1 / 33

Crkva Kristova

Crkva Kristova. Pregled tema obrađenih u ljetnom semestru 2010. 1.Značenje pojma Crkva. Riječ Crkva: gr. Ecclesia ( ekkaleo= pozivam, sazivam) - zbor, skup građana LXX (Septuaginta) tom riječju prevodi sz pojam: qahal Jahve (skup izraelskog naroda kao religijske i kultne zajednice)

tad-simpson
Download Presentation

Crkva Kristova

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Crkva Kristova Pregled tema obrađenih u ljetnom semestru 2010.

  2. 1.Značenje pojma Crkva • Riječ Crkva: gr. Ecclesia ( ekkaleo= pozivam, sazivam) - zbor, skup građana • LXX (Septuaginta) tom riječju prevodi sz pojam: qahal Jahve (skup izraelskog naroda kao religijske i kultne zajednice) • NZ: novi Mesijanski narod, Crkva za razliku od Sinagoge: Izraz susrećemo: Mt 2x (16,18; 18,17); Dj 23x Pavlove poslanice 65x, zatim u Ot… • Današnja upotreba: 1) od Ecclesia – romanski jezici 2) od Kyriakos(= Gospodinova skupština, zajednica, kuća) u germanskim i slavenskim jezicima • Tri značenjska sloja u riječi Crkva: svaki skup vjernika na bogoštovni čin (osobito slavlje euharistije); zajednica vjernika u jednom mjestu (župna zajednica) ili jednom gradu (mjesna Crkva); sveukupnost vjernika cijelog svijeta ( i svih vremena)- Opća Crkva

  3. 2. Posebnost Crkve • Pokušaj opisa: • U Kristu kao sakrament – znak i sredstvo najprisnijeg sjedinjenja ljudi s Bogom i jedinstva ljudi međusobno (LG 1); • Novi (mesijanski) narod Božji (LG 2.pogl.); • (otajstveno) tijelo Kristovo: Pavao, Mystici corporis Christi, II. Vatikanski • Zajedništvo – (ikona) odraz trojstvenog zajedništva u Bogu (LG 4. narod skupljen u jedinstvu Oca i Sina i Duha Svetoga); • Skup ljudi povezan ispovijedanjem iste kršćanske vjere, zajedništvom istih sakramenata, pod upravom pojedinih zakonitih poglavara i poglavito Rimskog pape kao Kristova namjesnika na Zemlji (R. Bellarmin) • Božansko-ljudska stvarnost posebne vrste • Nije interesna zajednica, nije puka naravna zajednica; zato je pravo spoznatljiva smo onima koji su u njoj.

  4. 3.Današnji kontekst nauka o Crkvi • Društveni kontekst govora o Crkvi: moderno društvo (pluralizam, individualizacija, globalizacija: slabljenje crkvenosti, porast autonomnog davanja smisla, visoki stupanj religijske nedorečenosti, sinkretizam svjetonazorskih elemenata). • Ekumenski kontekst sagledavanja Crkve: nepovratna (koncilska) zauzetost za ekumenizam i za nastojanja oko krš. jedinstva (II. vatikanski i postkoncilski dokumenti). • Njegovanje međureligijskog dijaloga: fenomen religijskog pluralizma, otvorenost prema drugim religijama

  5. 4. Postupak u obradi gradiva • Tumačenje Crkve vodi se četirima pitanjima: što je Crkva, kako je nastala, koja je njezina struktura, u čemu se sastoji njezino poslanje. • Nakon pregleda nastajanja prve Crkve i pregleda razvoja glavnih elemenata nauka o Crkvi kroz povijest izlažemo nauk o Crkvi na temelju konstitucije Lumen Gentium II. vatikanskog sabora (I.-7. pogl.). • Taj kostur gradiva upotpunjujemo: dodajući i proširujući neka ekleziološka pitanja.

