KREIRANJE BENCHMARKA ZA OCJENU PERFORMANSKI POJEDINOG MODELA

1. KREIRANJE BENCHMARKA ZA OCJENU PERFORMANSKI POJEDINOG MODELA Prof.dr.sc. Ivo Družić

2. Zašto disharmonije - Nema etički jednoznačnog odgovora trebaju li pojedinci biti potpuno slobodni da mame, dezinformiraju, tajno dogovaraju ograničenja trgovini, seksualno uznemiruju, diskriminiraju? -Zapad; Dezinformiranje, seksualno uznemiravanje i diskriminaciju – kriminalizirati – isključiti iz nesputane opće ravnoteže Nagovaranje, konzultacije, ometanje pristupa tržištu – nema konsenzusa oko granica

3. -zato „zakon“ potražnje, „zakon“ ponude, „zakon“ uravnoteženja potražnje i ponude imaju brojne interpretacije i tipu –A i u tipu-B ekonomskih sustava -zbog toga nesputana i konkurencija (tržište) i savršena raspodjela/alokacija resursa (plan) bitni za postizanje opće ravnoteže u točci E na svakom tržištu (ili pri svakom planu) imaju višestruke posljedice razmjeri višestrukosti posljedica ovise o granicama koje individualnoj slobodi nameću društveni ugovori ili neformalni konsenzusi bilo koja socijalno prihvaćena forma antikonkurentskog ponašanja uključujući „mamljenje – zavođenje“ u tipu A može biti modificirana i „uljepšana“ u tipu B diktatorskim (pojedinačnim) ili komunalnim (grupnim) utjecajem na motivaciju, mehanizme i institucije

4. VLAST I NAGODBA/UGOVOR • (Ko)egzistencija višestruke opće ravnoteže i u tipu A i B ekonomskih sistema odnosno „disharmonija“ ima višestruke posljedice; • dovodi u pitanje i samu mogućnost postizanja nesputanog individualističkog ideala • neće svi pristati ili pomiriti se sa od većine nametnutim pravilima dopuštenog ekonomskog ponašanja i međusobne razmjene • i u ekonomiji i u diplomaciji ispregovarana /dogovorena pravila ponašanja često se tretiraju prije kao instrumenti utjecaja nego kao ozbiljna obveza

5. Iako je lako zamisliti ekonomske režime (sustave) u kojima pojedinci dogovorom slobodno utvrđuju državna i privatna pravila i obveze u stvarnosti je to neostvarivo U praksi malo je ljudi angažirano u dogovoru oko stvaranja zakona i etičkih kodeksa Stvarni ekonomski sistemi imaju nepromjenljive elemente vlasti i nagodbe od kojih su neki kompatibilni s tipom A a neki s tipom B

6. Razdjelnica tipova • da li državni/grupni programi potrošnje i proizvodnje grubo narušavaju individualne opcije ili ne • da li su ti programi u suglasju s željama većine • ekonomije s velikim državnim sektorom i snažnim grupnim/komunalnim obligacijama mogu biti u tipu A • ako su njihovi ciljevi odraz individualne volje • ako objektivno promoviraju svačije programe potrošnje i ponude u suglasju za „zakonom“ uravnoteženja potražnje i ponude • ako ne zrcale opći konsenzus ekonomije su tipa B

7. MEHANIZMI I INSTITUCIJE • Analiza mehanizama i institucija omogućuje • nijansiranje sustava unutar tipa A odnosno uključivanje planskog modela • nijansiranje između tipa A i B • Vlade po definiciji; • nisu kompetitivna profitno orijentirana poduzeća • stalno ometaju neke od načela efikasnosti „zakona“ potražnje, ponude i uravnoteženja potražnje i ponude • pokušavaju istu svrhu ostvariti administriranjem i nizom planskih tehnika i tehnika raspodjele (alokacije) resursa

8. Površan uvid u realne ekonomske sisteme sa državnim sektorom; • vidi ih kao mehaničku mješavinu • uobičajena podjela na tržišne i planske sustave zato daje tek djelomičan uvid u njihove potencijale i performanse • Dublji uvid u: • administriranje, planiranje i raspodjelu/dodjelu faktora i proizvoda otkriva da li se radi o tipu A ili B • Planski sustav pripada tipu A ako; • ima otvorene i transparentne institucije koje reagiraju na javno mnijenje • je osjetljiv na zainteresiranost biračkog tijela • ne pada pod utjecaj „posebnih“ interesa

