1 / 25

U NIVERZITET U I STOČNOM S ARAJEVU

U NIVERZITET U I STOČNOM S ARAJEVU M EDICINSKI FAKULTET F OČA -KATEDRA ZA DERMATOVENEROLOGIJU-. DERMATOFITNA OBOLJENJA - seminarski rad iz dermatovenerologije -. Au t or i : Boris Maslovski i Zoran Vasili ć Mentor: Prof. dr Bogdan Zrni ć. DERMATOFITI.

miach
Download Presentation

U NIVERZITET U I STOČNOM S ARAJEVU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU MEDICINSKI FAKULTET FOČA-KATEDRA ZA DERMATOVENEROLOGIJU- DERMATOFITNA OBOLJENJA -seminarski rad iz dermatovenerologije- Autori: Boris Maslovski i ZoranVasilić Mentor: Prof. drBogdanZrnić

  2. DERMATOFITI • Dermatofiti predstavljaju keratofilne mikroorganizme, koji invadiraju orožale strukture kože, dlake i nokata. • Klinička klasifikacija se vrši prema lokalizaciji oboljenja i izgledu promjena. • Oboljenja ove grupe su kontagiozna i prenose se direktnim i indirektnim putem.

  3. DERMATOFITI • Gljivice iz roda trihofitona su najkontagioznije i izazivaju oboljenja kose, brade kod muškaraca, gole kože, tabana, dlanova i noktiju. • Specijesi mikrosporuma napadaju pretežno kapilicijum i kožu, dok su rijetko uzročnici oboljenja nokata. • Specijesi epidermofitona su gotovo isključivo uzročnici oboljenja stopala, velikih pregiba i nokata.

  4. DERMATOFITI • Naseljavanje dermatofita na koži ne dovodi obavezno do infekcije, nego je potrebno oštećenje rožastog sloja da bi se to dogodilo. • Toplota, vlaga i okluzija odjećom doprinose nastanku oboljenja. • Oboljenja mogu biti akutnog, subakutnog ili hroničnog toka.

  5. TINEA CAPILLITII • Izazivaju je antropofilni i zoofilni specijesi trichophytona i microsporuma. • Oboljenje je kontagiozno i prenosi se direktnim ili indirektnim putem. • Javlja se u dječijem uzrastu i često širi u vidu epidemija.

  6. TRICHOPHYTIA SUPERFICIALIS CAPILLITII • Izazvana je antopofilnim specijesom Tr. Tonsurans. • Promjene se lokalizuj u kapilicijumu u vidu okruglih, brojnih i vrlo malih ploča koje se slivaju u plaže nepravilnog oblika. • Na promjenama postoji sitna, bjeličasta deskvamacija, a slake su polomljene na samom otvoru folikula. • U pubertetu se kod većine promjene spontano povlače.

  7. TRICHOPHYTIA PROFUNDA CAPILLITII-KERION CELSI- • Duboki oblik trihofitije kose izazvan zoofilnim specijesima trihofitona. • Javlja se u prepubertalnom periodu i obično se prenosi sa životinje na čovjeka. • Počinje sa promjenama u vidu ploča sa pitirijaziformnim skvamama i dlakom normalnog izgleda. • Posle 1-3 nedelje nastaje inflamacija u vidu supurativnog folikulitisa (okrugle, ograničene, bolne, uzdignute ploče) • Posle 2-3 mjeseca promjene se povlače spontano, ostavljajući za sobom cikatrijalnu alopeciju.

  8. MICROSPORIDIA CAPILLITII • Izazivač oboljenja je Microsporum audouinii. • Infekcija se javlja prije puberteta, a u pubertetu se obično spontano povlači. • Promjene su malobrojne, okrugle, neinflamovane ploče sa pitirijaziformnom deskvamacijom.. • Dlake su polomljene nekoliko milimetara iznad folikularnog ostijuma, sivkaste boje.

  9. FLAVUS CAPILLITII • Izazivač oboljenja je Tr. Schoenleinii. • Promjene se obično javljaju u centralnom dijelu kapilicijuma i šire se centrifugalno ostavljajući do kraja očuvan vijenac periferne kose. • Karakreristična promjena je skutula, tanjirasta tvorevina, žute boje, veličine do 0,5 cm, sastavljena od parazita i keratinskih masa. • Vremenom dolazi do ispadanja kose i nastajanja atrofične i definitivne alopecije. • Oboljenje traje godinama i ne povlači se u pubertetu.

  10. LIJEČENJEdermatofitnih oboljenja kapilicijuma • Tinea capillitii, čiji je uzročnik Microsporum canis liječi se grizeofulvinom, koji je za nju lijek izbora. • U novije vrijeme, trihofitija kapilicijuma se i novim antifungusnim lijekovima kao što su terbinafin i itrakonazol. • Kod dubokih oblika se uz to mogu uvesti i sistemski kortikosteroidi. • Lokalna terapija.

  11. TINEABARBAE • Javlja se kod muškaraca, na licu, u predijelu brade i brkova gdje zahvata terminalnu dlaku. • Klinički se javljaju ploče sa inflamovanim supurativnim folikulitisom, koje podsjecaju na kerion. Dlake se lako čupaju, a iz folikula se cijedi gnoj. • Promjene mogu trajati nekoliko mjeseci ali se povlače spontano. • Liječenje je kao kod duboke trihofitije kose.

