Download
1 / 7
E N D
POVIJEST BRODOVA • Nave su trgovački brodovi Srednjeg vijeka, postojala su dva tipa nava: atlantski i sredozemni. Atlantske nave su bile nešto vitkije, kat-kada sa 3 ili 4 otvora za vesla. Sredozemne su zdepaste , s gotovo kružnim oblicima na pramcu i krmi, i odnosom dužine i širine 3:1. Nave su se pretežno upotrebljavale za promet između gradova na obalama Atlantika, ali su služile i kao ratni brodovi. Ratnim navama su dograđivana čvrsta nadgrađa na stupovima: kaštel na pramcu i kasar na krmi. Početkom XIV st. počele su se graditi velike ratne nave. To su bili teški brodovi, za kormilarenje im je služilo plosnato kormilo, koje je u to vrijeme izumljeno. • Za manje ratne operacije bile su nezgodne nezgrapne nave, pa su se počeli graditi manji brodovi, tzv. koke. Kaštel i kasar koke nisu bili postavljeni na stupovima nego se vanjska oplata povisivala do gornje palube tih nadgrađa. Karakterističan im je bio vrlo izdužen i izbačen pramac.
ŠTO SU GALIJE ? • Nave su trgovački brodovi Srednjeg vijeka, postojala su dva tipa nava: atlantski i sredozemni. Atlantske nave su bile nešto vitkije, kat-kada sa 3 ili 4 otvora za vesla. Sredozemne su zdepaste , s gotovo kružnim oblicima na pramcu i krmi, i odnosom dužine i širine 3:1. Nave su se pretežno upotrebljavale za promet između gradova na obalama Atlantika, ali su služile i kao ratni brodovi. Ratnim navama su dograđivana čvrsta nadgrađa na stupovima: kaštel na pramcu i kasar na krmi. Početkom XIV st. počele su se graditi velike ratne nave. To su bili teški brodovi, za kormilarenje im je služilo plosnato kormilo, koje je u to vrijeme izumljeno. • Za manje ratne operacije bile su nezgodne nezgrapne nave, pa su se počeli graditi manji brodovi, tzv. koke. Kaštel i kasar koke nisu bili postavljeni na stupovima nego se vanjska oplata povisivala do gornje palube tih nadgrađa. Karakterističan im je bio vrlo izdužen i izbačen pramac.
Što su kliperi ? • Kliper je naziv za tip jedrenjaka koji je razvijen početkom 19. vijeka i koji se isticao velikom brzinom. • Iako je imao relativno mali teretni prostor, bio je prilično brz te je bio u stanju za relativno kratko vrijeme prevesti raznu egzotičnu robu iz dalekih krajeva svijeta. • Kliperi su, zbog velikog broja jedara, predstavljali veličanstven prizor. • No, njihovo je doba prošlo zahvaljujući pronalasku parnog stroja i uvođenju parobroda. Iako su kliperi bili u stanju prestići prve parobrode, s vremenom se ispostavilo kako potonji ne ovise o vjetru. To je postalo pogotovo jasno nakon otvaranja Sueskog kanala i skraćivanja puta od Evrope do Indije. Tu rutu kliperi nisu mogli koristiti zbog nepovoljnih vjetrova. • Kliperi su postupno nestajali s mora do kraja 19. vijeka.
PRVI PARABROD Godine 1783. francuski markiz Claude de Jouffroy d'Abbans sagradio je masivan parobrod koji je zapjenio rijeku Saonu nedaleko od Lyona, a samo 15 minuta nakon toga motori su garaznijeli u komadiće.
BRODOVI OD ŽELJEZA • Ovakav novi smještaj topova, u pokretnim i oklopljenim tornjevima i kulama, prvi put je ostvario švedski inžinjer Ericson na američkom brodu USS Monitor za vrijeme Američkog građanskog rata. Poznati dvoboj između Merrimaca i Monitora pokazao je prednosti novoga sustava, kako u smještaju artiljerije, tako i u konstrukciji oklopa. Prijelaz na novi sustav bio je očit, ali ipak dosta spor. Monitor je bio manji brod od jedva 1200 t, građen poglavito za borbu na rijekama; njegov stabilitet je bio malen, djelatni radius i smještajne prilike vrlo skromne. Ratnim flotama su trebali brodovi znatno veće tonaže, s brojnijom artilerijom i drugim jačim svojstvima. Bitka kod Visa pokazala je i osobitu djelotvornost napada pramcem, pa je sve to bilo razlogom, da se još dugo održao kazematni bojni brod s teškim kratkim topovima i odličnim manevarskim svojstvima, koja su omogućavala brze okrete i upotrebu pramčanoga kljuna. Ostatke ovakvih tipova nalazimo još i danas u formi dobro očuvanih hulkova. Ipak, već u 70-tim godinama 19. stoljeća prelaze sve važnije ratne mornarice na oklopnjače s novim sistemom, to jest sa smještajem glavne artilerije u tornjevima. Francuski Ocean iz 1868. predstavlja još jedan polutip s miješanim smještajem glavne artilerije u tornjevima i bateriji, dok su engleski Devastation iz 1869. i još više talijanskiDuilio, kao i austrijski Kronprinz Rudolf (1887.) izraziti predstavnici novoga sustava. • Ovi brodovi imaju uglavnom dva tornja s po dva ili tri topa od 305 do 450 mm, deplacement od 6 do 10.000 t, strojeve od preko 6.000 KS i brzine do 16 čvorova. Srednja artilerija od 120 do 150 mm raspoređena je u baterijama i u neke vrste reduitama. Poglavito je oklopljena sredina broda i kule, i to novim compound oklopom iz kovanog željeza i čelika. Topovske kule odnosno tornjevi imaju hidraulički pogon, znatno se bolje okreću, a isto tako se poboljšala i brzina vatre. Pojava novog neprijatelja bojnog broda — torpeda i torpiljarke — pridonijela je pojačanju lake i srednje artilerije. Lako protutorpedno brzometno naoružanje postavlja se na palubu otvoreno i sa što većim sektorom djelotvornosti. Znatno je poboljšana i podvodna zaštita, i to oklopom i još više usavršenjem sustava nepropusnih pregrada i ćelija. Za obranu od noćnih napada torpiljarki, bojni brodovi imali su jake reflektore koji su radili u tijesnoj vezi s brojnim brzometnim lakim i automatskim topovima. Osim toga, oklopnjače su imale i zasebne protutorpedne mreže, koje su se spuštale na sidrištu, te se i na taj način pokušale osigurati od torpednih napada.
THE END DARIO DRAGICEVIĆ
