POSJED

1. POSJED

2. POJAM POSJEDA • Posjed je pravno relevantna faktična vlast koju neka osoba ima glede određene stvari • Hrvatski naziv potječe od latinskoga possessio (posjed) • Posjed se tradicionalno smatralo činjenicom, a ne stvarnim pravom • Pod utjecajem učenja Heinricha Hahna počelo je prevladavati shvaćanje da je posjed ipak subjektivno pravo, a ne činjenica • To je shvaćanje došlo do izražaja i u OGZ-u gdje je posjed shvaćen kao vrsta stvarnoga prava, doduše nešto slabija od ostalih • Suvremena pravna doktrina smatra posjed činjenicom, ali socijalnom i pravno relevantnom koja izaziva određene pravne učinke • Postoje dva shvaćanja ili koncepcije o pojmu posjeda • Subjektivistička koncepcija (romanska) oslonjena na idealističku filozofiju (ponajviše Immanuela Kanta) smatra da je posjed spoj tijela i duha (corpusa i animusa)

3. OGZ je prihvatio subjektivističku konstrukciju posjeda koja je u suvremenom austrijskom pravu dosta relativizirana i približila se objektivističkom shvaćanju Objektivistička (germanska jer je prvi puta istaknuta u Njemačkom GZ iz 1896.) smatra posjed samo faktičnom vlasti na stvari (animus se ne traži) Prihvaćena je u većini suvremenih pravnih poredaka (njemačkom, švicarskom) Objektivističku koncepciju prihvaća i naše suvremeno pravo. Postavljeno je u teoriji pitanje zašto pravni poredak pruža zaštitu posjedu pa i onda kada on i nije u skladu s pravom Apsolutne teorije pokušavaju pronaći razloge za pravnu zaštitu posjeda u samom posjedu Tko dira u posjed dira u posjednikovu volju, pa pravni poredak treba pružiti zaštitu (glavni predstavnik Anton Randa)

4. Relativne teorije traže razloge pravne zaštite posjeda ne u samom posjedu, već izvan njega (glavni predstavnici Savigny, Ihering) Može se štititi i posjed koji nije utemeljen na pravu, ali njemu pravni poredak ne pruža zaštitu zbog njega samoga nego u želji da zaštiti vlasnika Prevagnula su shvaćanja izražena u relativnim teorijama Vladajuća je postala teorija mira koja izražava shvaćanje da pravna zaštita posjeda u prvom redu služi zaštiti javnoga reda i mira, dakle zaštiti općega interesa da se faktična stanja ne mijenjaju samovlasno. Ovoj je teoriji prigovoreno da previše ističe opće interese, a zanemaruje pojedinačne Zato je nastala i teorija kontinuiteta po kojoj razlog pravne zaštite posjeda leži u svačijem interesu da se održi kontinuitet odnosa u kojima ljudi žive. Štiteći svačiji posjed od samovoljnih zahvata, štiti se taj kontinuitet Ove dvije teorije se međusobno ne isključuju već nadopunjuju tako da ih suvremena pravna doktrina tako i prihvaća.

5. GRAĐA POSJEDOVNOG ODNOSA • Glavni pravni izvori posjeda su ZV, Zakon o parničnom postupku (glede zaštite posjeda) i Ovršni zakon (glede prisilnoga ostvarenja sudske zaštite) • Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari • To može biti bilo koja fizička i pravna osoba, dovoljno je da ima pravnu sposobnost dok se poslovna ne traži • Predmet posjedovanja su stvari i prava stvarnih služnosti • Predmet posjedovanja su u prvom redu stvari i to postojeće • Nije moguć posjed buduće stvari • Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima glede dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim predmetom stvarnih prava (poput sobe ili druge prostorije u stanu) • Takav dio ne bi mogao biti samostalni predmet vlasništva ili kojega drugoga stvarnoga prava, ali može biti predmet posjeda jer posjed uopće nije stvarno pravo, kao ni pravo uopće