9. Ekonomski sistem pripada tipu B (bez obzira na „dobre“ namjere) ako; • ima zatvorene i neprozirne institucije • se nalazi pod vlašću diktatora ili povlaštenih grupa • „Vjeruje“ se kako otvorene institucije i slobodna konkurencija vode superiornim ekonomskim rezultatima • Međutim otvorenost ili zatvorenost sama po sebi nije dovoljna za determiniranje relativnih potencijala i efikasnosti • Teorija može kreirati blagu/slabu pretpostavku u korist otvorenosti • Praksa jedina može riješiti stvarne komparativne prednosti

10. MAKROEKONOMSKI KRITERIJI RAZLIKOVANJA SUSTAVA Ravnoteža u bilo kojoj ekonomiji varira u odnosu na prihvaćeni sustav Sve ekonomije, bez obzira na sustav, povremeno pokazuju nesposobnost (neefikasnost) korištenja svojih potencijala (neravnoteža) Ponekad se radi o distributivnoj neefikasnosti (uzrokovana raspodjelom) Češće je u pitanju agregatna zaposlenost i rast, poslovni ciklusi, nestabilnost cijena i kamata, nestabilnost tečaja

11. Makroekonomija je analiza ovih tema/problema “Zakon” makroekonomskog uravnoteženja - načela kojima se ova pitanja razlikuju od ostalih aspekata „zakona“ potražnje, ponude i uravnoteženja potražnje i ponude Makroteoretičari sljedbenici J.M.K. polaze od mikro načela tržišnih A sustava Polaze od njihove univerzalnosti i proširuju je i na nesavršene uvjete Prihvaćaju Walrasijanski i Marshallijanski mehanizam Međutim potraga za ravnotežom kada dođe do pomaka (promjene) potražnje skopčana je s rizikom nefunkcioniranja

12. Razlika „klasika“ i JMK • JMK • Kad god proizvodnja investicijskih dobara (onako kako su definirani u računima nacionalnog dohotka) poraste ili padne u odnosu na početnu točku neravnoteže to će promijeniti raspoloživi osobni dohodak. • Ova će promjena (investicija) prouzročiti pomak (shift) krivulja potrošnje u desno ili lijevo u cjenovno – količinskom prostoru. • Ovi (komplementarni) pomaci potrošnje u odnosu na investicije su dopušteni “zakonom” uravnoteženja ponude i potražnje. • Novost JKM tvrdi da su oni događaju u pravilu (dominantno) a ne kao izuzetak a poznati su pod nazivom – efekt dohotka

13. „Klasici“ – zagovornici „automatskog“ povratka u ravnotežu • kada „optimizam“ poduzetnika pada to smanjuje graničnu efikasnost investicija (očekivana stopa povrata od novih investicija) uzrokujući njihovu kontrakciju • međutim, izvori novca tako oslobođeni odmah će biti uporabljeni u potrošnji jer; • Pojedinci nemaju razloga držati višak transakcijskog gotovog novca • Financijski posrednici će uvijek posuđivati novac ako je stopa povratka viša od njihovog troška novca • Kako su potrošnja i investicije supstituti, proizvodnja i zaposlenost moraju biti uvijek blizu ravnoteže • Čak i drastične fluktuacije u ponudi novca nemaju utjecaja jer (MV=PQ)

14. JMK – nema „automatskog“ povratka u ravnotežu • „pesimizam“ poduzetnika stimulira da se transakcijskoj potražnji „pridodaje“ špekulativna potražnja za gotovim novcem • cijene i nadnice su „ljepljive“ sporo reagiraju • gomilanje gotovine i „otpor“ cijena i nadnica su životne činjenice • Dvije posljedice stavova JMK • zamka likvidnosti-kamatne stope (kao cijena držanja zaliha gotovine) ne mogu potaknuti ekonomsku aktivnost jer; • su „ljepljive“ kao i nadnice • izuzetno su visoke (u depresiji-pesimizmu) zbog špekulativne potražnje • i jedno i drugo smanjuje raspoloživa kreditna sredstva (uzajmljive fondove) • spekulativna potražnja za novcem poništava efikasnost monetarne politike • dodatna emisija novca potiče daljnje gomilanje gotovine zbog očekivanja još teže situacije

