1 / 76

OTROVANJE ŽIVOTINJSKIM OTROVIMA

OTROVANJE ŽIVOTINJSKIM OTROVIMA. Doc. dr. sc. Boris Lukšić Klinika za infektologiju KBC Split. ŽIVOTINJE OTROVNICE AKTIVNO OTROVNE . OTROVNE ŽIVOTINJE U UŽEM SMISLU RIJEČI PASIVNO OTROVNE. OTROVNE ŽIVOTINJE. AKTIVNO OTROVNE FANEROTOKSIČNE

naif
Download Presentation

OTROVANJE ŽIVOTINJSKIM OTROVIMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OTROVANJE ŽIVOTINJSKIM OTROVIMA Doc. dr. sc. Boris Lukšić Klinika za infektologiju KBC Split

  2. ŽIVOTINJE OTROVNICE AKTIVNO OTROVNE OTROVNE ŽIVOTINJE U UŽEM SMISLU RIJEČI PASIVNO OTROVNE OTROVNE ŽIVOTINJE

  3. AKTIVNO OTROVNE FANEROTOKSIČNE OTROVNI APARAT - OTROVNIH ŽLIJEZDA - IZVODNIH KANALA - ČELJUSTI ILI BODLJI PASIVNO OTROVNE KRIPTOTOKSIČNE NEMAJU OTROVNI AP. - OTROV PO TIJELU - UNUTRAŠNJIM I SPOLNIM ORGANIMA

  4. AKTIVNO OTROVNE • Koljeno žarnjaci (Coelenterata, Cnidaria) • Koljeno crvi (Vermes) • Koljeno mekušci (Mollusca) • Koljeno bodljikaši (Echinodermata) • Koljeno člankonošci (Arthropoda) • Koljeno svitkovci (Chordata) - Razred ribe (Pisces) - Razred vodozemci (Amphibia) - Razred gmazovi (Reptilia)

  5. PASIVNO OTROVNE • Koljeno praživotinja (Protozoa) • Razred ribe (Pisces)

  6. Koljeno žarnjaci ili mješinci (Coelenterata, Cnidaria) • Građeni poput mješinice koja završava usnim otvorom okruženim lovkama koje su sastavljene od više milijuna žarnih stanica • Obrubnjake • Prave meduze • Koralji (spadaju vlasulje ili moruzgve)

  7. Lokalni simptomi nakon uboda žarnjaka • Jaka bol, crvenilo, otok, bijela papula • Tragovi lovki, mjehurići, kraste • Ožiljak hipo ili hiperpigentaciju kože, dugotrajan svrbež, sekundarna infekcija

  8. Opći simptomi nakon uboda žarnjaka • Nakon dodira s većim brojem meduza • Urtikarija, suzenje, rinitis • Povraćanje, proljev, dispneja, šok • Smrt nastaje ne izravno zbog otrovanja nego nesposobnosti ubodenog za plivanje i utapanja

  9. Prva pomoć i liječenje • Žarnjake s kože isprati hladnom morskom vodom, potom ih fiksirati vinskim octom ili alkoholom • Nikako ne koristiti slatku vodu • Antihistaminsku ili kortikost. mast • Mjesto uboda Portug. galije posuti brašnom ili sodom bikarbonom i ostrugati nožićem • Opći simptomi – antihistaminike, kortikosteroide, simptomatsku th.

  10. Koljeno crvi (Vermes ) • Morska gusjenica • Izbacuje uvučene čekinje, ubada žrtvu • Bol, svrbež • Otok i crvenilo

  11. Koljeno mekušci (Mollusca) • Puževi Jadranski morski zekan, goli pužić Crvenilo, otok, ponekad osip Tropskim morima - otrovni puževi živih boja - šuplji otrovni zub, neurotoksičan otrov - respiratornu paralizu, smrt

  12. Koljeno mekušci (Mollusca) • Glavonošci - Sipe, lignje, hobotnice - Ugrizom kljunastih mandibula unose otrov - otrovna slina (cefalotoksin) - Lokalno - otok, crvenilo, svrbež Tropskih vrsta -Australska hobotnica -Neurološkesmetnje paralize, smrt

