Seminar Studentica: Elizabeta Vega

1. Seminar Studentica: Elizabeta Vega FILOZOFIJA UMA Internalismvs.Externalism Rijeka, 22. prosinca 2008.

2. Internalizam Eksternalizam • Pozicije u filozofiji uma. • Eksternalizam – relacija između vanjskog svijeta i naših vjerovanja; uključuje vanjske čimbenike, pozivajući se na nešto drugo, a ne na um: “vidim knjigu na stolu → vjerujem da je knjiga na stolu” . • Um ima mentalne sadržaje (predodžbe) kojih su uzroci u vanjskom svijetu . Um je “usmjeren” na vanjski svijet, mentalna stanja su uvijek o nečemu- intencionalnost. • Internalizam – smatra da um treba definirati samim sobom, bez pozivanja na nešto drugo. Descartes – “misleća supstancija”

3. Internalizam Eksternalizam EKSTERNALIZAM Smatra da su mentalna stanja kauzalno povezana s vanjskim svijetom, usmjerenošću na vanjski svijet. Dakle, mi mislimo o svijetu, nekom predmetu, pojavi. Imamo mentalna stanja “o” vanjskom svijetu. Objasnimo primjerom. Alfred ima vjerovanja o pojmu “voda”. Ta vjerovanja temelje se na njegovim iskustvenim doživljajima vode. - Nadalje, voda ima kemijski sastav H2O. Dakle, VODA = H2O. Možemo zamisliti nešto što nije voda već potpuno drugačija tekućina, s drukčijom kemijskom strukturom ali sličnim izvanjskim svojstvima, dakle može “izgledati” kao voda (iako je ta VODA = XYZ).U tom slučaju, mi možemo reći da je to Alfredova voda i da Alfred misli na tu vodu kada govori o vodi. Međutim, njegova vjerovanja se odnose na drugu vodu (VODA = H2O). Zaključak: mentalni sadržaj referira ne samo na mentalno stanje u kojem je osoba, već i na prirodu fizičkog okruženja.

4. Internalizam Eksternalizam EKSTERNALIZAM Hilary Putnam razmatra eksternalizam kroz lingvističku analizu. Nudi sličnu analogiju značenja “voda”. U svom argumentu razjašnjava razliku između aktualnog i onog slučaja koji to nije - u izrazima, kroz različitost u ekstenziji izraza, ne u različitosti onih aspekata mišljenja koji imaju određenu ulogu u kognitivnom životu osobe. Takvo tumačenje ukazuje na to kako ne možemo misliti o stvarima, a da nemamo odnos s vanjskim svijetom. Mnogi autori uvjereni su u kauzalni odnos subjekta i vanjskog svijeta. ∴

5. Internalizam Eksternalizam • Tyler Burge tvrdi da “kognitivni koncept neke osobe dobrim dijelom ovisi o njegovom socio-lingvističkom okruženju”. Nudi sljedeći argument. • 1. Alf nije znao da se definicija/značenje riječi artritis, odnosi samo na oboljenje zglobova. To značenje koristilo se na Zemlji, dakle, određeno je socijalnim okruženjem. Godinama pati od bolova. Artritis koji je Alf imao, zahvaćao je zglob na ruci i prste, i bio je bolniji od onog na gležnju. Jednog dana probudio se s novom boli i strahom, vjerujući da se artritis proširio i na bedra. • 2. Na Zemlji-blizanki, značenje riječi atritis odnosi se na više različitih reumatoidnih stanja kostiju, kao i na oboljenja drugih tkiva. Alf-blizanac također nema koncept riječi artritis (kao i Alf na Zemlji), i ne vjeruje da se njegov artritis proširio na njegova bedra.

6. Internalizam Eksternalizam • Burge smatra da sljedeće tvrdnje imaju istinosnu vrijednost: • Alf misli da se artritis proširio na njegova bedra. ┬ • Alf-blizanac misli da se artritis proširio na njegova bedra. ⊥ • Zašto Burge smatra 1. istinitim , a 2. lažnim? • “De dicto readings” • Sadržaj rečenice određen je kognitivnim stanjima proizašlim iz svojstava stavova. • Stavovi/vjerovanja Alfa i Alfa-blizanca o artritisu su različiti. Značenje riječi artritis na Zemlji je različito od značenja riječi artritis na Zemlji-blizanki. Postoji čvrsta razlika u ekstenziji značenja riječi artritis na dvjema Zemljama.To znači da je Alfov artritis istinit samo za artritis, dok artritis Alfa-blizanca ima različitu ekstenziju (proširenje mjesta), odnoseći se na više stvari. • Različita ekstenzionalnost stanja povlači različite kognitivne sadržaje.

7. Internalizam Eksternalizam INTERNALIZAM “Povlašteni pristup” - teza da vlastita mentalna stanja spoznajemo na drukčiji način od svega u vanjskom svijetu. Nitko ne može znati kako i koliko nas nešto boli, ali niti mi ne možemo znati što se događa u drugim umovima. “Qualia” - odnosi se na mentalna stanja: vjerovanja, želje, doživljaji boja, imaginacije, kreativne vizije, i sl. Imamo “povlašteni pristup” takvim mentalnim stanjima. Zajedničko internalizmu i eksternalizmu – pojam ekstenzionalnost.

8. Internalizam Eksternalizam Možemo postaviti sljedeća pitanja: Je li intencionalnost “jednosmjerna”? Je li intencionalnost “rezervirana” samo za mentalna stanja? Postoje li unutarnje, samo “umne” predodžbe, bez vanjskih poveznica? Postoji li “veza” između internalizma i eksternalizma, mogu li se “pomiriti”? I. Čini se da jest jednosmjerna. II. Ako usmjerenost na predmet uvjetuje mentalna stanja, a uzmimo za primjer robota s vrhunskim programom, onda eksternalizam tvrdi da taj isti robot ima mentalna stanja jer je usmjeren na predmete, vanjski svijet. III. Postoje pojmovi a priori čija opstojnost nije temeljena na iskustvu. Ujedno, mogu imati različite ekstenzije. J. S. Mill: 3 = 2+1 (ekstenzionalnost – odnosi se na protežnost, ista jakosna ali ne i prostorna veličina) IV. Smatram da mogu. Ako se eksternalizam temelji na intencionalnosti prema vanjskom svijetu (predmetu), te u svojoj intenciji može sadržavati različite ekstenzije, onda je ekstenzija osobina zajednička internalizmu i eksternalizmu. Dakle, “primirje” se može temeljiti na istovjetnosti protežnosti sadržaja mentalnih stanja.

9. Internalizam Eksternalizam Hvala na pažnji!