6. Predmet stvarnih prava može biti samo cijela nekretnina dok predmet odvojenoga posjedovanja može biti sve što je prikladno za nečiju faktičnu vlast Posjed prava stvarne služnosti znači faktično izvršavanje sadržaja stvarne služnosti glede neke nekretnine To je jedini oblik posjedovanja prava u nas, ali je u praksi izjednačen s posjedom stvari. Posjed stvari karakterizira: 1. vanjska vidljivost, 2. razmjerna trajnost, 3. mogućnost isključenja tuđih zahvata i 4. dostupnost stvari posjedniku Građa posjeda može biti jedinstvena te je u tom slučaju posjed samo neposredan Ali posjed se može i stupnjevati pa će se u takvom slučaju sastojati od neposrednoga posjeda te jednoga ili više posrednih posjeda Kada je posjed stupnjevan razlikuje se samostalan od nesamostalnoga posjeda

7. NEPOSREDAN POSJED • Neposredan posjed je onaj što ga posjednik ima glede određene stvari time što na njoj neposredno i vanjski vidljivo izvršava svoju faktičnu vlast osobno ili posredstvom pomoćnika u posjedovanju • Neposredni posjednik u pravilu izvršava osobno faktičnu vlast na stvari, ali je može izvršavati i pomoću druge osobe - pomoćnika u posjedovanju • Pomoćnik uposjedovanju je osoba koja neposredno poduzima one čine kojima se izvršava faktična vlast na stvari, ali koja time ne izvršava nikakvu svoju, nego isključivo tuđu faktičnu vlast • S obzirom da ne izvršava svoju nego tuđu faktičnu vlast pomoćnik nije posjednik tako da i ovdje postoji neposredni posjed od strane posjednika koji se samo izvršava preko pomoćnika • Pomoćnik se pokorava posjednikovim nalozima izvršavajući time isključivo njegovu (posjednikovu) faktičnu vlast na stvari • Pomoćnik u posjedovanju može biti svaka osoba koja se s posjednikom stvari nalazi u radnom ili sličnom odnosu, član je njegova domaćinstva itd. • Ako dođe do spora, dok se ne utvrdi da je onaj tko je neposredno izvršavao čine faktične vlasti pritom bio samo tuđi pomoćnik u posjedovanju, smatrat će ga se neposrednim posjednikom

8. POSREDAN POSJED • Posredan posjed stvari postoji ako neposredni posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ujedno izvršava i vlast za drugoga • Tada se posredstvom vlasti neposrednoga posjednika stvar nalazi i u posrednoj, višoj faktičnoj vlasti toga drugoga posrednoga posjednika • Najčešće se kao neposredni posjednik (u slučaju kada postoji i posredni posjed) javlja plodouživatelj, zakupnik, najmoprimac, čuvar, založni vjerovnik, posudovnik, a posredni posjednik najčešće je vlasnik stvari • Moguće je i višestruko stupnjevanje posjeda iste stvari • U temelju će uvijek biti nečiji neposredan posjed stvari, a na njemu će biti izgrađena ljestvica višestruko stupnjevanoga posjeda (npr. zakupodavac - zakupnik - podzakupnik; najmodavac - najmoprimac - podnajmoprimac)

9. SAMOSTALAN I NESAMOSTALAN POSJED • Samostalan posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast, ne izvršava time ničiju tuđu “višu”, posrednu vlast (vlasnički posjed) • Nesamostalan posjed postoji kada posjednik posjeduje stvar priznajući višu vlast posrednoga posjednika (uporabni posjed) • Zbog toga ne može neposredan posjed biti samostalan, kad god postoji i posredan posjed • Kod posrednoga posjeda ako postoji više stupnjeva, samostalan je jedino posjed onoga stupnja koji je najudaljeniji od neposrednoga posjeda, dok su na svim ostalim stupnjevima posjedovanja te stvari nesamostalni posjedi (npr. kod zakupa zakupodavac ima samostalan posjed, a zakupnik i podzakupnik nesamostalan posjed) • Za svaki se posjed predmnijeva da je samostalan

