EDMUND BURKE

1. EDMUND BURKE

2. Bilješka o Edmundu Burkeu • Edmund Burke (1729 – 1797), rođen u Dublinu, Irska • Politički filozof • Dugo godina služio u britanskom domu naroda, kao član Whig stranke (vigovci) • Poznat je po snažnoj oporbi Francuskoj revoluciji • Kasnije je postao jedna od vodećih figura konzervativne frakcije vigovaca • Osnivač je političkog časopisa Annual Register • Još i danas se smatra jednim od najboljih britanskih govornika u povijesti • Najpoznatija djela: • A Philosophical Enquiry into the Origin of Our Ideas of the Sublime and Beautiful, 1757. • Reflections on the Revolution in France, 1790.

3. Edmund Burke on-line http://www.filozofija.net/ http://www.blupete.com/Literature/Biographies/Philosophy/Burke.htm http://en.wikipedia.org/wiki/Edmund_Burke http://www.historyguide.org/intellect/burke.html http://www.let.rug.nl/usa/B/eburke/burke.htm http://plato.stanford.edu/entries/burke/

4. Edmund Burke Razmišljanja o Francuskoj revoluciji Politička kultura,Zagreb,1993. Raščlamba: Anđelko Milardović travanj, 2006.

5. Razmišljanja o francuskoj revolucije • Djelo Razmišljanja o francuskoj revolucijesmatra se djelom klasičnoga ili tradicionalnoga konzervativizma. • Premda je konzervativizam postojao i prije Burkea, on mu je dao filozofsko političku dimenziju, s jasnom napomenom kako je konzervativizam društveno kontekstualizirao mišljenje. Burke je pokazao njegovu društvenu uvjetovanost. • Djelo je nastalo tijekom listopada godine gospodnje 1789. kao učinak dopisivanja autora i jednog mladog gospodina u Parizu.Dakle, napisano je u godini odigravanja Francuske revolucije. • U uvodnoj bilješci Burke piše:»Možda će biti potrebno izvijestiti čitatelja kako sljedeća razmišljanja imaju svoj izvor u dopisivanju između autora i jednog vrlo mladog gospodina iz Pariza, koji mu je učinio čast htijući saznati njegovo mišljenje o važnim zbivanjima koja su od tada pa nadalje tako snažno zaokupljala pažnju sviju ljudi.»

6. Razmišljanja o francuskoj revolucije • Odgovor je napisan tijekom mjeseca listopada 1789., ali nakon razborita promišljanja nije otposlan.To je to pismo koje se spominje početkom sljedećih stranica.» (str. 8.) • Burke izražava skepticizam spram revolucije u Francuskoj. On kaže da je ona «francuska revolucija nešto najzačudnije što se dosad dogodilo na svijetu».(str.13.) • Francusku je revoluciju doživljavao je kao kaos, divljaštvo popraćeno zločinima • Ona je «čudovišni, tragikomični prizor, nužno se javljaju najprotivnije strasti, a ponekad se i miješaju u umu:izmjenjuju se prezir i gađanje, smijeh i suze, poruga i užas».(str.13.)

7. Razmišljanja o francuskoj revolucije • Zagovornik je tradicije ili neprekidnosti, trajnosti i kontinuiteta, nasljeđivanja i,oslanjanja na iskustva prethodnih generacija:»Ljudi koji se nikada ne osvrću na svoje pretke, neće se radovati ni potomcima.» (str.33.) • Revolucija je prekid, a svaka novotarija «rezultat sebične naravi i skučenih vidika». (str.33.) • Politika mora djelovati po uzoru na prirodu, dok je politički sustav u skladu sa simetrijom svijeta. • Princip reforme,Burke suprotstavlja principu revolucije koja je u Francuskoj proizvela «rasulo dobrih običaja, te drsko bezbožništvo misli i djela, šireći se svim područjima života, kao da im time daje neki privilegij ili otvara neko zaključano blago,svu onu pokvarenost koja je obično bila bolest bogatih i moćnih. To je jedno od novih načela jednakosti u Francuskoj.» ( str.37.) Primjećuje ironično Burke.