15. Javni optimizam - porezne olakšice, subvencije investicija, javni rashodi – državna intervencija (potrošnja) kao lijek za privatni pesimizam, podinvestiranje i gomilanje gotovine • Kasnija teorijska „poliranja“ i „dodaci“ ne mijenjaju suštinu modela • pojašnjavanje okolnosti pod kojima monetarna i fiskalna politika mogu pomoći oporavku, stabilizaciji i održanju visokih stopa rasta • IS-LM analiza - razrada „menija“ zajedničke fiskalne i monetarne ravnoteže pri punoj zaposlenosti • učinak liberalizma i protekcionizma na povećanje tržišnosti • Ukazivanje na razmjere nedragovoljnog gubitka dohotka radnika kao posljedice izbjegavanja poduzetničkog rizika izlaskom sa tržišta, što radnike gura u slabije plaćene forme samozaposlenosti • propitivanje drugih eksternih šokova i konstruktivne uloge države u reguliranju kamatnih stopa na otvorenom tržištu

16. „Core“ modela – koncepti efekta dohotka, rigidnosti nadnica, cijena, kamatnih stopa i tečaja – nepromijenjen • „Core“ i „dodaci“ kompatibilni sa tipom-A ekonomski sustava; • Država „kirurški“ intervenira kako bi spriječila nefunkcioniranje Walrasijanskog/Marshallijanskog mehanizma • Grafička prezentacija „core“ JMK modela kao „benchmark“ u razlikovanju tipa A od tipa B ekonomskih sustava

17. Grafikon 2.10. Keynesijanske mogućnosti makroprodukcije potrošnja GDP A’ E CE A CA investicije IA IE makrorefleksija mikroekonomskih programa uravnoteženja ponude i potražnje u točci E ravnotežna točka E kao rezultat odnosa programa potrošnje i investicija (krivulja indiferencije) i programa ponude (krivulja granice proizvodnih mogućnosti) zraka iz ishodišta kroz točku E predstavlja alternativne veličine C i I u fiksnim omjerima. samo točka E osigurava razinu pune zaposlenosti BDP (BDP=C+I ) prosječna i granična sklonost potrošnji fiksna β=ΔC/ΔY

18. Grafikon 2.11. Poslovni opitmizam i Keynesijanske agregatne investicije Maginalna efikasnost investicija i kamatna stopa i MEI MEI’ IA IE investicije • racionalni investitori neće ulagati u projekte kojima je stopa povrata niža • kada se krivulja MEI pomakne prema dolje investicije padaju od IE na IA • „klasika“ i generalno konkurentni tipovi A ekonomskih sustava • predviđaju da će se padom investicija resursi preusmjeriti na proizvodnju potrošnih dobara (pomak ulijevo po granici proizvodnih mogućnosti od E na A′) u novu ravnotežu pri punoj zaposlenosti • Keynes • potrošnja će pasti za iznos multiplikatora

19. Mulitiplikator dvije dimenzije definiranje vremenski horizont multiplikatora Definicija shift i move statički uvjeti ravnoteže dinamika multiplikatora autonomne i inducirane promjene

20. Kako multiplikator djeluje Tablica 2

21. Investicije i ravnoteža Planirane I, Y i E Planirane investicije i funkcija potrošnje Tablični mulitiplikator Smanjenje investicija

22. Zašto multiplikator djeluje uvećanje autonomne promjene porast ravnotežnog dohotka Grafikon - Prikaz krivulje AE

23. Kako multiplikator djeluje E 700 600 500 400 300 200 100 0 300 400 500 600 700 Y

24. AE₁ E₁ AE₀ Inducirano C+I F Autonomno E₀ Y₀ Y Y₁ Grafikon - Dvije krivulje AE prikaz autonomnih i induciranih promjena

25. Grafikon: Djelovanje multiplikatora 800 700 AE1 E1 AE0 600 30 70 F 100 G 500 E0 400 100 300 200 100 0 0 100 200 300 400 500 600 700 800

