Download
1 / 20
E N D
Sparta Izradio: Pavle Dević
Glavno o Sparti • Sparta je grad-država na grčkom poluotoku Peloponezu. Sparta je pokrivala cijelu pokrajinu Lakoniju i Meseniju, te je bila najmoćnija peloponeska država. Prema nazivu pokrajne Lakedemon stanovnici su se, osim Spartancima, nazvali i Lakoncima ili Lakademonjanima.
Položaj sparte • Sparta se nalazi na sredini peloponeskog poluotoka.
Vojska Sparte • Sparta je najslavnija po svojoj vojsci. Spartanci zapravo nisu imali ograničenu vojnu službu, uvijek su bili na raspolaganju svome gradu. Vojnu je službu Spartanac počinjao u sedmoj te je služio sve do tridesete godine života. Sparta je imala profesionalnu vojsku - njezini građani nisu radili ništa drugo nego vježbali ratne vještine, a zakonom im je bilo zabranjeno baviti se obrtom ili trgovinom. Zbog toga, kao i zbog strogih životnih uvjeta spartanska se vojska smatra najboljom u Grčkoj. Prvi težak poraz su spartanski hopliti doživjeli 371. prije Krista u bitci kod Leuktre gdje ih je porazila malobrojnija vojska Tebe.
Najpoznatiji kralj sparte • Leonida (grč. “ Lavlji sin’’) bio je najpoznatiji kralj Sparte. Ljudi su vjerovali da je Leonida potomak Herkula. • Najveći spartanski vojni podvig je bitka kod Termopila, gdje je odred od 300 Spartanaca pod kraljem Leonidom izginuo kako bi zadržao golemu perzijsku vojsku.
Hopliti • Hopliti su bili pješaci iz 7. do 4. stoljeća pr. Kr. koji su nosili teško oružje (mač ili koplje), a štitili su ih oklop, kaciga i štit. • Hopliti su predstavljali jezgru Spartanske vojske. Postavljeni u neprobojni lanac oko svojih neprijatelja, hopliti su napadali kopljima, ciljajući ravno u grlo. • Hopliti su se držali u pravilnim redovima, pokrivali jedan drugoga i strogo se držeći naredbi zapovjednika, činili snažnu udarnu i obrambenu silu. Hoplitsku je taktiku dovela do svršenstva spartanska vojna aristokracija.
Društveno uređenje • Spartijati su bili bogati i vladajući stanovnici Sparte. Oni su bili plemićkog roda • Perijeci su bili sastavni dio Spartanske države, a činili su ih starosjedioci teritorija pod upravom Sparte. Nisu imali puna građanska prava ali su imali učešća u vojnim pohodima kao vojnici. • Heloti su bili državni robovi u Sparti. Nisu bili u vlasništvu pojedinca već su dodjeljivani uz državna zemljišta na kojima su služili i činili su osnovnu proizvodnu silu Sparte. Kako su brojem bili najbrojniji od stanovnika, a pri tome živjeli u vrlo teškim uvjetima, spartanska povijest ispunjena je čestim pobunama helota. • Neodamodi ili novograđani bila su posebna skupina spartanskog stanovništva, a činili su ih oslobođeni robovi, heloti. Ovu povlasticu stekao bi helot ukoliko bi pokazao hrabrost pri vojnom pohodu ili napravio nešto značajno za dobrobit države. Neodamodi, kao i perijeci, nisu imali puna građanska prava ali dana im je mogućnost bavljenja poslovima prema vlastitom odabiru.
Geruzija • Zakonodavno tijelo Sparte sačinjavala je Geruzija ili vijeće staraca. Geruzija je okupljala 28 građana Sparte starijih od šezdeset godina biranih doživotno. Unutar Geruzije djelovala su ravnopravno i dva kralja tako da je ukupan broj članova iznosio 30. Svaki od članova imao je jednako pravo glasa uključujući i kraljeve, a zadatak im je bio donositi državne odluke te nadzirati provođenje zakona. Također, imali su pravo veta nad odlukama narodnog vijeća. Formalno, članom Geruzije mogao postati bilo koji Spartijat s navršenom propisanom dobi, no u članstvo su se uglavnom birali samo pripadnici najuglednijih porodica.
Religija • Grci su bili politeisti što znači da su imali mnoštvo bogova. Zeus je bio vrhovni bog a Spartanci su izrazito štovali boga rata; Aresa. • Ares i Atena su bili neprijatelji i to spada u razloge rata Sparte i Atene.
Ares • Ares je bio bog ratovanja, radovao se smrti i junaka i običnih smrtnika. Radovali su ga miris krvi, borba, zveket oružja i jauci. Aresa nije zanima uzrok rata, čak ni ishod, bitno je bilo samo ratovanje. Mrzio je ostale bogove, a i svoje roditelje, a posebice božicu Atenu. Smatran je i praocem Amazonki, plemena ratobornih žena.
Rat Sparte i Atene • Dok je Atena gradila moćno brodovlje i postala najveća pomorska sila, Sparta isprva nije poduzimala ništa, jer nikad nije imala kolonijalne pretenzije. Međutim, nakon manjih sukoba 457-449., Sparta je zaratila s Atenom 431. prije Krista, čime je počeo Peloponeski rat, koji je trajao 27 godina i završio 404. prije Krista pobjedom Sparte.
Rat Sparte i Atene • Ipak, Sparta nije nikad bila uspješna u vođenju drugih Grka, pa je nakon raznih sukoba opet izgubila prevlast u Grčkoj i to uglavnom zbog vojnih pobjeda Tebe oko 370-360. prije Krista. Na kraju je podlegla snagama Aleksandra Makedonskog, a poslije ju je na Peloponezu oslabila Ahejska liga. Ipak, Sparta je posve pokleknula tek po dolasku Rimljana, koji su 146. prije Krista pripojili Grčku rimskoj provinciji Makedoniji.
Kacige Spartanski vojnici nazivaju se ‘Korintske kacige’. Samo su bogatiji i imućniji vojnici imali perjanice.
Hoplon • Hoplon je bio naziv za veliki teški štit koji je mogao pokriti vjelog vojnika koji čuči. Njime su vojnici formirali velike borbene linije.
Zanimljivo o Sparti: • Spartanci su bili škrti na riječima, pa je i u današnjem jeziku ostao izraz lakonski za jezgrovitu izjavu. Evo četiri slavna primjera spartanskih izjava: • Prema legendi, kada je kralj Filip II Makedonski namjeravao napasti Spartu, te im je poslao poruku: Ako uđem u Lakoniju, spalit ću Spartu. Spartanci su kao odgovor poslali samo jednu riječ: Ako. • Kad je u Peloponeskom ratu spartanski vojskovođa Mindar izgubio veliku pomorsku bitku protiv Atenjana, vojska je u grad poslala ovu poruku: Brodovi izgubljeni, Mindar mrtav, vojska gladuje, ne znamo što ćemo. • Kad su spartanci išli u rat, žene koje su im držale do časti bi im rekle: S njim ili na njemu pokazujući na štit. • U trenutku kad u Termopilima Spartanci iščekuju dolazak Perzijanaca, stiže im Trahinjanski glasnik i priopćava da neprijatelja ima toliko da će njihove odapete strijele sakriti sunce. Brz odgovor dao je spartanski vojnik Dijanek - Barem ćemo se boriti u hladu.