  12. TINEA PEDIS Predstavlja najčešću gljivičnu infekciju čovjeka koja se lokalizuje na tabanima i interdigitatnim prostorima stopala. Izazivači oboljenja ove grupe su antropofilni i zoofilni specijesi trihofitona i Epidermophyton floccosum. Javlja se u tri klinička oblika: • Interdigitalni oblik • vezikulo-bulozni oblik • hiperkeratotski oblik.

  13. TINEA PEDIS Interdigitalni oblik • Uzročnici su antropofilni dermatofiti. • Promjene se najčešće nalaze u III i IV interdigitalnom prostoru i na koži ispod prstiju. • Sastoje se od ragada i deskvamacija sa pruritusom, dok inflamacija nedostaje. • Kod težih oblika, koža je macerisana i odvaja se u vidu krpica, ostavljajući erozije. • Promjene se mogu spontano povući ili trajati godinama.

  14. TINEA PEDIS Vezikulo-bulozni oblik • Izaziva ga najčešće zoofilni specijes Tr. Mentagrophytes. • Oboljenje se lokalizuje na svodu stopala i susjednom dijelu tabana. • Promjene se vrlo inflamovane, dominiraju vezikule i bule u ograničenim pločama. • Oboljenje se može i spontano povući.

  15. TINEA PEDIS Hiperkeratotski oblik • Izazivač je antropofilni dermatofit Tr. Rubrum. • Promjene se nalaze na svodu stopala, a često zahvataju cijele tabane i njihove bočne strane. • U kliničkoj slici vidi se blaga inflamacija, eritem i suve zadebljale bjeličaste skvame. • Često je prisutno oboljenje nokata. • Tok bolesti je hroničan.

  16. TINEA CORPORIS • Može biti izazvana svim specijesima dermatofita. • Javlja se na koži trupa i ekstremiteta, s izuzetkom pregiba (Tinea cruris) i tabana (Tinea pedum). • U zavisnosti od ekološkog tipa specijesa, razlikuju se površni i duboki oblici oboljenja.

  17. TINEA CORPORIS SUPERFICIALIS • Slabo inflamovani oblik oboljenja. • Promjene su lokalizovane na otkrivenim predjelima tijela i javljaju se u vidu pojedinačnih ili multipnih ploča okruglog oblika i jasnih granica. • Na promjenama se vidi eritem i sitna deskvamacija. • Promjene se progresivno šire i kao svi neinflamovani oblici dermatofitnih infekcija imaju hroničan tok.

  18. TINEA CORPORIS PROFUNDA • Predstavlja fokalni, inflamatorni oblik infekcije, izazvan zoofilnim specijesima dermatofita. • Klinička slika i tok odgovara dubokoj trihofitiji na kapilicijumu ali sa znatno blažim znacima.

  19. TINEA CRURIS -ECZEMA MARGINATUM HEBRA- • Oboljenje se javlja kod odraslih osoba, češće kod muškaraca nego kod žena. • Prenosi se autoinfekcijom sa stopala ili indirektno. • Promjene se lokalizuju u ingvino-kruralnim i interglutealnim predjelima u vidu velikih i dobro organizovanih ploča sa eritemom i deskvamacijom. • Pruritus je uvijek prisutan, a tok može biti akutan i hroničan. • Liječenje je isto kao kod T. Corporis.

  20. TINEA UNGUIUM • Dermatofitna infekcija nokata može nastati kao samostalno oboljenje, ali se znatno češće javlja uz dermatofitnu infekciju stopala. • Onihomikoza se javlja kod odraslih, a znatno rjeđe kod djece. • U kliničkoj slici izgled promjena varira od mjesta primarne infekcije i njenog širenja.

  21. Onihomikoze • Distalna subungvalna onihomikoza se karakteriše zadebljanjem i hiperkeratozom hiponihijuma, što može biti praćeno oniholizom, dok je sam nokat očuvan. • Proksimalna bijela subungvalna onihomikozase javlja u predijelu lunule, gdje nokatna ploča postaje bijela, ali glatka i neoštećenog kvaliteta. Kako nokat raste, bijele mrlje se šire na sve dijelove nokta.

  22. Onihomikoze • Površna bijela onihomikoza, nokatna ploča je neravna i gubi sjaj i prozračnost, postaje trošna i lomljiva. • Totalna distrofična onihomikozanastaje u slučaju dužeg trajanja prethodnih. Karakteriše se neravnim, zadebljalim i trošnim noktima. U težim slučajevima moguća je i destrukcija nokta.

  23. Postavljanje dijagnoze • Da bi se postavila postavila sigurna dijagnoza onihomikoze, pored direktnog mikološkog pregleda strugotine nokta, neophodna je i kultura materijala, jer nalaz hifa u hiperkeratotičnom materijalu nije dovoljan za dijagnozu.

  24. LIJEČENJE • Lokalno liječenje: Odstranjivanje inficiranog nokatnog materijala i uporna primjena lokalnih antimikotika. • Opšte liječenje: Grizeofulvin i ketokonazol bili su dugo neophodni u liječenju onihomikoza. Novi lijekovi Terbinafin i itrakonazol su doveli do značajnog napretka u liječenju.

  25. DERMATOFITNA OBOLJENJA -seminarski rad iz dermatovenerologije- Hvala Vam na pažnji!!

More Related