26. dvije razine investicija „krivulja jednakosti“ promjena ravnoteže pomak krivulje AE suprotno djelovanje

27. Tablično rješenje multiplikatora pola puta lančana reakcija kamen i jezero investicije i nova ravnoteža prva etapa druga etapa treća etapa četvrta etapa i dalje

28. Tablica 3. Prikaz multiplikatora beskonačan niz i determinacija zbroja drugi način beskonačan geometrijski niz

29. Algebarsko rješenje • alternativni ravnotežni Y • rješenje pomoću MPC • rješenje pomoću MPS • vrijednost mulitplikatora • veličina multiplikatora • temeljni oblik • temeljni odnos • otežana spoznaja • valjanost multiplikatora • uzroci nestabilnosti • lijek za nestabilnost • „ispravljanje“ nedostataka

30. Iskustvo fluktuacija • spontana gospodarska aktivnost • „riječni i željeznički“ ciklusi • narušena regularnost • katastrofa • naučena lekcija • američki ciklusi • duboki i plitki ciklusi • karakter proizvodnog kapitala • razdoblje prosperiteta • varijacije ciklusa • promjene u očekivanjima • konkurencija

31. Paradoks štednje individualna štednja makro razina rast potražnje paradoks

32. Grafikon 4. Štednja i dohodak S / I S1 S0 I Y1 Y0 Y

33. privatna vrlina i javna mana • jeftin novac i profitni izgledi • rat i kriza • kriza i izdaci • kućanstva • poduzetnici • banke • država; • socijalna pomoć • državni izdaci • vanjskotrgovinska razmjena

34. prema Keynes-u čitav učinak mulitiplikatora je u smanjenju proizvodnje potrošnih dobara kao posljedice pada investicija pretpostavka - investicije i potrošnja kao komplementi pretpostavka – štednja se gomila u zalihama gotovine – ne realocira (automatski) u alternativne proizvodnje polazište – novac nije samo sredstvo razmjene novac je i „hedge“ protiv bankrota i nezaposlenosti novac je špekulativno sredstvo – kapitalizacija na nižim cijenama Banke-zalihe gotovine-smanjuju kredite

35. posljedica – umjesto novčanih transakcija – sterilizacija • nema dovoljno brze prilagodbe cijena (nadnice, kamate, tečaj) • nema rasta granične efikasnosti investicija – vraćanja aktivnosti u E • nefleksibilnost cijena • radnici štrajkaju • poslodavci čekaju • financijeri- kamatne stope zamrznute iznad konkurentske razine - špekulativna potražnja

36. Grafikon 2.12. Klasično tržište kredita (loanable funds) kamate D S iE E iN N LE Sredstva za pozamljivanje • Keynes priznaje valjanost klasičnih postavki • suzdržanost poduzetnika smanjuje potražnju za novcem i kreditom – pomak ulijevo • kamatna stopa pada • Keynes ne otpisuje ove teze – ne spominje „presušivanje“ ponude • Keynes tvrdi kako se kamatna stopa ne određuje na tržištu kredita – špekulativna potražnja ometa pad kamatne stope dovoljan da potakne oporavak • kamatna stopa se određuje na novčanom tržištu

37. Grafikon 2.13. Keynesijansko tržište slobodnog novca (gotovine) Kamatna stopa Ms iN N Md(T+P+S’) iE E Md(T+P+S) Md(T+P) Md(T) Zalihe gotovog novca

38. potražnja za „novcem u čarapi“ M funkcija stope povrata na ostalim financijskim tržištima veća količina smanjuje želju za držanjem gotovine (sve je niža cijena gotovine) moguće je na isti način dodati funkcije potražnje za novčanom pričuvom/oprezom P i špekulacija S sjecište je najviše krivulje potražnje i krivulje ponude (fondovi novca za zgrtanje koje emitira središnja banka) – točka E fondovi za zgrtanje su rezidual između ukupne gotovine i novca raspoloživog za posuđivanje i kreditiranje fondovi za zgrtanje su fiksni – ne zavise o kamatnoj stopi (vertikalni)