10. INDIVIDUALNI POSJED I SUPOSJED • Individualni posjed (samoposjed) postoji kada na jednom stupnju posjedovanja stvar posjeduje samo jedna osoba (jedna kao neposredni, a druga kao posredni posjednik) • Suposjed postoji kada isti posjed ima više osoba, što kod stupnjevanoga posjeda znači, kada na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje više osoba • Običan suposjed postoji kada svaki od suposjednika može izvršavati suposjed nezavisno od ostalih suposjednika (npr. posjed zajedničkoga dvorišta) • Zajednički suposjed postoji kada ni jedan od suposjednika ne može izvršavati suposjed nezavisno od ostalih nego samo u zajednici s ostalima (primjer je suključarstvo - svaki od posjednika ima ključ od blagajne, ali se ona može otvoriti samo ako se otključa sa svim ključevima)

11. IDEALNI POSJED • Idealni posjed nije posjed u pravom smislu riječi, nego je naziv za prema svakome djelujuću privatnu vlast glede neke stvari koju ima neka osoba kroz to što joj je javna vlast svojom odlukom ili neposredno zakonom “predala stvar u posjed”, proglasivši je posjednikom, premda ona stvar još faktično ne posjeduje • Javlja se u obliku: 1. nasljedničkog posjeda, 2. tabularnog posjeda i 3. u drugim slučajevima (npr. rješenjem o dosudi u ovršnom postupku stječe se samo idealni posjed sve dok dužnik-ovršenik ne preda stvar kupcu • Nasljednički posjed je pravni položaj koji glede svih ostaviteljevih posjeda ima njegov nasljednik time što ga zakon proglašava za posjednika umjesto ostavitelja • Posjed je idealan ako ga izvršava izvršitelj oporuke ili skrbnik ostavine, a može postati faktični ako ga doista izvršava nasljednik • Tabularni posjed (knjižni) je činjenica da je u zemljišnim knjigama pravo vlasništva nekretnine ili neko drugo pravo upisano u korist određene osobe • To se najčešće dešava kad je pravo pogrešno upisano u korist neke osobe pa je to također svojevrstan idealni posjed • Tabularni posjed ne dovodi do tabularne dosjelosti ma koliko dugo trajao

12. STJECANJE POSJEDA • Posjed je stečen ako i kada je činom stjecanja zaista nastalo glede stvari stanje koje ima sve osobine posjeda stvari odnosno prava, bilo neposrednoga bilo posrednoga • Čin stjecanja posjeda redovito je: 1. neki vanjski vidljivi tjelesni čin (može biti jednostran - uzimanje, oduzimanje posjeda ili dvostran - tradicija) i 2. očitovanje volje (pravni posao) • Stjecatelj može posjed steći: 1. vlastitim činom stjecanja ili 2. činom neke druge osobe ako ta osoba zastupa stjecatelja po njegovoj volji (ugovornik zastupnik) ili po zakonu (zakonski zastupnik; poslovođa bez naloga) • Posjed je stečen izvorno (originarno) ako je stjecatelj jednostranim činom uspostavio svoju faktičnu vlast glede neke stvari koja u tom času nije bila ni u čijem posjedu, ili ako je bila, uspostavio je svoju vlast neovisno ili usprkos tom tuđem posjedu • Čin izvedenoga stjecanja (derivativnoga) posjeda je uvijek dvostrani čin dotadašnjega posjednika i stjecatelja kojim se uspostavlja stjecateljeva faktična vlast tako što ju dotadašnji posjednik predaje stjecatelju, a taj je prima

