390 likes | 1.44k Views
OBILJEŽJA ŽIDOVSKE RELIGIJE - JUDAIZAM. Monoteistička religija. Judaizam . Judaizam je religija Jevreja Najstarija religija iz koje su nastale kršćanstvo i islam Njen dug i istorijski razvoj može se pratiti od mojsijevskih vremena (javljanje Boga na Sinajskoj gori) do današnjih dana
E N D
OBILJEŽJA ŽIDOVSKE RELIGIJE - JUDAIZAM Monoteistička religija
Judaizam • Judaizam je religija Jevreja • Najstarija religija iz koje su nastale kršćanstvo i islam • Njen dugi istorijski razvoj može se pratiti od mojsijevskih vremena (javljanje Boga na Sinajskoj gori) do današnjih dana • Predstavlja državnu religiju u Izraelu • Glavno obilježjejeste snažna vjera u samo Jednog i Jedinog, Vječnog, Pravedenog, Nevidljivog Boga, Stvoritelja, koji ima poseban, istorijski manifestovan odnos prema “djeci Izraela”
Judaizam • Boga koji govori prorocima, i istovremeno, djeluje u povijesti • Judaizam je prva religija koja se javlja sa Objavom, u vidu Svetog pisma • Sa njezinim donosiocima – prorocima • Svećenicima • Pismoznancima - mudracima.
Tora i Talmud Suština judaističkog učenja sdržana je u: • Tori - jednom dijelu Staroga zavjeta koga Jevreji smatraju svetim - zapisana Božija riječ • Talmudu (heb. Uputstvo) ili «usmenoj Tori»- komentar Tore
Narod, Zakon i Savez Suština ove religije sadržana je u tri starozavjetne riječi; • Narod – misli se na Jevreje – Bog ih je odabrao kao poseban narod • Zakon – ima ih 613 –a najjezgrovitije ih sažimajuDeset zapovijedi • Savez – savez između Boga i naroda (najznaćajniji savez u vrijeme Mojsija kada ih je izbavio iz egipatskog ropstva i koji je potvrđen na Sinaju) • Jevreji vjeruju da je Bog objavio Svoj zakon njima i da ih je izabrao da budu svjetlo i uzor čitavom čovječanstvu
Molitva • Jevreji se mole tri puta dnevno: • Ujutro, poslije podne i navečer • Kod kuće ili u sinagogi • Kolektivno ili individualno • Nose posebnu kapu – kipa
Sinagoga • Sinagoga (grč. zborište) vjerovatno potječe iz doba kad su Jevreji bili prognanici u Babilonu • a ona je posebno dobila na važnosti – zbog očuvanja i razvoja judaizma – nakon uništenja hrama 70.godine n.e., u vrijeme pobune Jevreja protiv rimske vlasti.
Sinagoga • Jevreji je ne posjećuju svaki dan već što češće. Svaki od njih pripada nekoj sinagogi. • Njezino najistaknutije obilježje je kovčeg okrenut prema Jerusalemu. • Kovčeg sadrži svitke Zakona na hebrejskom jeziku. • U sredini se nalazi propovjedaonica s koje se provodi bogoslužje i čita Zakon • Bogoslužje vodi hazan (pjevač), a ne rabin • Rabinove dužnosti su da upućuje u vjeru i donosi odluke vezane za jevrejska pravna pitanja.
Drugi obredi • Obrezivanje i nadjevanje imena • Bar micva- “sin zapovijedi” • Bat micva
Košer hrana • Zabranjeno im je jesti svinjsko meso, rakove i školjke • Kada kolju životinje čije im je meso dozvoljeno jesti, odna to čine u skladu sa košerom (propisanim načinom). • Meso i mliječni proizvodi ne smiju se posluživati u istom obroku • Prije svakog objeda izgovaraju molitvu: «Blagoslovljen budi, Gosopodine, Bože naš, Kralju svevišnji koji daješ zemlji da rodi kruh».
Praznici • Šabat (subota) - dan kada je Bog završio stvaranje svijeta. Naređeno im je da se odmaraju. Sedmični praznik • Pesah-Praznik kada jedu beskvasni hljeb i čitaju priče iz Hagade. Sjećanje na izbavljenje iz Egipta • Hanuka- Praznik svjetlosti i slavi se osam dana • Jevrejska nova godina (Roš hašana)- 5767. god. • Jom Kipur- najsvetiji dan, Dan pomirenja, mole se Bogu, traže oprost i taj dan poste (10 dana nakon nove godine) • Sukot – žetveni blagdan, dan zahvalnosti
Aškenazi i Sefardi • Jevreji se smatraju jednim od najnesretnijih naroda Svijeta • Sva njihova povijest u znaku je progona, optužbi, sumnjičenja i geonocida nad njima • Nakon pobune protiv rimske vlasti u 1. stoljeću n.e. raspršili su se diljem svijeta • Oni koji su živjeli u srednjoj Evropi nazvali su se Aškenazi («aškenazi» znači Njemačka) • Oni koji su, nakon osnivanja muslimanske države u Španiji, pronašli utočište kod muslimana, nazvali su se Sefardi (»sefarad» znači Španija)
Razlikujemo tri vrste Judaizma • Ortodoksni judaizam – Nastao je u Americi u XIX st. sljedbenci se strogo pridržavaju Tore i podržavaju osnivanje države Izraela • Reformirani judaizam nastao je u Njemačkoj u XVIII stoljeću, vjerovatno pod utjecajem prosvjetiteljskih ideja. Njegovi sljedbenici zagovaraju emancipaciju, odvajanje vjere od džrave, građansku jednakopravnost, svjetovno društvo, autoritet razuma, naučni progres... . Čak se nisu pridržavali ni propisa o izsrani, a molitve su prevodili na narodne jezike. • Konzervativni judaizam – Nastao u drugoj polovici XIX st. Prikazuju pozitivne elemente jevrejske tradicije. Ovaj pokret stavlja naglasak na narod Izraela i na savremeni cionizam. Jedan dio konzervativaca pridržava se košer ishrane i drugih propisa, a drugi ne.