POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO VII – akademska 2013/14

1. POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO VII –akademska 2013/14

2. Kriteriji za (pr)ocjenu uspješnosti tečajnog režima (MMF) • Pridonosi li odabrani režim ispunjavanju ciljeva makroekonomske politike, u smislu kriterija inflacije, rasta i zaposlenosti • Doprinos tečajnog režima stabilnosti bilance plaćanja • Utjecaj režima na obujam i učinkovitost sudjelovanja u međunarodnoj trgovini • Usklađivanje odabranog režima s promjenama u svjetskom gospodarstvu

3. Utjecaj odabranog režima na uspješnost gospodarstva • Jedinstveno stajalište o vezi između odabranog režima i uspjeha gospodarstva ne postoji !!! • Fiksni režim osigurava stabilnost i povjerenje u sustav koji snižavaju inflaciju, dok su fluktuirajući režimi prilagodljivi(ji), ali i skloni(ji) inflaciji te potencijalno ulaze u začarani krug inflacija i devalvacija • Fiksni tečajni režimi rješavaju problem štetnih oscilacija tečaja, dok fluktuirajući podrazumijevaju učinkovitiju monetarnu politiku • Značajan je broj zemalja koje koriste fiksne tečajne režime, ali je njihov udio u svjetskom BDP-u razmjerno malen • itd, itd, itd

4. Analiza učinkovitosti na IS-LM-BP grafikonu podrazumijeva utjecaj odabranog režima na monetarnu, ali i na fiskalnu politiku • Značajan dio analize je stupanj mobilnosti kapitala – kreće se u rasponu od potpune kontrole do potpuno slobodnog kretanja kapitala • Što je kapital mobilniji, pravac BP bliži je vodoravnom položaju (odnosno položaju u kojem je paralelan s osi apscise)

5. Automatsko usklađivanje u okviru fiksnog deviznog tečaja • Raste inozemna potražnja za domaćim dobrima, time i izvoza • Pomiče se pravac IS jer zbog povećanog izvoza dolazi do više razine dohotka • Pravac BP pomiče se udesno te je nova kamatna stopa povezana s višom razinom dohotka i ne uzrokuje neravnotežu • Kako rastu i kamatna stopa i dohodak dolazi do suficita bilance plaćanja  nužna je intervencija središnje banke (otkup strane valute) kako bi se spriječila aprecijacija • Monetarna ekspanzija pomiče LM krivulju udesno  niža nova razina kamatnjaka uz višu razinu dohotka LM BP i0 IS Y0 Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

6. Što bi izazvao učinak sterilizacije (prodaja državnih obveznica)? • Politika sterilizacije (kroz prodaju državnih obveznica) pomiče krivulju LM natrag u početnu poziciju  dolazi do neravnoteže u bilanci plaćanja • Ovaj scenarij je izgledan ukoliko nacionalna politika ignorira stanje bilance plaćanja te pokušavaju ostvariti (nacionalne) ciljeve koji su nekonzistentni s bilancom plaćanja LM BP i0 IS Y0 Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

7. Monetarna politika u okviru fleksibilnih tečajnih režima Izvor: Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.

8. Pri definiranju karakteristika monetarne politike u okviru fluktuirajućeg tečajnog režima od iznimnog je značaja mobilnost kapitala  što je ona viša, monetarna politika je učinkovitija • Ekspanzivna monetarna politika pomiče krivulju LM udesno što vodi višoj razini dohotka, neovisno o mobilnosti kapitala  rast ponude novca  deprecijacija valute  porast neto izvoza • Krivulje BP i IS pomiču se udesno te raste dohodak • Kada je kapital potpuno nemobilan(slučaj a)) deficit bilance plaćanja uzrokovan je porastom uvoza kao posljedice porasta dohotka. • Kako kretanje kapitala nije pod utjecajem kretanja kamatnih stopa, promjene monetarne politike neće utjecati na tijekove kapitala • Moguća deprecijacija nacionalne valute bit će ograničena uvozom  pomiču se pravci BP i IS  (nova) ravnoteža može biti uspostavljena tek na višoj razini dohotka

9. Kada je kapital mobilan do određene razine (slučajevi b) i c)) kretanje nacionalne valute pod utjecajem je i kretanja kapitala i promjena (porasta) dohotka • U slučaju potpune mobilnosti kapitala (slučaj d)), monetarna ekspanzija vodi deprecijaciji nacionalne valute i odljevu kapitala  tečajna kretanja pogoduju izvozu čime se neutralizira odljev kapitala te, u konačnici, djeluje stimulativno na nacionalni dohodak • Nema utjecaja na kretanje nacionalnih kamatnih stopa (izjednačene su s kamatnim stopama na globalnom tržištu) – sustav je u ravnoteži

10. FIKSNI TEČAJNI REŽIM – UČINKOVITOST MONETARNE POLITIKE • Ekspanzivna monetarna politika nema utjecaja na bilancu plaćanja • Dohodak se vraća na početku razinu, neovisno o stupnju mobilnosti kapitala, uz jedini učinak smanjenja deviznih rezervi • Učinkovitija je fiskalna politika …