  13. Koljeno bodljikaši (Echinodermata) • Ježinci • Zvjezdače • Trpovi

  14. Ježinci • Svi naši ježinci otrovni, imaju vapnenastu ljušturu s bodljama u vezi s otrovnim žlijezdama • Ubod – otok, crvenilo, ponekad opći simptomi • Bodlje mogu ostati u koži - granulomatoznih reakcija, migrirati u zglobove uzrokujući bol, ili sekundarnu bakt. infekciju • Liječenje - odstranjenje bodlji simptomatsko

  15. Zvjezdače • Europska križalina, crvena zvijezda • Ako se drži rukama može doći do osipa • Ako sluz dodirne usta, nastaje otok usana

  16. Trpovi ili morski krastavci • Dodir s truplom izaziva izbacivanje tubula kroz anus, razvlače u duge ljepljive konce koji izlučuju bjelančevinaste tvari • Ribari koriste kao ješku za parangal, režu na komade • Izazivaju jake upale kože, ako dođu u dodir s očima – sljepilo

  17. Koljeno člankonošci (Arthropoda) • Štrige (Chilopoda) • Opnokrilci (Hymenoptera) • Gusjenice (leptira) (Lepidoptera) • Dvokrilci (Diptera) • Škorpioni (Scorpionidae) • Paukovi (Araneida) • Krpelji i grinje (Acarina)

  18. Štrige (Chilopoda) • Zmijoliki pokreti, agresivne, zmijin češalj • Otrov - hemolizu, sprečava zgrušavanje krvi • Lokalno – otok, crvenilo, ponekad nekroza, sekundarna infekcija • Liječenje dezinfekcija rane, prevencija tetanusa, antibiotici

  19. Opnokrilci (Hymenoptera)

  20. Opnokrilci (Hymenoptera) • Najvažnije otrovne životinje (uz zmije) • Mnogo, u svim dijelovima svijeta, česti su slučajevi njihovih uboda • Češće smrtno strada nego od ugriza zmija • Otrovne žlijezde, otrovnog mjehura, žalca • Pčela nakon uboda ugiba, osa i stršljeni ne • Otrov sadrži melitin, neurotoksin fosofolipazu A2, histamin, hijalorunidazu

  21. Klinička slika nakon uboda opnokrilaca • Bol, bijela papula okolnim crvenilom i edemom, osjećaj žarenja, svrbež

  22. Klinička slika nakon uboda opnokrilaca • Anafilaksija (stezanje grla, pritisak u prsima, asmatsko disanje, pad tlaka, urtikarija, konvulzije, gubitak svijesti), smrt - obično u ljudi senzibiliziranih ranijim ubodima, ali i nakon prvog uboda - pridonose mnogobrojni ubodi, ubodi u krvnu žilu, usnu šupljinu i ždrijelo (ugušenje)

  23. Prva pomoć i liječenje • Izvaditi žalac, hladni oblozi, antihist. mast • Većeg broja uboda ili uboda na rizičnim mjestima - antihist. kortikost. im. ili iv. • Anafilaksije - adrenalin i ostala antišok th. - adrenalin 0.5 ml u razrjeđenju 1:1000 (0.5mg) im. - može ponavljati svakih 10 min. - kalcija iv., antihistaminici i koritkosteroidi

  24. Mravi (Formicidae) • Naši mravinemaju žalca, ugrizaju čeljustima, nakon toga iz otrovne žlijezde na zatku izluče mravlju kiselinu u ugriznu ranu • Lokalne alergijske reakcije • Liječenje – antihistaminici Otrov tropskih mrava anafilaktoidne reakcije čak i smrt (imaju žalac)

  25. Gusjenice (leptira) – (Lepidoptera) • Erucizam – bolest koja nastaje u kontaktu s bodljama gusjenica • Gusjenice borovog četnjaka (prelac) u proljeće silaze u povorkama iz gnijezda na borovima, stvaraju na zemlji kukuljice iz kojih u ljeto polijeću leptiri • Djeca, šumski radnici, vojnici, turisti koji kampiraju pod borovima