13. STJECANJE POSJEDA STVARI • Jednostrani vanjski vidljiv čin uspostavljanja faktične vlasti može biti: a) čin uzeća stvari, ili b) čin oduzeća stvari • Izvorno se posjed stječe činom uzeća (aprehenzija) stvari, koja u trenutku stjecanja nije ni u čijem posjedu, u neposredan posjed (npr. uzimanje stvari rukom) • Oduzeće stvari se obavlja jednostranim činom kojim se uspostavlja faktična vlast stjecatelja, a oduzima ista takva vlast dotadašnjem posjedniku • Izvorno stjecanje posjeda oduzećem stvari od dotadašnjega posjednika je samovlasno i nije dozvoljeno • Osim jednostranoga stjecanja posjeda moguće je i stjecanje posjeda dvostranim činom – predajom • Predaja (primopredaja, tradicija) je dvostrani čin koji poduzimaju dotadašnji posjednik i stjecatelj posjeda, s voljom prvoga da preda i drugoga da primi posjed stvari • Predaja posjeda stvari je u mnogim slučajevima ona točka u kojoj obvezni odnosi prerastaju u stvarnopravne, jer je redovito predaja posjeda stvari jedna od pretpostavaka za stjecanje stvarnih prava (prava vlasništva, založnoga prava)

14. TJELESNA PREDAJA • Stvar se u posjed stjecatelja predaje: 1. tjelesnom predajom, ili 2. očitovanjem volje • Načelo je da se stvar predaje u neposredan posjed tjelesnom predajom, a u posredan očitovanjem volje • Tjelesna predajaili predaja u užem smislu je dvostrani voljni čin, koji se sastoji od toga što dotadašnji posjednik fizički predaje, a stjecatelj prima stvar u posjed, a koji je čin izvršen kada se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju da izvršava faktičnu vlast glede stvari • Oblici: 1. Prava predaja (traditio vera) - doslovnO uručenje stvari stjecatelju u ruke • 2. Predaja putem uzimanja stvari uz dozvolu (npr. stjecanje plodova na temelju osobne služnosti uporabe; stjecanje u posjed stvari koju se kupuje u samoposluzi) • 3. Predaja putem dovođenja stvari u krug stjecateljeve faktične vlasti (npr. ubacivanjem pisma u poštanski sandučić ili blagajne u bančin noćni trezor); • 4. Predaja stvari putem predaje sredstva posjedovanja (npr. ključ je sredstvo posjedovanja onoga što je njime zaključano, tovarni list je sredstvo posjedovanja stvari predane na prijevoz i navedene u tovarnom listu, skladišnica je sredstvo posjedovanja robe koja je predana na uskladištenje i navedena u skladišnici). • 5. Tjelesna predaja posjeda putem zastupnika (npr. preko prijevoznika)

15. OČITOVANJE VOLJE • Predaja očitovanjem volje zbiva se činom dvostranoga očitovanja volje dotadašnjega posjednika da predaje faktičnu vlast glede stvari stjecatelju i stjecateljevoga očitovanja volje da je prima • Kada se posjed stječe pukim očitovanjem volje prenositelja i stjecatelja posjeda tada ga se stječe činom koji nije vanjski vidljiv • Da takvo vanjski nevidljivo prenošenje posjeda ne bi štetilo trećim osobama, postavljeno je pravilo da će predaja posjeda koja je izvršena samim očitovanjem volje djelovati prema trećima samo ako su o njoj obaviješteni, ili inače znaju za nju • Stjecanje posjeda očitovanjem volje javlja se u sljedećim oblicima: • 1. Predaja kratkom rukom (traditio brevi manu) je čin predaje neposrednoga posjeda osobi koja se već nalazi u položaju da izvršava akte faktične vlasti glede stvari • Tjelesna predaja u ovom slučaju nije potrebna jer stjecatelj već izvršava akte faktične vlasti na stvari (primjeri: pomoćnik u posjedovanju pretvara se u neposrednoga posjednika, nesamostalni posjednik postaje samostalnim posjednikom, posjednik koji je stvar posjedovao na nižem stupnju sada će je posjedovati na višem stupnju)