11. Izbor tečajnog režima nije u međuutjecaju samo s monetarnom, nego i s fiskalnom politikom • Kod fiksnih tečajnih režima monetarna politika je pasivna te je fiskalna politika praktično jedini instrument kojim se može utjecati na gospodarska kretanja • Kod intermedijarnih i fluktuirajućih režima, kod kojih je monetarna politika aktivn(ij)a, dvije politike moraju funkcionirati usklađeno • Ipak, uglavnom je jedna od njih (i to najčešće monetarna) dominantna • Ukoliko je monetarna politika fiskalno dominantna očekuje se monetizacija duga u budućnosti, uz inflatorne pritiske i deprecijaciju tečaja nacionalne valute

12. FIKSNI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE

13. FIKSNI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE (2) Savršena nemobilnost kapitala (slučaj a)) • ekspanzivna fiskalna politika rezultira povećanjem potražnje i uvoza, tečaj deprecira, a središnja banka prodaje devizne rezerve kako bi smanjila obujam novčane mase (LM pravac pomiče se ulijevo) i održala ravnotežu • više kamatne stope destimuliraju investicije  nova ravnoteža izjednačava smanjenje investicija i snažniju državnu potrošnju • dohodak se vraća na početnu razinu  ali državna potrošnja uzrokovala je i istiskivanje investicija s tržišta (crowdingout učinak)  nisu se povećali ni dohodak ni zaposlenost • Savršena mobilnost kapitala (slučaj d)) • nacionalna kamatna stopa jednaka je onoj na globalnim tržištima • fiskalna ekspanzija rezultira suficitom bilance plaćanja  aprecijacijski pritisak na tečaj  središnja banka povećava obujam novčane mase • nova ravnoteža uspostavlja se uz viši dohodak, privatni investitori nisu istisnuti s tržišta

14. FIKSNI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE (3) Stupanj mobilnosti kapitala do određenog stupnja (slučajevi b) i c))  razina mobilnosti vidi se iz nagiba BP pravca  niska mobilnost kapitala održava pravac BP iznad LM pravca i obrnuto Niska mobilnost kapitala (slučaj b)) • Fiskalna ekspanzija vodi porastu dohotka i kamatnih stopa, ali uz deficit salda bilance plaćanja  središnja banka osigurava stranu valutu, ali i smanjuje novčanu ponudu što dovodi do dodatnog porasta kamatne stope  nova ravnoteža je na nižoj razini dohotka, djelomično se istiskuju privatni investitori s tržišta  politika djelomično učinkovita Visoka mobilnost kapitala (slučaj c)) • Fiskalna ekspanzija rezultira novom ravnotežom uz viši dohodak i više kamatne stope te suficit bilance plaćanja  središnja banka otkupljuje višak strane valute što snižava kamatnu stopu (zbog povećanja novčane mase)  dohodak se povećava, a privatni investitori nisu istisnuti s tržišta  politika je učinkovita

15. FLUKTUIRAJUĆI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE

16. FLUKTUIRAJUĆI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE (2) I OVDJE VRIJEDI - Stupanj mobilnosti kapitala do određenog stupnja (slučajevi b) i c)) razina mobilnosti vidi se iz nagiba BP pravca  niska mobilnost održava pravac BP iznad LM pravca i obrnuto • Fiskalna ekspanzija u uvjetima nemobilnog kapitala (slučaj a)) rezultira porastom dohotka i višom kamatnom stopom  deprecijacijski pritisak na tečaj i deficit bilance plaćanja  ravnoteža se ponovno uspostavlja kroz pozitivan učinak deprecijacije na izvoznu konkurentnost, ali dodatno rastu dohodak i kamatna stopa • U suprotnom slučaj (potpuna mobilnost kapitala, d)) dolazi do priljeva kapitala što rezultira aprecijacijom  reakcija središnje banke vraća sustav u ravnotežu, te nema dugotrajnih učinaka na dohodak i kamatnu stopu, ali dolazi do preraspodjele u korist uvoza (kao posljedica aprecijacije)

17. FLUKTUIRAJUĆI DEVIZNI TEČAJ – UČINCI EKSPANZIVNE FISKALNE POLITIKE (2) • Ukoliko je mobilnost kapitala niska (slučaj b)), dolazi do porasta kamatne stope na koju snažnije reagira domaće novčano tržište  porast državne potrošnje uzrokuje deprecijacijski pritisak  pozitivan učinak na izvoz (drugi pomak pravca IS), pravac BP se pomiče u desno, rastu dohodak i kamate • Kada je mobilnost kapitala visoka (ali ne i savršena, slučaj c)) porast državne potrošnje vodi suficitu bilance plaćanja (zbog priljeva kapitala)  aprecijacija tečaja nacionalne valute • Promjena tečaja poskupljuje izvoz, pravci BP i IS pomiču se ulijevo te je nova ravnoteža na nižim razinama kamatne stope i dohotka (ali višim od početne razine) • Dio fiskalne ekspanzije poništen je smanjenom izvoznom konkurentnošću

18. DODATNA LITERATURA ZA OVU TEMU • Moosa, I. A.:“Exchange Rate Regimes”, Palgrave, 2005.