  6. I. Stupnjevito nastajanje Crkve • Isusovo krštenje na Jordanu: početak javnog djelovanja; Isus mesijanski nositelj Duha; • Isus svojim riječima i djelima uprisutnjuje Kraljevstvo Božje (značajke kraljevstva Božjega); • Isus okuplja zajednicu svojih učenika: uži krug (=Dvanaestorica), uloga Petra • Posljednja večera: spomengozba Novoga saveza (središnji Isusov čin) • Isusova smrt i uskrsnuće (ukazanja, novi način prisutnosti, poslanje) • Duhovi – očitovanje Crkve

  7. II.Razvitak ekleziologije • Pracrkva: male gorljive zajednice; • Prihvaćajući kršćansku vjeru narodi unose elemente svoje kulture i mentaliteta u Crkvu: • Izraelski narod: SZ (Božja objava, proroci, savez, obećanja, B.D.Marija, Isus po tijelu, učenici…) • Sirijci: christianoi, prva zajednica židova i pogana… • Grci: tumači Evanđelja (jezik, filozofija, prvi sabori, sučeljavanje s krivovjerjima, izričaji vjere) • Rimljani: kultura, shvaćanje države, rimsko pravo… • Hrvati: predziđe kršćanstva,živi jezik u liturgiji…

  8. Od Konstantina do ranog srednjeg vijeka: Crkva u slobodi, ulazak ceremonijala u kult, uloga careva u Crkvi, propast Zapadnog rimskog carstva 476., pape u Rimu preuzimaju elemente političke vlasti, otuđenje Rima i Carigrada, raskol 1054. • Od ranog Srednjeg vijeka do reformacije: početak reforme iz Clynija, borba za investituru; pojava novih redova (duhovnog buđenja), pojava shizmatičkih pokreta, prvi traktat o Crkvi: De regimine christiano, značajna djela o Crkvi: De ecclesia (J. Stojković) • Reformacija (1517): Raskol u zapadnom kršćanstvu, katolička obnova

  9. Obnova ekleziologije: Tübingenska škola • I. vatikanski sabor (1869./70.): Pastor aeternus, neoskolastika • Crkva se budi u dušama (Guardini 1921.) • Vrijeme pokreta: liturgijski, ekumenski, biblijski… • Enciklika Mystici corporis Christi (1943.) • Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.)

  10. III. Shvaćanje Crkve na II. vatikanskom – Lumen gentium • Vrsta dokumenta: pregled tema i poglavlja u konstituciji LG • Otajstvo Crkve (LG 1-8): - Crkva je u Kristu kao sakrament • Očeva sveopća nakana spasenja (porijeklo Crkve) • Poslanje Sina: osniva Božje kraljevstvo - Crkva kao sredstvo ostvarivanja kraljevstva • Silazak Duha na prvu zajednicu: Crkva se rađa (očituje se konkretnom stvarnošću ljudskog i božanskog).

  11. Crkva je zajedništvo (communio) – “puk skupljen u jedinstvu Oca i Sina i Duha Svetoga” • Crkva – klica i početak kraljevstva Božjega na Zemlji • Pralikovi Crkve: složenost Crkve kao ustanove ne može se izraziti samo jednom slikom. Četiri tipa slika i pralikova za Crkvu: iz pastirskog života, iz poljodjelstva, iz građevinarstva, iz obiteljskog života. • Crkva – (otajstveno) tijelo Kristovo ( 1 Kor 12; Rim 12,4-8); Glava i udovi Crkve u međusobnom odnosu. • Sastavljenost Crkve: vidljiva i duhovna stvarnost. • Kristova Crkva se ostvaruje u Katoličkoj Crkvi. (LG 8).

  12. 3. Crkva kao Božji narod (9-17) 3.1.Novi savez i novi Narod: kako se konstituira novi narod i koje su njegove značajke? • Svećenički narod (1Pt 2,9): opće i ministerijalno svećeništvo • Cjelina vjernika ima nadnaravni “osjećaj vjere” (sensus fidei) pobuđen i podržavan od duha Svetoga. Karizme: milosti koje osposobljavaju za djela i službe na izgradnju zajednice.

  13. Svi ljudi (cijelo čovječanstvo ) čine jedan ljudski rod i pozvani su u jedan Božji narod (univerzalnost Crkve): Evanđelje u susretu s kulturama: pročišćava, oplemenjuje i uzdiže. 3.2.Nužnost Crkve za spasenje: • Stupnjevita pripadnost Crkvi (vjera, sakramenti, zajedništvo; pripadnost “tijelom” i pripadnost “srcem”. 3.3.Odnos Katoličke crkve prema drugim kršćanima: • Pojam ekumenizma, važne etape u ekum. pokretu, Kat. Crkva prihvaća ekumenizam na II. Vatikanskom.

