrima, broj stranica i sl.)Listići se ulažu u kataloge prema određenim pravilima.

11. Abecedni katalog ABECEDNI KATALOG - To je osnovni i najvažniji katalog u kojem su kataložne jedinice poredane prema abecedi, po prezimenima - bez obzira na sadržaj djela, književnu vrstu... Ako znamo autora, koristit ćemo se abecednim katalogom u kojem su listići/zapisi složeni u nizu prema abecednom redoslijedu prezimena autora (ili prema naslovu, ako autora nema, ako ima više autora i sl.).

12. Primjer kataložnih jedinica u abecednom katalogu SABOL, Željko, pjesnik SABOL, Željko, pravnik JAKIĆ, Tomislav JAKIĆ, Vlatko JAKIĆ-Cestarić, Vesna

13. Primjer kataložne jedinice u abecednom katalogu

14. Naslovni katalog Ako znamo samo naslov, podatke o knjizi potražit ćemo u naslovnom katalogu u kojem su listići složeni prema abecednom redoslijedu naslova.

15. Primjer kataložne jedinice u naslovnom katalogu • KNJIŽARA Mladost (Rijeka) KNJIŽARA Mladost (Split) • WISSENSCHAFTLICHE Gesellschaft (Halle) WISSENSCHAFTLICHE Gesellschaft (Wien) WISSENSCHAFTLICHE Gesellschaft Philomatie (Neisse

16. Stručni katalog STRUČNI KATALOG -Korisnik ne poznaje ni autore ni naslove, on polazi od područja koje ga zanima, o kojem želi biti informiran i kojim se bavi. Želite znati tko je pisao o tom području i kakvih sve djela ima iz tog područja u knjižnici. U stručnom katalogu pronaći ćemo podatke o tome koje sve knjige iz određenog područja znanosti ili umjetnosti ima knjižnica.

17. Primjer stručnog kataloga

18. On – line katalozi Katalozi u listićima zauzimaju puno mjesta i mogu biti nepregledni. Zato se najbolje koristiti katalozima na računalu. Suvremena tehnologija u knjižnici omogućila je da se informacije o knjigama traže i pomoću računala, prema istom načelu kao i u katalozima, ali brže i točnije. Uz pomoć osoblja knjižnice nije teško naučiti osnovna znanja o korištenju.

19. On – line katalog • Pretraživanje kataloga putem računala je jednostavno, jer će računalo ponuditi način pretraživanja. • Računalni knjižnični katalog je jedan skup podataka, ali prikaziv i pretraživ na mnogo načina. Online Public Access Catalog - OPAC

20. Tko se nauči koristiti katalozima i pronalaženjem knjiga u svojoj knjižnici, kasnije će se lako snalaziti u svakoj drugoj knjižnici, čak i u knjižnicama u svijetu.

23. Književnost na Internetu • Na Internetu se sve češće pojavljuju zbirke hrvatskih djela. Jedna od najopsežnijih je Digitalna zbirka za slijepe i slabovidne osobe - projekt koji je učinio dostupnima veliki dio hrvatske lektire. • Suvremena djela hrvatske književnosti pojavljuju se na različitim web stranicama. • Vaše je samo da ih potražite!

24. Dosadašnja praksa Unatoč tome što je puno brže i jednostavnije doći do traženog književnog djela preko medija zvanog Internet, knjiga je ipak ostala nezamjenjiv izvor informacije i znanja. Zašto?

25. Uzeti knjigu u ruke... Uzeti knjigu u ruke, prelistati je i osjetiti puno je ljepši osjećaj od čitanja te iste knjige preko monitora vašeg računala. Na taj način gubi se povezanost između čitača, pisca i teksta knjige.

26. Izbor je vaš! Naravno, u nedostatku knjiga u knjižnicama potražit ćemo pomoć preko Interneta. Jednostavnim klikom miša pronaći ćemo što nas zanima. To je osnovna razlika između knjiga u digitalnom i tradicionalnom tiskanom obliku.