  26. Gusjenice (leptira) • Otrovni aparat –šupljih bodlji povezanih s žlijezdama, pri ubodu vršak se odlama • Osip, svrbež, konjuktivitis, astmatični bronhitis Liječenje - antihistaminske masti, težim slučajevima - kalcij, antihistaminici, kortikosteroidi

  27. Dvokrilci - Obadi (Tabanidae) • Otrovne ženke napadaju žrtve sišući im krv • Otrov iz otrovnih žlj. slinovnica luči putem skleroziranih usana pretvorenih u rilce • Sadrži histamin i druge toksične tvari sprečavaju zgrušavanje krvi • Stradavaju ljudi ljeti na plažama, u šumama, na livadama

  28. Klinička slikanakon ugriza obada • Ugrizi često mnogostruki, bolni, rana krvari • Crvena, tvrda, bolna oteklina praćena svrbežom, može i mjehur • Sekundarne infekcije – celulitis, apsces, kožni antraks • Nakon mnogostrukih ugriza opći simptomi • Liječenje - antihistaminici, kalcij, kod infekcije - antibiotici

  29. Škorpioni (Scorpionida) • U nekim zemljama najopasnije otrovne životinje - Meksiko 1700 smrti godišnje • U nas vrste Euscorpius • Otrovni aparat na zatku, ubadaju sa zavrnutim repom iznad glave, dok štipaljkama pridržavaju žrtvu

  30. Ubod škorpiona • Ljudi ga se plaše, ubod obično bezazlen • Lokalno bol, crvenilo, svrbež • Rijetko opći simptomi - znojenje, povraćanje hemoliza, hematurija, generalizirani bolovi • Liječenje obično nije potrebno

  31. Paukovi (Araneida) • Po značenju odmah iza zmija • Na svijetu 30 000 paukova, 100 opasni za ljude • Europi i Hrvatskoj – crna udovica • Najotrovniji europski pauk • Otrovna je ženka • Otrovni aparat – štipaljke kroz koje prolaze izvodni kanali otrovnih žlj. • Otrov neurotropan, djeluje na autonomni i središnji živčani sustav

  32. Latrodektizam • Ugriz površan, lokalni znakovi beznačajni • 55% ugriz ne primijeti • Nakon 10–60 min. javljaju se bolovi u reg. limfnim čvorovima, jačaju zahvaćaju križa, trbuh, bedra • Psihomotorno agitiran, ne može sjediti, obliven znojem, izbezumljen zbog smrtnog straha, ječi, zbog boli baca se po krevetu

  33. Latrodektizam • Facies latrodectismica crvenilo lica, spazam masetera, otok kapaka, hiperemija konjuktiva • Oligurija, rigidnost prednje trbušne stijenke • Pareza mokraćnog mjehura, prijapizam • Otežano disanje, polimorfni osip

  34. Latrodektizam • Leukocitoza, neutrofilija, hiperglikemija • Perakutni simptomi traju 24 sata • Bolest traje oko 1 tjedan • Komplikacije u srčanih bolesnika, hipertoničara i djece, smrtnost manja od 1% • Liječenje – kombinacija antilatrodektičnog seruma im. i kalcija iv. ponekad antihistaminici i koritkosteroidi

  35. Ostali naši pauci • Kirakantij i tarentula - Lokalni simptomi (jaka bol, crvenilo, otok, ponekad nekroza), rijetko opći simptomi • Liječenje - kalcij, analgetici, ponekad lokalno anestetik (lidokain), pp antibiotik, antitetanička profilaksa, kirurški odstraniti nekroze

  36. Kirakantij i tarentula

  37. Krpelji i grinje (Acarina) • Parazitiraju na životinjama, hrane njihovim sokovima, gomilaju uzročnike bolesti iz svojih domaćina • Rezervoar i vektor mnogih zaraznih bolesti • Larve grinjamogu uzrokovati različiti stupanj lokalne reakcije tkiva sa ili bez senzibilizacije

  38. Klinička slika nakon ugriza krpelja • Lokalno papula, urtika, bula, ulkus, s različitim stupnjem okolnog otoka i crvenila • Povećanje reg. limfnih čvorova • U dijelovima tijela s rahlim tkivom, otok jako velik • Sekundarna bakterijska infekcija • Ponekad opći simptomi (vrućica, urtikarija)

