TATA NA RODITELJSKOM DOPUSTU

1. TATA NA RODITELJSKOM DOPUSTU Zakon o rodiljinim i roditeljskim potporama (NN br. 85/08)

2. I. Osnovneizmjene S 01.01.2009. godine na snagu je stupio novi Zakon o rodiljinim i roditeljskim potporama kojim su određena: • prava zaposlenih roditelja na rodiljnii roditeljski dopust te ostala prava zaposlenih roditelja • prava roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednika i nezaposlenih osoba po propisima o zapošljavanju • prava roditelja izvan sustava rada • prava posvojiteljai skrbnika djeteta • pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete • postupak ostvarivanja navedenih prava. Osim toga u Zakonu je propisan potpuno nov način korištenja ovih prava te prava na posvojiteljski dopust.

3. Sada se pravom po osnovi rođenja djeteta može koristiti svaka majka neovisno o svom radnopravnom statusu. Korisnice su podijeljene u tri skupine: zaposlene i samozaposlene; nezaposlene i izvan sustava rada. Time su i novi termini različiti prema skupinama, pa: zaposlene i samozaposlene (npr. obrtnice, poljoprivrednice) imaju pravo na rodiljni i roditeljski dopust (čl.12. i 13.), nezaposlene pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada (čl.27.-31.), a izvan sustava rada (npr. korisnice imovine ili prava na profesionalnu rehabilitaciju, učenice ili studentice) pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu (čl.31.-33.).

4. Zakonom su objedinjeni propisi koji su do sada regulirali prava majki različitih radnopravnih statusa, te se na jedinstven način uređuju prava po osnovi roditeljstva za sve osobe koje su osiguranici u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja i državljani su RH odnosno stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH. • Sada su korisnici  prava po osnovi rođenja djeteta i • -osobe koje su sklopile ugovor o volonterskom radu, • -majke domaćice, • -majke nesposobne za rad, • -posvojitelji, • -skrbnici, te • -stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH (uz opći uvjet zdravstvenog osiguranja). • Posvojitelji su sada izjednačeni s roditeljima, a opseg prava ovisi o njihovom radnopravnom statusu i dobi posvojenog djeteta (čl.34.st.2.).

5. Rodiljni i roditeljski dopust Jedna od većih novina Zakona je dijeljenje dopusta na: • rodiljni dopust • roditeljski dopust

6. rodiljni dopust • traje prvih 6 mjeseci, a obveznim rodiljnim dopustom smatra se razdoblje koje počinje 28 dana prije poroda i traje do 42. dana poslije poroda. • obvezni rodiljni dopust mora koristiti majka, a poslije toga to pravo može koristiti i otac ako se roditelji tako sporazumiju, dok se u protivnom prednost daje majci. • Ovom odredbom konzumirana je odredba iz članka 8. točke 1. i 2. Direktive Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poboljšanje sigurnosti i zdravlja trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnome mjestu.

7. roditeljski dopust • roditeljski dopust se sada može koristiti i u dijelovima, a ne samo odjedanput kao do sada čime je RH uvela puno fleksibilniji sustav. • za samo/zaposlene roditelje pravo na roditeljski dopust (6 ili 30 mjeseci za blizance, treće ili svako slijedeće dijete) je sada pravo oba zaposlena roditelja koje oni mogu iskoristiti do 8. godine djeteta. • pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja u jednakom trajanju od 3 ili 15 mjeseci, a mogu ga koristiti pojedinačno, obostrano istodobno ili naizmjenično, a iznimno i samo jedan roditelj, no o tome se moraju pisano izjasniti (čl. 14.st.3. i 13.st.4.).

8. ako otac iskoristi najmanje 3 mjeseca roditeljskog dopusta, isti se produžuje za 2 mjeseca (čl.14.st.4.). • može se tijekom kalendarske godine koristiti najviše 2 puta, i to u trajanju od najmanje 30 dana (čl.14.st.6.). • bitno je naglasiti da zaposlena i samozaposlena majka koja nakon korištenja rodiljnog dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete tijekom rada u punom radnom vremenu ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od 2 sata dnevno (jednokratno ili 2 puta po 1 sat do godine dana života djeteta) neovisno od toga koristi li zaposleni otac u isto vrijeme za isto dijete jedno od prava propisanih ovim Zakonom.

