320 likes | 1.54k Views
OZONSKE RUPE. NIKA UTROBIČIĆ EMIN ČORBO STIPE ĆOSIĆ. Što je ozon?.
E N D
OZONSKE RUPE NIKA UTROBIČIĆ EMIN ČORBO STIPE ĆOSIĆ
Što je ozon? Ozon je plin jakogmirisa, blijedo plave boje. Pri temperaturi od -112°C tvori tamno-plavu tekućinu, a pri temperaturama nižim od -193° tvori ljubičasto-crnu čvrstu tvar. Slabo je topljiv u vodi, dok je u nepolarnim otapalima dobro topljiv. U velikm koncetracijama je vrlo nestabilan.
ŠTO SU OZONSKE RUPE? • OZONSKE RUPE su rupe u ozonu koje nastaju zbog freona koji uništavaju ozon ,no u plinovitom stanju taj je proces toliko dug da samo smanjuje količinu ozona!
PRIČA O OZONSKIM RUPAMA:KAKO SMO OTKRIVENE? • Nakon godina zabrinutosti zbog povećanja ozona u gradskim područjima, čovjek je 1985. ostao zapanjen drugim problemom: smanjenjem ozona, ali u stratosferi. Sredinom 80-ih godina znanstvenici su došli do neočekivanog otkrića. Nakon što je niz godina mjerio koncentraciju ozona na antarktičkoj stanici Halley Bay, britanski je tim stručnjaka utvrdio smanjenje ozona u stupcu zraka, još od 1968. godine. Prije 1968. izmjerene su dnevne vrijednosti veće od 300 DU, a 1984. manje od 200 DU (DU = Dobsonova jedinica).
USPOREDI! S OZONSKOM RUPOM BEZ OZONSKE RUPE
POVIJEST OZONA OZON • Ozon kao kemijsku tvar prvi je prepoznao Christian Friedrich Schönbein 1840., koji ga je nazvao prema grčkoj riječi ozein, što bi značilo miris, prema posebnom mirisu, posebno nakon grmljavinskih oluja i munja. Kemijsku formulu za ozon O3 je odredio Jacques-Louis Soret 1867.
Za što ozon kao plin služi Ozon je najjače oksidacijsko* sredstvo poslije fluora** i vrlo je otrovan. Služi za sterilizaciju vode, operacijskih, kino i športskih dvorana te kazališta, zatim u farmaceutskoj, kozmetičkoj, tiskarskoj industriji te industriji papira, tekstila i umjetnih materijala. *promjena putem kisika **ista grupa elemenata kao i jod,klor itd...
Nakon što je postalo jasno da freoni prorjeđuju ozonski sloj (iako se još nije znalo na koji način), 1987. godine je na međunarodnoj razini potpisan Montrealski protokol. Njime je propisano smanjenje proizvodnje nekih freona za 50 % do 1998. godine. Ubrzo se vidjelo da takvo smanjenje ne bi bilo dovoljno, pa je Montrealski protokolpooštren dvjema promjenama: prva je potpisana u Londonu 1990., a druga u Kopenhagenu 1992. godine. Bude li se svijet pridržavao odredbi iz Kopenhagena, ozonska rupa nad Antarktikom nestala bi oko 2060. godine. Posljedice ozonskih rupa
OČUVAJMO NAŠU LIJEPU PRIRODU !!!!!!!!!!! Izradila: Nika Utrobičić