2.37k likes | 6.76k Views
PROSVJETITELJSTVO. razdoblje od sredine 17. do kraja 18. stoljeća suprostavljen kićenosti baroka klasicistička estetika smirenost i dovršenost oblika uzvišenost stila i jasnoća nadahnuće u djelima starih Grka i Rimljana. književnici. Corneille Racine Molière
E N D
razdoblje od sredine 17. do kraja 18. stoljeća • suprostavljen kićenosti baroka • klasicistička estetika • smirenost i dovršenost oblika • uzvišenost stila i jasnoća • nadahnuće u djelima starih Grka i Rimljana
književnici • Corneille • Racine • Molière • književnici klasicizma stvaraju kult forme, smirenost i dovršenost • teoretičar Boileau (1636.-1711.) traži jasnoću u izricanju misli i uzvišeni stil
filozofi i književnici • Voltaire • Rousseau • Diderot • Bošković
književnost u klasicizmu • moralistička jer hvali vrlinu a osuđuje porok • racionalna jer sve mora biti po razumu • didaktična jer uči da je krepost trajna a zlo prolazno
likovi • poput starogrčkih junaka • hrabri postojani i skloni odricanju • tumače ljudske strasti • ideju o dužnosti • ne dozvoljavaju da osjećaj ili strast prevlada
klasicizam je stilska pojava oprečna baroku • u hrvatskoj književnosti izrazitog klasicizma nije bilo • bilo je utjecaja klasičnih pisaca na Matiju Petra Katančića i Marka Bruerovića • pisani su heksametri, česta je safička i alkejska strofa, te elegijski distih (nije istovjetna strofa)
prosvjetiteljski pokret • 18. stoljeće • prosvjećivanje naroda • filozofija zdravog razuma • filozofija u književnosti
dosezi prosvjetiteljstva • opći kulturni građanski pokret u europskim zemljama u 18. stoljeću • zalagao se za pobjedu kritičkog uma u filozofiji, književnosti i javnom životu • zdrav razum – jedini obrazac ponašanja • svoja načela promiče da bi svijet bio prosvjećeniji
Povijesni kontekst hrvatskog prosvjetiteljstva • sedamnaesto stoljeće Hrvatskoj završilo je karlovačkim mirom (1699.) veliki dio između Save i Drave oslobođenom od Turaka • Hrvatska je i dalje rascjepkana • u isto vrijeme su Mleci prodrli u Primorje
povijesne neprilike u protekla dva stoljeća i dalje su tištale Hrvatsku. • oslobađanjem Slavonije od Turaka stanje se nije popravilo.
Hrvati su morali po europskim ratištima ginuti za moć i interese bečkog dvora. • Austrijski gospodari nisu bili ništa bolji od Turaka. • Mletačka Dalmacija ima kolonijalni odnos • Dubrovački književnici su izgubili snagu
Narod je čamio u neznanju i siromaštvu. • Književni život se svodio na tanki sloj učenih i pismenih. • Srednje škole bile su u rukama redovnika: isusovaca, franjevaca i pavlina
U XVIII. nema velikih pojedinaca • Javljaju se novi centri u užoj Hrvatskoj
Obilježje književnosti XVIII stoljeća je prosvjetiteljsko znanstvena usmjerenost • Književnik se bavi i znanošću • Znak učenosti i pripadanje književnom svijetu je bila klasična naobrazba • u prvom redu poznavanje latinskog jezika - službeni jezik administrativnog aparata
HRVATSKI ZNANSTVENICI • Ruđer Bošković (1711- 1787), fizičar i filozof • Adam Baltazar Krčelić (1715-1778) historiografski rad
KNJIŽEVNA POVIJEST • Ignjat Đurđević (1675-1737) • Život i književna djela nekih uglednih Dubrovčana • Toma Mikloušić – Izbor dugovanja vsakovrsnih • Matija Petar Katančić (1750-1825)De poesi illyrica libellus(Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike)
LATINISTI • latinskim jezikom pjevali su pjesnici u raznim prigodama i u raznim književni središtima • najuspješniji su bili tamo gdje je kulturno-književna tradicija bila najsnažnija. • najviše se latinski pisalo u Dubrovniku
BENEDIKT STAY (1714-1801) • U latinskim stihovima obradio je Descartesovu filozofiju i fiziku. • U Rimu je napisao spjev o Newtonovoj filozofiji
RAJMUND KUNIĆ (1719-1794) • Preveo je s grčkog na latinski Homerovu Ilijadu. • Originalne pjesme na latinskomEpigramata, Dubrovnik 1827.
ĐURO FERIĆ (1739-1820) • najpoznatije djelo Periegesis orae Rhacusane (Opis dubrovačke obale) Dubrovnik 1803. • Mnoge pjesme stoje u rukopisu npr. latinski prijevod naših narodnih pjesama i pjesme Andrije Kačića Miošića • Objavio je Fedrovebasne na latinskom i hrvatskom Fedro (oko 15 prije n e. – oko 50. n.e.) rimski basnopisac
MATIJA PETAR KATANČIĆ • najpoznatiji latinist u sjevernoj Hrvatskoj • latinske stihova objavljuje zajedno s hrvatskim stihovima • Jesenski plodovi Fructus auctumnales, Zagreb 1791.
ODGOJITELJI I PISCI • Iz Francuske je u Hrvatsku nadolazilo slobodoumlje. • Idejno revolucionarne ateističke ideje. • Protiv slobodoumlja ustaju pisci isusovci i franjevci.