  14. Ekumensko usmjerenje ( promjena modela jedinstva), ekumenska načela (otklanjanje krivih predodžaba; teološki dijalog, obnova zajednica). • Postojeće veze jedinstva: Sv. pismo, vjera, sakramenti, molitva i dobra djela, darovi Duha… • Ekumenske geste i djelatnosti. 3.4.Crkva i nekršćani • Koncilski dokument Nostra aetate: usmjerenost nek. Religija prema Božjem narodu: Židovi, muslimani, tražitelji Boga, nevjernici “dobre volje”. Zašto misije?

  15. 4. Hijerarhijsko ustrojstvo Crkve(LG 18-29) • Crkvena služba (vezana uz vlast) i karizme 4.1. Biblijski temelj izbora Dvanaestorice (trajan zbor, utemeljen o Krista, sudjelovanje u njegovoj vlasti, konstituirani na Duhove, univerzalno poslanje) 4.2. Apostolski zbor traje u zboru biskupa, Petrova služba u službi Rimskog biskupa) 4.3. Sakramentalnost biskupskog reda: izljev Duha polaganjem ruku, potpuno svećeništvo, trostruka služba (naviještanja, posvećivanja i upravljanja)

  16. 4.4. Kolegij biskupa i njegova glava: (Postojanje zbora): nastavak ap. Zbora, svijest trajne povezanosti biskupa, sinodalne djelatnosti, ekumenski sabori, ređenje novih izabranika: - Zbor biskupa postoji samo zajedno s glavom, subjekt vrhovne vlasti u Crkvi, vršenje ove vlasti mora biti kolegijalan čin. 4.5.Odnos biskupa u biskupskom kolegiju: biskup je počelo jedinstva u biskupiji, Papa u cijeloj Crkvi; Odnos opće i partikularne Crkve; odgovornost biskupa za opću Crkvu: obrana vjere, jačanje ljubavi prema potrebnima, briga za vlastitu biskupiju, misije, međusobno potpomaganje.

  17. 5. Papin primat i nezabludivost 5.1. Biblijski temelj primata; pojam primat; obećanje primata: Mt 16,16-19 i par. mjesta; podjeljivanje primata Iv 21,15-17. • Petar na čelu Dvanaestorice; mučenička smrt u Rimu; • Svijest rimskih biskupa o odgovornosti za Crkvu (Gdje je Petar, ondje je Crkva). 5.2. Definicija primata na I. vat. “Pastor aeternus”: a) Petar je imao primat vlasti (jurisdikcije); b) ustanovljeno u Petru stalno traje u Crkvi; c) tko naslijedi Petra…

  18. 5.3.Nezabludivost: (Pastor aeternus, DH 3065); konkretizacija nezabludivosti Crkve; ex cathedra; nauk o vjeri i ćudoređu; neopozive definicije; povijesne konkretizacije jedne i završene objave; zadaća proučavanja vjere Crkve (LG 25). 5.4. Trostruka zadaća biskupa:a) naviještanjeEv.: biskupi – aut. učitelji vjere; religiozni posluh; b) zadaća posvećivanja: biskup - vrhovni upravitelj svetih čina, djelitelj sakramenata; c) služba upravljanja: savjetom, uvjeravanjem, primjerom, svetom vlašću; izravna i neposredna vlast, zakonodavac; vlast kao služenje.

  19. 5.5. Svećenik:prema Kristu, biskupima, subraći i kršćanskom narodu: 5.6. Obnova stalnog đakonata: a) povijesno: Dj 6,4-6. b) zadaće: liturgijska, karitativna, pastoralna; c) obnova stalnog đakonata na II, vatikanskom: LG 29; Sacrum diaconatus ordinem (1967.); d) zadaće đakona; viri probati (oženjeni đakoni); e) đakoni s punim radnim vremenom i đakoni s civilnim zvanjem.