16. 2. Prenošenje prava zahtijevati predaju stvari (cessio vindicationis) Obavlja se pravnim poslom (cesija, prijenos ugovora, asignacija) između stjecatelja i dosadašnjega posrednoga posjednika kojim mu ovaj prenosi svoje pravo što ga ima u pravnom odnosu s neposrednim posjednikom Primjer: kupoprodaja stvari koja je posuđena pri čemu kupac stječe pravo da zahtijeva od posudovnika predaju stvari u neposredan posjed 3. Osnivanje prava na predaju stvari (constitutum possessorium) Ovdje dotadašnji posjednik posjeduje i dalje, ali drukčije nego do tada Njegov je posjed postao niži u odnosu na posredan posjed koji je stekao stjecatelj Primjer: netko proda stvar, ali je zadrži u posjedu npr. kao ostavoprimac, zakupnik, najmoprimac

17. STJECANJE POSJEDA PRAVA • Može se ostvariti jednostranim činom • Npr. posjed afirmativne stvarne služnosti osniva se jednostranim činom kojim se samovlasno izvrši na nekretnini u tuđem posjedu nešto što posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi • Posjed negativne stvarne služnosti osniva se jednostranim činom stjecanja kojim je posjednik jedne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno zabranio posjedniku druge nekretnine da na svojoj nekretnini čini nešto što bi taj inače mogao činiti • Stjecanje posjeda prava može se izvršiti i dvostranim činom, u sporazumu s posjednikom nekretnine koja bi time postala poslužna

18. KAKVOĆA POSJEDA • Objektivne značajke posjeda o čemu ovisi i njegova kakvoća su: a) zakonitost i b) istinitost • Subjektivna značajka posjeda je poštenje • Posjed koji ima sve tri pozitivne osobine što znači da je istodobno zakonit, istinit i pošten naziva se publicijanski posjed (po publicijanskoj tužbi koju može uložiti posjednik kao da je vlasnik), uzukapioni posjed (jer se može redovitom dosjelošću pretvoriti u pravo) ili kvalificirani posjed (po činjenici da je takav posjed kvalificiran za spomenutu tužbu i za dosjelost) • Zakonit i nezakonit posjed • Zakonit je onaj posjed koji ima valjani pravni temelj toga posjedovanja. Nezakonit je onaj posjed koji uopće nema nikakav pravni temelj ili mu temelj nije valjan • Na posjedovanje stvari ovlašćuje pravo vlasništva, pravo plodouživanja, založno pravo na pokretnini, pravo zakupa, pravo najma, pravo posudbe i dr. • Posjed je nezakonit ako uopće nema pravni temelj te ako mu je pravni temelj ništetan pravni posao. Ako mu je pravni temelj pobojan posao, to neće štetiti njegovoj zakonitosti, dok mu ne bude poništen taj posao

19. ISTINIT I NEISTINIT POSJED • Istinit posjed je onaj koji nije stečen na protupravan način, dakle koji nije nastao silom (vis), ni potajno (clam), ni zlouporabom povjerenja (praecario modo) • Neistinit (viciozan) je posjed koji je stečen silom, potajno ili zlouporabom povjerenja • Pod silom se razumijeva fizička sila i prijetnja • Posjed je stečen potajno ako je stečen prijevarom, krađom ili na bilo koji drugi potajni način • Pod stjecanjem posjeda zlouporabom povjerenja (na izmoljen način) smatraju se svi oni načini stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj već imao neku poziciju glede tuđe stvari, ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed (npr. najmoprimac nakon isteka ugovora o najmu ne želi vratiti stvar) • Neistinit posjed nije miran jer je tuđi posjed samovlasno oduzet. Posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo na zaštitu • Ako se pravo na posjedovnu zaštitu ne iskoristi u određenom roku tada se neistinit posjed umirio, premda je i dalje neistinit, postao je to miran posjed