Napredne ideje su se u hrvatskoj onemogućavale. • Prosvjetiteljstvo se zaustavlja na želji i namjeri da narod pouči i prosvijetli u svakodnevnom život • da puk civilizira u kući i oko kuće • da puk opismeni i približi knjizi
U prosvjetiteljske ideje spada i borba za opstanak i čuvanje narodne svijesti i narodna individualnost. • Uočava se složenost dviju motivacijskih osnova: univerzalno racionalistička i uže patriotska
marijaterizijanske i jozefinske reforme • ideje i pokreti u hrvatskoj književnosti ostvaruju se u domaćim uvjetima • JOZEFIZAM kao pokret oslobađa duhove starih feudalnih crkvenih stega. • Nosio je istodobno imperijalističku koncepciju velikogermanske nacionalne i kulturne integracije
Prosvjetiteljsko-rodoljubna obilježja – novi odnos prema narodnoj književnosti • piše se «na narodnu» jer se tako može najbolje ugoditi širokom krugu čitalaca • zapisivanje narodnog blaga • istražuje se ljepota narodnog izraza
PREDSTAVNICI: • Matija Petar Katančić i Antun Kanižlić pjesnici koji narodne motive i izraze znaju diskretno uporebiti • Andrija Kačić Miošić i Filip Grabovac otvoreno i dosljedno slijede put narodne pjesme
Dubrovčanin Đuro Ferić komponira domaće basne • Marko Bruerović zapisuje narodne pjesme
Matiji Antunu Relkoviću je posve jasno kako treba pisati da bi ga ljudi poslušali • bosanskim franjevcima je sasvim jasno kako treba u stilu narodne pjesme govoriti o stvarima o kojima inače govore u nedjeljnoj propovjedi u crkvi
ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ (1704. - )
rodio se u Bristu kraj Makarske • učio je u franjevačkom samostanu Zaostrogu • nastavio je nauke u Budimu gdje je izučio filozofiju i bogosloviju • vearivši se u domovinu predavao je u zaostroškomsamostanu filozogiju
logika na latinskom Elementa peripathetka (Mleci, 1752.) • potom odlazi u Šibenik gdje je bio čitatelj bogoslovlja • potom u Brač u samostan • na kraju u Zaostrog gdje ostao sve do smrti
u Zaostrogu je napisao dva hrvatska djela • Razgovor ugodni naroda slovinskoga prvo izdanje u Mlecima 1756. i drugo 1759. • Korabljica (Mleci, 1760.)
Korabljica • prvi dio knjige sadrži priče iz Svetog pisma starog zavjeta • drugi dio kronika događaja od Krista do Kačićeva vremena • pisano je prozom • Korabljica znači kao u Noevoj korablji ima “od svake vrste stvari i događanja”
Razgovor ugodni naroda slovnskoga • pučka kronika • nanizani važni događaji u povijesti “naroda slovinskoga” • od najstarijih vremena do Kačićeva doba
Kačić je kroničar • težio je za povijesnom istinom • služio se našim i tuđim izvorima • kada želi biti vjerodostojan poziva se na izvore
on nije bio historik od zanata i nije ispitivao vjerodtojnost pisca • u njegovim djelima ima mnogo nekritičnosti
Kačić je shvaćao povijest kao i narod • povijest je za njega niz događaja i junačkih djela izvršenih od istaknutih ljudi • naš narod je čuvao uspomenu na svoje velike ljude u junačkim pjesmama • sve ono što bi narodni pjevač otpjevao Kačić bi obrnuo u stihove i umetnuo u kroničarsko pričanje
knjiga je dobila savim drugačiji izgled nogo što imaju kronike • iz kronike se pretvorila u zbirku pjesama • narod ju je nazvao “pismaricom” • uspjeh je bio neobičan • knjiga je kružila preko stotinu godina
Kačić je bio čovjek iz naroda • narodnu pjesmu je je nosio u sebi • znao je graditi pjesmu kao svaki narodni pjevač
vladao je tehnikom narodne pjesme • kmpozicijom • slikama • pjesničkim govorom • desetercom
sebe je prikazao u knjizi kao narodnog pjevača • koji ne vidi ni sunca ni misica • naziva se starcom Milovanom koji s guslama skitaše od Skadra do Zadra, od Mostara do Kotara
ima razlika između Kačićevih pjesama i narodnih • formalna razlika: Kačić ima srok češće nego narodna pjesma • ima katkada i kitice od četiri stiha
druga razlika: Kačić u svojim pjesmama ostaje kroničar koji se ne udaljava od povijesne istine pa čak i u stihovima navodi vrela. • Viruj, pobro, to Sagredo piše • Posli Musa bolji junak biše, Barlezo i Sagredo piše
opjevao je novije bojeve s Turcima • bojevi na području mletačkog Primorja • slavi plemenite porodice i junake • nije imao podataka u tiskanim knjigama pa je pretraživao arhive po općinama, samosttanima i kućama starih porodica
najljepše narodne pjesme su bile one u kojima se davalo mašti maha • narodna pjesma u Kačićevo vrijeme se nije cijenila • narodna pjesma je bilo sredstvo a ne svrha • njegova tendenciija je bila više prosvjetna i narodna nego pjesnička
njegovi čitaoci su u knigama nalazili na ono što su bili navikli: bojevi i junaci, slika vlastitog junaštva i viteštva
njega su ne samo čitali nego i nastavili oponašati pa čak prevodili na latinski
Pisma od kralja Vladimira. Gorko cvili sužanj Vladimireu tamnici kralja bulgarskoga,gorko cvili, danak proklinaše,u koji se na svit porodio Cini jadan, da ne čuje niko,al to čuje Kosara divojka,lipa ćerca kralja bulgarskoga,koji biše roda slovinskoga.