  20. 6. Vjernici laici (LG 30-38) • Poglavlje o Božjem narodu (2.) govori o svim kršćanima, 4. pogl. govori o položaju i zadaći laika. • Značenjeriječi laik: a) (obični govor) – nestručnjak, neupućen; b) (teol. govor, - laikos): pripadnik Božjeg naroda, kršćanski vjernik; c)redovnik koji nije svećenik • Definicija kršćanskog vjernika: krštenjem se združuje s Kristom (1), postaje njegovim narodom (2), dionik Kristove službe (3), sudjeluje u poslanju cijele Crkve. • Svjetovna narav laičkog poslanja: prožimati svijet ev. Duhom baveći se “vremenitim stvarima”, slika kvasca.

  21. Temeljna jednakost u dostojanstvu – različitost službi (“Straši me ono što sam Vama, tješi me ono što sam s vama.”). • Apostolat laika: a) sudjelovanje u poslanju Crkve (uprisutniti Crkvu u svijetu… = opći apostolat); b) posebni apostolat: obnašanje crkvenih službi. • Svećenička služba laika: prinose Bogu sva svoja djela i pothvate; proročka služba: glasnici vjere, svjedoci Krista (osobito u baku i obiteljskom životu); kraljevska služba laika: što bolje poznavati ovaj svijet, prožimati ga Kristovim duhom (kompetentnost u profan. strukama i praktična vjera), prožimanje kulture, voditi se kršćanskom savješću, autonomija svjetovnih područja.

  22. - Laici i hijerarhija: iznijeti pastirima potrebe i želje, reći mišljenje o stvarima koje se odnose na Crkvu; pastiri neka poštuju dostojanstvo i odgovornost laika. • Duša u tijelu – laik u svijetu. 7. Poziv na svetost - redovnici (LG 39-47) • Crkveni staleži: tradicionalni i novi pristup • Poziv svih kršćana na svetost, potom karizma redovničkog poziva; kršćanin se ne mora gubiti u svjetovnim stvarima;

  23. 7.1.Opći poziv na svetost u Crkvi (39- 42) • Svetost: udioništvo u svetosti Crkve (trajno sveta): Opći poziv: Budite savršeni kao…; primljena svetost i zadana svetost - punina života i savršena ljubav (slava Božja i služba bližnjemu). • Mnogostruki oblici svetosti: raznoliki izrazi jedne kršćanske svetosti; ne polazi se od uzora svetosti u redovničkom životu, nego: slušati glas Duha, nasljedovanje poniznog Krista, živa vjera koja se očituje u ljubavi.

  24. Put svetosti kroz konkretne životne dužnosti i zadaće: biskup, svećenik, đakon, bračni drugovi i roditelji (neoženjeni), siromašni (potrebni i rubni). • Sredstva svetosti: prvi nužni dar je ljubav – ostati u dijalogu ljubavi koja je znak pravoga Kristova učenika; neki izvanredni načini svjedočenja ljubavi (mučeništvo, djevičanstvo i celibat, život po evanđeoskim savjetima), svaki vjernik u vlastitom staležu. 7.2. Redovnici (LG 43-47) • (Dekret o obnovi red. Života; Posvećeni život i njegova uloga u Crkvi (1994., 9. red. sinoda)

  25. Redovništvo: ( ne treći stalež nego) karizmatska dimenzija (struktura) Crkve; specifičan način života: u čistoći…; program: tražiti kraljevstvo Božje… • Evanđeoski savjeti: utemeljeni u Gospodinovu primjeru i riječi, Crkva ih tumači i upravlja njihovom praksom (potpuno darivanje Bogu,povezanost s Crkvom, znakovitost). • Redovništvo i hijerarhija: hijerarhija odobrava pravila (izuzeće od juris. mj.. biskupa; nezamjenjive vrednote posv. života; dragovoljno prihvaćeni savjeti – dragocjeno dobro Crkve).