9. Ostala prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja • Rodiljni dopust • Roditeljski dopust • Pravo na rodiljni i roditeljski dopust zaposleni i samozaposleni roditelj može koristiti i kao pravo na rad sa polovicom radnog vremena, a trajanje tog prava ovisi kad je isto započelo (čl.15.). • Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta do 3. godine života djeteta (čl.16). • Dopust za slučaj smrti djeteta trajat će još 3 mjeseca od djetetove smrti ukoliko nije protekao rodiljni ili roditeljski dopust (čl.17.).

10. Ako za vrijeme korištenja jednog od prava jedan roditelj umre ili je iz bilo kojeg opravdanog razloga (npr. lišenje roditeljske skrbi ili potpuno lišenje poslovne sposobnosti, nestanak ili teška bolest i dr.) onemogućen koristiti pripadajuće pravo, pravo korištenja pripadajućeg prava se u cijelosti prenosi na drugog roditelja (čl. 18.). • Stanka za dojenje djeteta (čl.19.) i pravo na dopust trudnice i majke koja doji dijete (trudnički ili dojenački dopust čl.20.) do godine dana života djeteta. • Mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta (čl.22.). • Roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života, a nakon toga jedan od roditelja ima pravo na rad u skraćenom vremenu do završetka redovitog školovanja ili dok ta potreba traje (čl. 23.).

11. Rodiljne naknade • visina rodiljnih naknada za prvih 6 mjeseci ostaje kao i do sada, odnosno zaposlene majke dobivati će rodiljnu naknadu u punom iznosu plaće. • međutim, drugih 6 mjeseci djetetove starosti naknada za roditeljski dopust za samo/zaposlene je limitirana do iznosa od 80% proračunske osnovice (3.326,00 kn) tj. ne više od 2.660,00 kuna. • za roditelje koji na roditeljskom dopustu ostaju do 3. godine djeteta (blizanci, treće i dalje) naknada nakon godine dana iznosi 1.663,00 kune. • za samo/zaposlene roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djeteta naknada je limitirana do iznosa od 65% proračunske osnovice mjesečno(2.162,00 kn).

12. Naknada za majke koje su nezaposlene, ili primaju drugi dohodak, ili su izvan sustava rada iznosi 1.663,00 kune za sve vrijeme korištenja prava. • Za nezaposlene majke, razlog prestanka radnog odnosa više nije zapreka za stjecanje prava (prije je zapreka bio sporazumni prestanak radnog odnosa ili prestanak radnog odnosa skrivljenim ponašanjem radnika). Međutim, novi je uvjet da u slučaju prijave na Zavod za zapošljavanje nakon prestanka radnog odnosa mora u trenutku prestanka imati 6 mjeseci neprekidnog staža, uz naravno ostale uvjete zdravstvenog osiguranja, državljanstva/stalnog boravka, prebivalište u RH minimalno 3 godine, te da se vodi u evidenciji nezaposlenih 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci u posljednje dvije godine. • No, ako se ne ispunjavaju ti uvjeti, a majka je zdravstveno osigurana, može pravo ostvariti u skupini korisnika izvan sustava rada gdje novčana pomoć iznosi također 1.663,00 kune.

13. II. NekenejednakostikojesunovimZakonomriješene • Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju • Pravo na produljeni rodiljni dopust očeva • Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja • Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu roditelju koji obavlja samostalnu djelatnost

14. 1. Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju • Novim Zakonom ispravljena je i nepravda prema roditeljima koji obavljaju samostalnu djelatnost, a imaju dijete sa težim smetnjama u razvoju. • Naime, do sada se samo roditeljima u radnom odnosu priznavalo pravo na dopust za njegu djeteta, odnosno pravo na skraćeno radno vrijeme do 7. godine života djeteta (za razliku od roditelja koji obavljaju samostalnu djelatnost).