20. POŠTEN I NEPOŠTEN POSJED • Posjed je pošten (possessio bone fidei, savjestan posjed) ako posjednik ne zna da mu ne pripada pravo na posjed, a to njegovo neznanje je ispričivo • Posjed je nepošten ako je posjednik prigodom stjecanja znao da mu ne pripada pravo na posjed ili je tada s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da mu pripada pravo na posjed • Posjed može i naknadno postati nepošten ako posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed • Poštenje je subjektivna značajka posjeda pa ona nikada ne prelazi s prednika na sljednika u posjedovanju - poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik • To znači da prednik može biti nepošten posjednik no to neće štetiti sljedniku ako je on sam pošten posjednik, odnosno ako nije znao za prednikovo nepoštenje

21. PREDMNJEVE O POSJEDU • Postulat je svih građanskopravnih uređenja da se za svaki posjed predmnjeva daje pošten sve dok se ne dokaže suprotno • Radi se o oborivoj predmnjevi • Teret dokaza je na protivničkoj strani - tko tvrdi da je nečiji posjed nepošten treba to dokazati • Za svakoga se posjednika također predmnijeva da samostalno posjeduje dok se ne dokaže suprotno • I predmnjeva samostalnosti je oboriva • Postoji i predmnjeva vlasništva • Javlja se u obliku opće predmnjeve posjednikova vlasništva pokretnine po kojoj se predmnjeva da je samostalni posjednik pokretne stvari vlasnik te stvari • Ova je predmnjeva obrambene naravi jer oslobađa tuženika dužnosti da dokazuje svoje pravo posjeda te daje pogodniji procesni položaj u vlasničkoj parnici • Postoji i posebna predmnjeva posjednikova vlasništva s ofenzivnim djelovanjem kod tzv. publicijanskoga posjednika stvari čiji je posjed kvalificiran (istodobno zakonit, istinit i pošten)

22. FUNKCIJE POSJEDA • Akvizicijska funkcija posjeda - stjecanje stvarnih prava (vlasništva i drugih) moguće samo ako stjecatelj stekne posjed na predmetu stvarnoga prava koje se stječe - stjecatelj stvarnoga prava ujedno je odmah i posjednik • U pravilu se bez stjecanja posjeda ne može steći pravo vlasništva na pokretninama jer je potrebna tradicija ili predaja posjeda (u našem pravu, njemačkom, austrijskom, švicarskom i dr. • Nasuprot tome u francuskom pravu stjecanje stvarnih prava zbiva se samim sklapanjem ugovora • Publicitetna funkcija posjeda • Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed • Posredni posjedi redovito nisu vanjski vidljivi, a isto tako ni posjedi prava • Da bi održali povjerenje u posjed kao sliku subjektivnih prava, pravni poretci moraju otkloniti ili barem znatno ublažiti opasnosti koje u pravnom prometu prijete od pogrešne slike koju bi o pravu mogao dati posjed • To je neizbježna posljedica povjeravanja publicitetne funkcije posjedu • Pravni poretci stoga pružaju zaštitu posjedu, čak i onom koji je samo privid prava

23. Pravni učinci koji slijede iz publicitetne funkcije posjeda su da je moguće steći stvar i od posjednika koji nije nositelj prava na stvar i da posjednik odgovara umjesto vlasnika za štetu od opasne stvari koju posjeduje Zemljišne knjige kada je riječ o nekretninama sve više preuzimaju publicitetnu funkciju od posjeda, ali ona još uvijek vrijedi barem ako se radi o pokretninama Kontinuitetna funkcija posjeda Za svako su društvo posebno važni socijalni odnosi glede stvari Neophodno je da ti odnosi budu što stabilniji, da se održava njihov kontinuitet, kako ne bi trpjeli interesi koji se zadovoljavaju njima Teži se što manjim potresima nastalim samovlasnim činima Funkciju održavanja kontinuiteta i stabilnosti socijalnih odnosa glede stvari izvršava posjed kroz svoje pravne učinke koji se pokazuju preko: 1. zaštite posjeda od smetanja i 2. mogućnosti da se putem dosjelosti dugotrajan posjed pretvori u subjektivno stvarno pravo

