170 likes | 326 Views
Noćni vid. Uvod: Sustavi noćnog vida nam omogućavaju da vidimo po mraku ili u uvjetima slabog osvjetljenja. Postoji mnogo vrsta sustava noćne vidljivosti, ali najčešće se koriste dva tipa, takozvani pojačivači svjetlosnog signala i mnogo složeniji termički sustavi. .
E N D
Uvod: Sustavi noćnog vida nam omogućavaju da vidimo po mraku ili u uvjetima slabog osvjetljenja. Postoji mnogo vrsta sustava noćne vidljivosti, ali najčešće se koriste dva tipa, takozvani pojačivači svjetlosnog signala i mnogo složeniji termički sustavi.
U prvom slučaju radi se o pomagalima poput noćnih dalekozora, kamera te specijalnih noćnih naočala koji rade po slijedećem principu. Pojednostavljeno rečeno svaku, pa i najmanju svjetlost od mjeseca, javne rasvjete ili sličnog izvora putem interne optike pojačavaju kako bi reproducirana slika na zaslonu bila što više osvijetljena. Kod ovakvih pomagala dovoljno je vrlo malo svjetlosti da bi se dobila vrlo korisna projekcija odnosno slika.
Malo kompliciranije rečeno - uređaji za noćni vid prikupljaju postojeću svijetlost (od zvijezda, mjeseca, infracrvenog svijetla) kroz prednje leće. Ta svijetlost koja se sastoji od fotona ide u fotokatodnu cijev koja pretvara fotone u elektrone. Elektroni se tada pojačavaju na mnogo veći broj kroz električne i kemijske procese.
Elektroni se tada emitiraju na fosforni zaslon koji pretvara pojačane elektrone nazad u vidljivo svijetlo koje se može vidjeti kroz otvor za gledanje. Slika će sada biti čišća te zelene boje. Zaslon je zelene boje, jer ljudsko oko može vidjeti više sjena zelene,nego drugih fosfornih boja.
No, problem je što su u potpunom mraku bez imalo svjetlosti ovakvi sustavi posve beskorisni. Isto tako u maglovitim uvjetima niti uz odgovarajući izvor svjetla ne otkrivaju što se skriva ispod magle. Zato su u uvjetima potpunog mraka mnogo učinkovitiji sustavi koji rade na principu termičke analize okoline odnosno infracrvene svjetlosti.
Poznato je da svako tijelo emitira svjetlost određene valne duljine. Topla tijela, poput živih bića (ljudi i životinja) emitiraju infracrvenu svjetlost valne duljine od 3 do 40-ak mikrona. Ta infracrvena svjetlost se uz pomoć odgovarajućih termičkih kamera može „upiti“ i prikazati kao slikovna projekcija uz pomoć odgovarajućeg zaslona.
Ovakve kamere odnosno sustavi sastoje se iz optičkog dijela, toplinskog detektora, procesora i zaslona. Optički dio kamere prikuplja infracrvenu svjetlost koju toplinski detektor obrađuje na način da detektira svjetlost određene valne duljine koja se potom u specifičnom procesoru pretvara u sliku i prikazuje na zaslonu.
Koliko daleko možemo vidjeti pomoću noćnog vida: • To ovisi o mnogim faktorima. Veći objekti se lakše vide. Da li želimo vidjeti detalje ili tek samo da li je nešto tamo. Ovisi također o prisutnoj svijetlosti, da li ima mjesečine, da li je potpuni mrak… • Naravno ovisi i koju generaciju noćnog vida koristimo.
Generacije night visiona: • Generacija 0 : • Nijemci su prvi počeli s njihovom upotrebom,već 1939. Neki njihovi tenkovi, te jurišne puške su bili njima opremljeni. Koristili su veliki infracrveni izvor svijetla da osvijetle mete. Njihovi pojačivači slike koristili su anode i S-1 fotokatode da ubrzaju elektrone.
Generacija 1 • Uređaji prve generacije su pasivni uređaji, jer se oslanjaju na vanjsko osvjetljenje umjesto na izvor infracrvenog svijetla. Znači oni pojačavaju vanjsku svijetlost da bi omogućili gledanje po mraku,te samim time da bi funkcionirali potrebna je mjesečina. Njihov pojačivač slike koristeći S-20 fotokatode proizvodi pojačanje svijetla od oko 1000 puta.
Generacija 2: Druga generacija ima još više poboljšanu cijev za pojačavanje slike koristeći MCP sa S-25 fotokatodama. Time se dobiva svjetlija slika, posebice oko rubova leća. Poboljšana je rezolucija slike te pouzdanost uređaja. Pojačanje svijetlosti je oko 20000 puta. Radni vijek cijevi je oko 5000+ sati
Generacija 3 Treća generacija zadržava MCP (micro- channel plate) iz druge generacije ali koristi fotokatode sa galijevim arsenidom koji još više poboljšavaju rezoluciju slike. Pojačanje svijetlosti je oko 30000-50000 puta. Radni vijek cijevi je oko 10000 sati.
Generacija 4: Trenutno najnaprednija tehnologija što se tiće noćnog vida. Povećana je vidljivost i rezolucija, posebice kod uvjeta jako malog osvjetljenja
Igor Peršin R-3243 evidencijski broj 28