15. Prema novom Zakonu samo/zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust, ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života na temelju nalaza i mišljenja nadležnog liječničkog povjerenstva Zavoda. • Nakon prestanka korištenja tog prava jedan od samo/zaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu čak i nakon djetetove punoljetnosti sve dok se ono redovito školuje ili dok ta potreba traje. • Ova prava ne može ostvariti roditelj koji prema propisima iz socijalne skrbi ima priznat status roditelja njegovatelja.

16. 2. Pravo na produljeni rodiljni dopust očeva • U pogledu prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja postojala je nejednakost postupanja jer se Zakonom o radu omogućilo produljenje korištenja prava na roditeljski dopust do 14. mjeseca života djeteta pod uvjetom da je otac djeteta taj dopust koristio u trajanju od najmanje 3 mjeseca. Očevi djece čije majke obavljaju samostalnu djelatnost nisu do sad imali takvu zakonsku mogućnost, što je sada ispravljeno.

17. 3. Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja • Posvojiteljica, koja obavlja samostalnu djelatnost, prema dosadašnjim odredbama Zakona, imala je pravo na rodiljni dopust samo ukoliko se radilo o mlađem djetetu za koje se taj dopust još mogao koristiti, ali nije imala pravo na posvojiteljski dopust ako je dijete bilo starije od godinu dana ili 3 godine, za razliku od zaposlenog posvojitelja (radnika) koji je to pravo mogao ostvarivati i nakon te dobi. • Sada samo(zaposleni) posvojitelj ostvaruje posvojiteljski dopust u trajanju od: 6 mjeseci, za posvojenika mlađeg od 3 godine; 5 mjeseci, za posvojenika u životnoj dobi od 3. do navršene 5. godine života djeteta; 4 mjeseca, za posvojenika u životnoj dobi od 5. do navršene 18. godine života.

18. Pravo na posvojiteljski dopust samo/zaposleni posvojitelj stječe s danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju. Ovim će porasti broj korisnika prava na rodiljne naknade jer će pravo na posvojiteljski dopust imati i osobe koje to pravo prema prijašnjim propisima nisu mogle ostvariti (kao što su osobe koje ostvaruju drugi dohodak, samozaposlene osobe poljoprivrednici, nezaposlene osobe i osobe izvan sustava rada).

19. 4. Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu roditelju koji obavlja samostalnu djelatnost • Otvoreno je bilo i pitanje priznavanja prava na rad u skraćenom radnom vremenu majci, odnosno ocu koji obavlja samostalnu djelatnost iz razloga što je potrebno priznati i pravo na novčanu naknadu za dio radnog vremena u kojem roditelj ne radi. • Novim Zakonom pravo na rad s polovicom punog radnog vremena i pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta imaju pod jednakim uvjetima i zaposleni i samozaposleni roditelji.

20. III. Komparativni prikaz • Prema podacima Vijeća Europe iz 2005. godine u izvješću pod naslovom Roditeljski dopust u zemljama članicama Vijeća Europe, među ostalim navodi se slijedeće:Europska direktiva (96/34) sadrži odredbe kojima je roditeljski dopust moguće produžiti do djetetovog 8. rođendana, pri čemu države članice mogu odrediti granicu. … samo mali broj zemalja dopušta roditeljski dopust do 8. godine djeteta, odnosno, samo Švedska, Latvija i Nizozemska. … Međutim većina zemalja ograničava uzimanje dopusta do pete godine ili prije: Armenija, Belgija, Bugarska, Finska, Francuska, Irska, Italija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Norveška, Poljska, Ruska Federacija, Slovačka, Slovenija, Rumunjska, Ukrajina i UK. U Austriji svaki roditelj može odgoditi tri mjeseca roditeljskog dopusta do djetetovog 7. rođendana. 

21. I za kraj… Ministarstvo nadležno za obitelj nadzire provedbu ovog Zakona, a za provedbu prava propisanih ovim Zakonom nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (ako za pojedina prava prema ovom Zakonu nije utvrđeno drugo nadležno tijelo čl.3.)).

22. Hvala na pažnji! Mr.sc. Sandra Vračan, dipl.iur.