1 / 9

ZRINSKO-FRANKOPANSKI

ZRINSKO-FRANKOPANSKI. OTPOR BEČKOM. CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU. Zrinski. Petar Zrinski. Sredinom XVII. St. Posjedi Zrinskih bili su okupljeni u 5 osnovnih skupina: Međimurje, Vinodol, Ozalj, Medvedgrad i Brezovica. Kralj Leopold I. je 1663.g. ušao u rat s Osmanlijama.

norton
Download Presentation

ZRINSKO-FRANKOPANSKI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ZRINSKO-FRANKOPANSKI OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU

  2. Zrinski Petar Zrinski Sredinom XVII. St. Posjedi Zrinskih bili su okupljeni u 5 osnovnih skupina: Međimurje, Vinodol, Ozalj, Medvedgrad i Brezovica. Kralj Leopold I. je 1663.g. ušao u rat s Osmanlijama. Stvoren je protuosmanski savez kojemu je plan bio protjerivanje Osmanlija iz srednjo- europskog prostora. Kralj je odbacio taj plan te onemogućio da Nikola Zrinski postane vrhovni zapovjednik vojnih postrojbi.

  3. Vrhovno zapovjedništvo dodijelo je Raimundu Montecuccoliju. Nikola i njegov brat Petar Zrinski zapovijedali su u jugozapadnom dijelu Ugarske i u Hrvatskoj. Nikola Zrinski je na rijeci Muri još 1661.g sagradio utvrdu Novi Zrin. Rat je počeo 22. lipnja 1663.g. kada je preko mosta na Dravi kod Osijeka prešla osmanska vojska. Kod Novog Zrina nalazio se zapovjednik Montecuccoli koji je mirno gledao pad utvrde i čekao da se osmanske snage iscrpe . Pobijedio ih je u bitci kod Sv. Gotharda. Nakon te bitke u kolovozu 1664. Osmanlije i Habsburgovci potpisali su Vašvarski mir.

  4. Frankopani Fran Krsto Frankopan Iako Frankopani nisu bili moćni kao Šubići Zrinski, starinom svoga roda uživali su u Hrvatskoj veliki ugled. U XVII. stoljeću njihovi su posjedi bili skupljeni oko rijeke Kupeu okolici Ogulina, Vrbovskog, Severina, Oštarija i Novigrada te Bosiljeva i Črnomelja. Tijekom ratovanja s Osmanlijama izgubili su veći dio svojih utvrda i posjeda.

  5. Organizacija otpora protiv centralizma i apsolutizma Hrvatski i ugarski velikaši bili su nezadovoljni apsolutističkom i centralističkom politikom bečkog dvora i Habsburgovaca. Na čelu otpora, odnosno urote bili su hrvatski ban Nikola Zrinski, ugarski palatin Franjo Wesseleny i ostrogonski nadbiskup Juraj Lippay. Suradnju između Zrinskih i francuskog dvora (Luja XIV koji je urotnike upotrijebio kako bi dobio više u pregovorima za španjolsku baštinu s Leopoldom) prekinula je smrt Nikole Zrinskog koji je poginuo tijekom lova.

  6. Početak i slom otpora Nikolu Zrinskog naslijedio je njegov brat Petar koji je nastavio pregovore s francuskim poslanikom u Beču. Leopold I. Uz Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana na čelu otpora bili su: Franjo Wesseleny, Franjo Nadasdy, Franjo Rakoczy i Erazmo Tattenbach. Nakon neuspješnog dobivanja pomoći od Francuske, Poljske i Venecije, Zrinski je zatražio pomoć za ustanak od Osmanlija.

  7. Iako nije dobo odgovor od sultana, i dalje je pripremao ustanak. Zagrebački Gradec i Kaptol nisu pristali podržati ustanak, a Frankopan je sazvao sabor u Brezovici gdje je pokušao pridobiti plemstvo na svoju stranu. Kapetan Franjo Bukovački postigao je uspjehe u podizanju ustanka na prostoru Banske krajine, ali ga je u ožujku 1670. g. porazio general Ivan Josip Herberstein. Time je urota doživjela vojni slom.

  8. Pogubljenje hrvatskih velikaša Krajem ožujka 1670. g. u Beču je održana tajna konferancija na kojoj je bilo zaključeno da Zrinskome treba pomoću biskupa Borkovića obećati milost i domamiti ga u Beč. Kralj Leopold I. nije pristao na Petrove uvjete za izmirenje te ga je smijenio s banske časti.

  9. U travnju 1670. g. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan otišli su u Beč vjerujući da im se ništa neće dogoditi. Čim su stigli, bili su uhićeni. Hrvatskim i ugarskim velikašima mogao je suditi samo Ugarski sabor. U sastavu suda nije bilo ni jednog člana s hrvatskog i ugarskog prostora. Sud bečkog dvora i pristaša Leopoldove apsolutističke vladavine, osudio je Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana na smrt. Smrtna kazna izvršena je u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine.

More Related