  39. Liječenje ugriza krpelja • Krpelja oprezno izvaditi - zahvatiti pincetom što je moguće bliže koži, povući ravno prema gore. NE izvrtati pincetu i NE zgnječiti krpelja prilikom izvlačenja • NE koristiti vazelin (ulje, pepeo cigarete, plamen šibice..) – to može iritirati krpelja i uzrokovati otpuštanje njegove sline u krv • Antihistaminici korikosteroidi infekcija - antibiotici

  40. Ribe (Pisces) • Od 380 vrsta jadranskih riba, 21 je otrovna • Red poligače ili ražolike (Rajiformes) • Obitelj paukovke (Trachinidae) • Obitelj bežmekovke (Uranoscopide) • Obitelj škarpinke (Scorpaenidae) • Obitelj murine (Muraenae)

  41. Ribe (Pisces) • Sve osim murina imaju otrovnu žlij. i bodlju • Mehanizam otrovanja u principu isti • Pri ubodu puca ovojnica, otrovna žlijezda se prazni mehaničkim pritiskom • Svi riblji ubodi izazivaju trenutno jaku bol zbog prisutnosti serotonina • Svi riblji otrovi su termolabilni

  42. Poligače ili ražolike (Rajiformes) • Žutulje i golubarke • Romboidnog tijela, prsnih peraja poput krila • Otrovnubodlju na korijenu repa dugu do 25 cm, u obliku šiljka • Ubodi munjeviti velike snage, šiljak prodre duboku u ranu

  43. Klinička slika nakon uboda poligača • Jaka bol, duboka razderana rana • Crvenilo, otok, utrnulost, ponekad nekroze, sekundarna bakterijska infekcija • Opći simptomi - otežano disanje, šok, poremećaj srčanog ritma U Kolumbiji više tisuća uboda poligača - čest smrtni ishod, amputacija udova i invaliditet

  44. Paukovke (Trachinidae) • Najotrovnije ribe Jadrana, Sredozemlja, Baltika Sjevernog mora • Trahinizam – otrovanje otrovom paukovki • U Jadranu sve 4 vrste pauka • Pauk bijelac - 90% slučajeva trahinizma • Mrkulj, crnožig, žutac

  45. Klinička slika nakon uboda paukovki • Jaka bol, postaje jača širi od mjesta uboda, traje 2 - 4 sata • Rana krvari, otok širi, traje tjednima limfangitis, limfadenitis

  46. Klinička slika nakon uboda paukovki • Opći simptomi glavobolja, poremećaj srčanog ritma, kolaps, šok, respiracijski distres • Nakon dugotrajnih oteklina - invalidnost

  47. Bežmekovke (Uranoscopide) i škarpinke (Scorpaenidae) • Ubod škarpinki češći od bežmekovki • Češće stradavaju žene – čišćenje ribe • Otrov je manje toksičan - klinička slika kao kod paukovki, blaža

  48. Prva pomoć i liječenje ribljih uboda • Izvaditi zaostale dijelove bodlji • Ubodeni dio uroniti u vruću vodu (50°-60°C), toplu koliko bolesnik može izdržati a da ne bude opečen, držati 30–90 min • Ponekad lokalni anestetik (lidokain) • Opći simp.- antihistaminici, koritkosteroidi • Kod ugriza murine – kirurška obrada rane

  49. Vodozemci (Amphibia) • Daždevnjaci, vodenjaci, žabe • Koža sadrži otrovne žlijezde koje luče tvari (samandarin, bufotenin) - služe za obranu • U ljudi ove tvari djeluju nadražujuće na nosnice i oči, hemolizu • Preparati na bazi žabljih sekreta – zamjena za halucinoge droge

  50. Gmazovi (Reptilia) • Gušteri (Sauria) - U Hrvatskoj nema otrovnih guštera - Opasni su arizonski i meksički gušter • Zmije (Ophidia) - U Hrvatskoj prave ljutice (Viperinae) - Poskok (Vipera ammodytes) - Riđovka (Vipera berus) - Žutokrug (Vipera ursinii)

More Related