8. Razmišljanja o francuskoj revolucije • Pobunu Francuza protiv svoga kralja, Burke smatra neprirodnim činom:»To je bilo neprirodno.» (str.37.) • Uradak revolucije bio je kaotičan: «Zakoni su bili oboreni, sudovi srušeni, industrija bez života,trgovina na izdisaju, porezi neplaćeni a narod unatoč tome osiromašen,crkva opljačkana a država nesretna...» (str.38.) • Burke se pita, jeli to uopće bilo potrebno? Je li bio potreban sav taj metež? Je li bila potrebna sva ta krv? Odgovara niječno. • Revolucija se doživljava kao uništenje, razaranje crkvene i građanske vlasti

9. Razmišljanja o francuskoj revolucije • Glede civilnog društva Burke kaže da je ono «čedo dogovora, tada taj dogovor mora biti njegovim zakonom.Taj dogovor mora ograničavati i modificirati svakovrsne uredbe koje se stvaraju pod njim.Svaka zakonodavna, sudska ili izvršna vlast njegov je stvor.» (str.55.) • Piše i o jednom od prvih motiva civilnoga društva: «Jedan od prvih motiva civilnog društva, a koji postaje jednim od njegovih temeljnih pravila, glasi:nijedan čovjek ne može biti sudac u vlastitoj stvari.» (str.55.) • Glede pravednosti i civilnog društva kaže: «Pravednost je po sebi velika stalna politika civilnog društva, te svako izrazito udaljavanje od nje,pod bilo kojim okolnostima, podliježe sumnji da uopće i nije politika».(str.137.)

10. Razmišljanja o francuskoj revolucije • Vlast određuje kao pronalazak ljudskog uma koji mora skrbiti za ljudske potrebe. • Burke kaže kako se revolucija okomila na Crkvu i religiju. A na jednom mjestu govori o simbiozi religijskog i političkog • U smislu institucionalnog konzervativizma, raspravlja o stvaranju institucija potrebnih čovjeku. • Na kraju se opredjeljuje za britansko političko uređenje koje se temelji na reformama, a ne na revoluciji. • Reforme su pomogle opstojnosti toga uređenja: «Mislim da svoj sretani položaj zahvaljujemo našem uređenju, ali njegovoj cjelini, a ne nekom dijelu posebno. Zahvaljujemo ga u velikoj mjeri onome što smo tijekom nekoliko naših reformi i revizija ostavili da stoji, kao i onome što smo izmijenili i nadodali.»(str.214.)

11. Razmišljanja o francuskoj revolucije • Na taj se način Burke u kontekstu institucionalnog konzervativizma i reformizma drži principa tradicije i neprekidnosti ili kontinuiteta u skladu s prirodnim redom stvari, bez intervencija koje pokrivaju institucionalni kontinuitet • U skladu s institucionalnim konzervativizmom i idejom neprekidanja, Burke odbacuje svaku ideju i koncept nasilja, zalažući se za «domoljublje,slobodu i nezavisnost». • Gledanje na promjene jednoga konzervativca je ovakvo:»Ne bih isključio promjene, ali čak i kad bih ja mijenjao, činio bih da to očuvam».(str.214.) • Burke bi se u odnosu na promjene «slijedio primjer naših starih».(str.214.) • Ističe i načela naših predaka pozivajući se prethodno na politički oprez i moral u njihovom ponašanju • Pa kaže:»Nasljedujemo njihov oprez,želimo li zaslužiti njihov uspjeh, ili zadržati njihovu ostavštinu»

12. Razmišljanja o francuskoj revolucije • Burke je predstavnik teorije djelovanja na iskustvu prethodnih generacija i stajanja na čvrstom tlu,kao što stoji britansko uređenje za kojega kaže da se zadovoljimo time «da začuđeni gledamo,a ne da pokušavamo slijediti beznadni let francuskih zrakoplovaca».(str.214.) • Na kraju Burke pokušava opisati od koga dolaze ovi svi mogući konzervativni savjeti? Od kojega čovjeka oni potječu? • Burke: «Potječu od čovjeka koji bi htio sačuvati dosljednost,ali tako da svoja sredstva mijenja kako bi osigurala jedinstvo cilja,pa kad ravnovjesje broda kojim plovi bude ugroženo prevelikim teretom s jedne strane, on želi malu težinu svojih razloga prenijeti na onu koja bi mu to ravnovjesje sačuvala».(str.215.) • The Reflections on the Revolution in France (dopunsko objašnjenje: engl.): http://en.wikipedia.org/wiki/Reflections_on_the_Revolution_in_France