  26. IV.Dogmatske oznake Crkve • Oznake - znakovi prepoznavanja prave Kristove Crkve 1. Jedinstvo Crkve – Crkva je jedna 1.1. NZ: jedna Crkva u različitim mjesnim Crkvama - jedna opća Crkva: narod Božji, hram Božji, Tijelo Kristovo, zaručnica Kristova: djelo jednoga Boga u jednoj ekonomiji spasenja. 1.2. Communio ecclesiarum (umreženost mjesnih Crkava oko euh. zajedništva i biskupa); razvoj crkvenih središta (patrijarhata). Primus među patrirjarsima.

  27. 1.3. Istok: ostaju patrijarhati, razvijaju se autokefalne Crkve; Zapad: papinstvo znak jedinstva (naglasak na jednoj Crkvi);crkveni raskoli. 1.4. II. Vat.: prihvaća se ideja zajedništva Crkava; “Kristova Crkva se ostvaruje u K.Crkvi” (LG 8) 1.5. Elementi pune crkvenosti: krštenje i vjera, priznanje ostalih sakramenata, hijerarhijskozajedništvo(apostolska sukcesija, papina služba)

  28. 2. Crvka je sveta - svetost Crkve 2.1.Crkva se naziva svetom: Ef 5,25-27 i dr. 2.2. Krist - glava svoga tijela (Crkve), Zaručnik svoje zaručnice od kojega prima svetost da bude valjano sredstvo spasenja. “Nevjerna zaručnica”: grijesi Crkve ne mogu dokinuti darovanu svetost (ali je mogu umanjiti). 2.3. II. Vat. (LG 8): Crvka - sveta i uvijek potrebna čišćenja

  29. 2.4. Svetost Crkve: Krist se za nju predao da je očisti i posveti; vjerničko svjedočenje Krista – odraz svetosti. 2.5. Svetost se odražava: ponajprije u svetosti najboljih sinova i kćeri Crkve 2.6. Pojam svetosti: (1) pripada Bogu, (2) u obrednom smislu (izuzeto od profanog); (3) u ćudorednom smislu (moralno napredovanje); “općinstvo svetih”

  30. 3. Katolička – katolicitet Crkve 3.1.Izraz sveopći (katolički). Sadržan je u govoru u sveopćoj Božjoj nakani da spasi ljude. Crkva - nastavlja to Kristovo djelo. 3.2.U SZ: ta je univerzalnost naznačena: kao priprema sveopćeg saveza Boga s ljudima. 3.3. Kristovo poslanje, nalog propovijedanja Ev.. Mt 28; Dj 1,8; apostolima i njihovim senasljednicima povjerava upravljanje i posredovanjespasenjskog djela do svršetka svijeta. 3.4. Duhovi: očitovanje općenitosti Kristova djela: otvaranje poganima.

  31. 3.5. Značenje pojma katolički: a) potpunost i cjelovitost Crkve u jedinstvu s Kristom; b)Ignacije Ant.: “Ondje gdje je prisutan Isus Krist, tu je katolička Crkva”; Nicejsko-carigradsko vjerovanje; c) po tom se katolicitetu Crkva razlikuje od sekte ili shizmatika: punina (i proširenost) nauka, sredstava spasenja(sak.),institucija (apostl. sukcesija, Papina služba).

  32. 4. Apostolicitet Crkve 4.1. Apostolicitet: jedinstvo sadašnje Crkve s izvornom apostolskom Crkvom. Na temelju aposoliciteta Crkva ima svoj identitet. 4.2. Pojam apostoliciteta: Crkva se nastavlja kao apostolska (1 Tim 1,3-5; 2 Tim 1,13 itd):vjerno čuva i prenosi “nauk i službe”, Apostoli – stupovi itemelj vjere. 4.3. Apostolicitet kao kriterij istinske Crkve: (Irenej, Tertulijan); Nicejsko-Carigradsko vjerovanje

  33. 4.4. II. Vat.: LG 20 – povezanost apostolske sukcesije i crkvene službe; DV 7-8; • Crkva u svom naučavanju, životu i bogoštovlju postojano čuva i prenosi… • Apostoli/biskupi – jamci da se evanđeoska poruka neiskvareno i živo čuva i prenosi… 4.5. Apostolicitet se očituje u spektru struktura i čina: navještaju, sakramentima, službi,liturgijskom slavlju, svjedočanstvu kršćana.

More Related