39. „Rafiniranje“ Keynes-ove paradigme „Neoklasična sinteza“ – Hicks-Hansen – IS-LN analiza Kako povratiti ravnotežu pune zaposlenosti pri različitim kamatnim stopama, kombinacijom državne monetarne i fiskalne politike

40. Prilagodba Keynes-ovih postulata Fiksira se “prevladavajuća” granična efikasnost krivulje investicija Fiksira se krivulja ponude slobodnog novca (gotovina) Fiksiranje ovih komponenti važi za sve razine BDP pretpostavljajući da su štednja i potražnja za gotovinom pozitivne funkcije Y(BDP)

41. Prilagodba Keynes-ovih postulata Respecifikacija omogućuje dodavanje “porodice” krivulja štednje/dohotka na Keynesijanski dijagram agregatnih investicija Za razliku od originalnog Keynes-a ovdje se pretpostavlja kako je granična sklonost potrošnji osjetljiva na promjenu kamatne stope (znatan otklon-psihološki zakon)

42. Graf 2.14.a Hicks-Hansen parcijalna ravnoteža na tržištu slobodne gotovine Kamatna stopa S(Y1) S(Y2) S(Ym) i1 i2 im i1 I1 I2 Im investicije

43. Prilagodba Keynes-ovih postulata Respecifikacija obuhvaća i dodavanje “porodice” krivulja potražnje za slobodnom gotovinom u dijagram preferencija likvidnosti

44. Graf 2.14.b Hicks-Hansen parcijalna ravnoteža na tržištu slobodne gotovine Kamatna stopa Ms in i2 Md(yn) Md(y2) i1 Md(y2)

45. IS-LM model ravnotežne točke iz oba dijagrama transformiraju se u prostor (grafikon) kamata i dohotka ovdje su investicije i štednja (IS) i likvidnost i novac (LM) u ravnoteži pri različitim kombinacijama kamata i dohotka

46. Grafikon 14.c. Ravnotežni BDP pri podzaposlenosti i punoj zaposlenosti Kamatna stopa IS IS’ N iN iE E** E* LM’ LM YN YE BDP

47. IS-LM model IS krivulja predstavlja tržište uzajmljivih fondova (kredita) LM krivulja predstavlja tržište novca (slobodne gotovine) Tržište kredita je nezavisno (samostalno) u ravnoteži uzduž cijele IS krivulje – I=S Tržište novca je nezavisno (samostalno) u ravnoteži uzduž cijele LM krivulje – Md=Ms

48. IS-LM model Nalaze se u zajedničkoj ravnoteži (točka N) – podzaposlenost – nema pune zaposlenosti Ovakva ravnoteža “izmiruje” Keynes-ovu tvrdnju o značajnoj nedragovoljnoj nezaposlenosti koju rutinski proizvode konkurentska tržišta, sa klasičnim pogledom kako može postojati samo jedna kamatna stopa kojom se dostiže tržišna ravnoteža

49. IS-LM model IS-LM koncept zahtijeva državnu monetarnu i/ili fiskalnu politiku kako bi se IS i/ili LM krivulje pomicale sve dok se ne dostigne ravnotežni dohodak Ye pri nekoj od mogućih (brojnih) kamatnih stopa Problem – nesuglasje s Keyne-ovom koncepcijom makroekonomske kauzalnosti koja pretpostavlja kako ni granična efikasnost investicija ni potražnja za gotovinom nisu fiksne-fluktuiraju sukladno oscilacijama poslovnih očekivanja i špekulativne potražnje za novcem Dobra ilustracija mogućnosti monetarne i fiskalne politike (pod “kvazi” Keynesijanskim pretpostavkama) ali ne i potpuna interpretacija stavova

50. noseći stup Keynes-ove makroekonomike • psihološki „zakon“ – pojedinci imaju (ne)negativnu sklonost potrošnji (iz vlastitog raspoloživog dohotka) • ako država smanji poreze, neće se smanjiti izdaci za agregatnu potrošnju • Keynesov (makro) kriterij za distinkiciju tipa A i B • Japan smanjenje poreza 1998 – smanjenje ukupnih izdataka za potrošnju • komunalna/kolektivistička tip B • promjene (shift) granične efikasnosti investicija ne uzrokuju uvijek efekt dohotka • osobna potrošnja ne mora uvijek zaustaviti pad agregatne tražnje