Uvreda

1. Uvreda Valentino Višošević

2. Kaznena djela protiv časti i ugleda (Glava XV.) • Čl. 147. Uvreda • Čl. 148. Sramoćenje • Čl. 149. Kleveta

3. Zakonski opis kaznenog djela uvrede čl. 147. • (1) Tko uvrijedi drugoga, kaznit će se novčanom kaznom do devedeset dnevnih iznosa. temeljni oblik • (2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga članka počini putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačnom većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do sto osamdeset dnevnih iznosa.kvalificirani oblik

4. Obilježja • Supsidijarno kazneno djelo. • Kazneni zakon ne definira pobliže pojam uvrede. • Sudska praksa i pravna teorija suglasne su kako je uvreda svako očitovanje kojim se omalovažava osjećaj osobne vrijednosti ili izražava nepoštovanje ljudskog dostojanstva druge osobe, te sadrži negativni vrijednosni sud o toj osobi. • Vrijednosni sud je osobna i subjektivna tvrdnja kojom se nešto kvalificira kao dobro ili loše, ispravno ili neispravno i za razliku od činjenične tvrdnje (o kojoj je redovito riječ kod kaznenog djela sramoćenja odnosno klevete) ne može se dokazivati.

5. Presuda Županijskog suda u Bjelovaru Kž 492/1995 • U svojoj presudi Kž 492/1995 sud utvrđuje da seiznošenjem vrijednosnih sudova ne čini kazneno djelo klevete, već uvrede. • „Ne čini kazneno djelo klevete iz čl. 71. st. 1. KZRH već uvrede iz čl. 72. st. 1. KZRH (po tadašnjem zakonu i njegovoj numeraciji) okrivljenik koji je za privatnog tužitelja naveo da je osoba koja negira pravni poredak države, puna prevare, bahatosti i samovolje, koja svojim postupkom sudjeluje u destrukciji pravne države. Predmetom izvršenja kod kaznenog djela klevete mogu biti samo neistine koje se odnose na određeni događaj, objektivna stanja, radnje, pojave i slično, čija se istinitost može objektivno utvrđivati i ocjenjivati. Tvrdnje koje je iznio okrivljenik po svom sadržaju predstavljaju njegove vrijednosne sudove o privatnom tužitelju, čija se istinitost ne može uopće ocjenjivati. Ni tvrdnja da je privatni tužitelj svojim postupkom sudjelovao u destrukciji pravne države ne predstavlja tvrdnju o nekoj činjenici, jer postupak privatnog tužitelja nije ničim konkretiziran i ostao je na nivou apstrakcije, čiju istinitost nije moguće ocjenjivati, pa se također radi o vrijednosnom sudu. Svi izneseni sudovi predstavljaju omalovažavanje ličnosti privatnog tužitelja i nepoštivanje njegova dostojanstva, pa je takvim iznošenjem okrivljenik ostvario elemente kaznenogdjela uvrede iz čl. 72. st. 1. KZRH.“

6. Oštećenik • Uvreda se mora odnositi na određenu osobu, koja ne mora biti poimenično spomenuta, ali mora barem toliko označena da se može utvrditi da se uvreda na nju odnosi. • Oštećenik može biti i pravna osoba te drugi organizirani kolektivitet (Ž.s. u Bjelovaru Kž515/1997). • Nije presudan subjektivni osjećaj i predodžba žrtve, nego se objekt zaštite (čast i ugled) zaštićuje prema objektivnim kriterijima vodeći računa o općeprihvaćenim (ali i lokalnim) običajima i shvaćanjima. • Za uvredljivu izjavu ili drugu uvredljivu radnju mora saznati oštećenik ili neka treća osoba. • Djelo je dovršeno u trenutku takvog saznanja. • Uvredljiva izjava mora biti prepoznata kao takva, pa uporaba nerazumljivog jezika, fraza ili simbola neće rezultirati uvredom.

7. Počinitelj • Na subjektivnoj strani, počinitelj kaznenog djela uvrede beziznimno postupa s namjerom vrijeđanja (animus iniurandi). • Svjestan je uvredljivog sadržaja, i da će za taj sadržaj saznati oštećenik ili treća osoba, to hoće, te na to pristaje

8. Načini uvrede • Verbalna uvreda općenito označava omalovažavanje drugog izgovorenom ili u pisanom riječi. • Upravilu sadrže negativnu ocjenu odnosno sud o drugoj osobi općenito ili njezinim intelektualnim, fizičkim, karakternim ili drugim svojstvima. • Npr. „budala”, „glupan”, „nesposobnjaković” itd. • Tu spadaju i psovke, te može biti izrečena uporabom stilskih figura.

9. Simbolička uvreda podrazumijeva uporabu određenih znakova, simbola čiji je uvredljiv smisao općepoznat odnosno percipiran kao takav. • Tu spadaju različite geste, grimase, mimika, nepristojni i neprilični tjelesni pokreti, neartikulirani zvukovi, ali i crteži ili karikaturni prikazi.

10. Realna uvreda ostvaruje se fizičkim djelovanjem na tijelo druge osobe. • Najčešći primjeri su pljuska (šamar), guranje, bacanje različitih predmeta na oštećenika, povlačenje za bradu ili kosu itd. • U tom kontekstu se može pojaviti problem razgraničenja uvrede od kojeg drugog kaznenog djela (npr. tjelesne ozljede ili bludnih radnji)

11. Isključenjeprotupravnosti i oslobođenjeod kazne • Čl. 147., st.3.„Ako uvrijeđeni uzvrati uvredu, sud može oba počinitelja osloboditi kazne.“ • Retorzija (lat. retorsio – uzvrat) svaka strana istodobno i počinitelj i oštećenik , uzročna veza • Čl. 147., St. 4. „Ako je počinitelj bio izazvan nedoličnim ponašanjem oštećenika, ili je oštećenik pred sudom prihvatio njegovu ispriku zbog počinjenog djela, sud ga može osloboditi kazne.“ • Čl. 147., St. 5. „Nema kaznenog djela uvrede ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti proizlazi da je omalovažavanje počinjeno radi zaštite drugih opravdanih interesa.“

12. Hvala na pažnji!