24. ZAŠTITA POSJEDA • Nitko nema pravo samovlasnoga smetanja posjeda • Načelno se štiti svaki posjed koji je faktičan (nije idealan), posljednji i miran • Miran je svaki posjed osim neistinitoga (određeno vrijeme i u odnosu na određenu osobu, odnosno dok ne istekne rok za zaštitu jer je tada i takav posjed miran iako je još uvijek neistinit) • Od načela da se štiti samo faktični posjed iznimka je napravljena u odnosu na nasljednički posjed koji je vrsta idealnoga posjeda • Posjed je smetan ako je: 1. oduzet ili 2. uznemiren • Posjed je oduzet ako je potpuno prestala faktična vlast dotadašnjega posjednika • Pravo na zaštitu posjeda nastaje samo ako postoji nečiji čin smetanja i ako je taj čin samovlastan • Čin smetanja posjeda je čin neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedovanju • Čin smetanja posjeda može biti učinjen ne samo činjenjem već i nečinjenjem (npr. nevraćanjem posuđene stvari) • Čin smetanja može biti poduzet osobno ili preko zastupnika

25. Čin smetanja poduzet je samovlasno ako onaj koji ga je poduzeo nema za to ovlaštenje, tj. dozvolu, pristanak posjednika, niti je na to ovlašten neposredno zakonom (npr. u slučaju nužne obrane, krajnje nužde, i kod prava zadržanja-retencije tuđe pokretne stvari) ili odlukom koju je sud ili drugo tijelo vlasti (npr. pljenidba, deložacija, rekvizicija) donijelo na temelju zakona koji dopušta odnosni zahvat u tuđi posjed Pravo na zaštitu posjeda nastaje za posjednika samovlasnim smetanjem njegovoga posjeda Trajanje prava na zaštitu posjeda ograničeno je subjektivnim rokom od 30 dana od kada je posjednik saznao za smetanje i tko je posjed smetao te objektivnim rokom od jedne godine od smetanja, bez obzira je li i kada je posjednik saznao za smetanje Rok se prekida kada ranije posjedovno stanje bude ponovno uspostavljeno silom (samopomoć) ili milom, ili kada posjednik podnese sudu tužbu zbog smetanja posjeda Pravo na zaštitu posjednik može ostvariti: 1. putem suda u posebnom postupku zbog smetanja posjeda ili 2. putem samopomoći Specifičnost je sudske zaštite posjeda njegova sumarnost, hitnost i provizornost (nije dozvoljeno raspravljanje pravnih pitanja)

26. SAMOPOMOĆ • Samopomoć je prirodna reakcija osobe čije je pravo napadnuto, ona ga brani ili ako ga je izgubila, pokušava ga vratiti • Samopomoći se predbacuje da nije dovoljno učinkovita jer zakazuje protiv jačega, a s druge strane ugrožava javni mir i red • Defenzivna samopomoć je obrana postojećega posjeda, a ofenzivna ponovno uspostavljanje oduzetoga posjeda • Naše pravo poput njemačkoga, austrijskoga i švicarskoga dopušta samopomoć iako je mnogi pravni poretci isključuju • Putem samopomoći može se poslužiti i pomoćnik u posjedovanju • Samopomoć je dopuštena samo ako se kumulativno ispune tri pretpostavke: • 1. neposredna opasnost jer je čin smetanja u tijeku ili je već dovršen • 2.samopomoć je nužna jer bi sudska pomoć stigla prekasno (okolnosti ne omogućuju da posjednik traži sudsku zaštitu) • 3. da za zaštitu posjeda ne bude primijenjena sila veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (ni posljedice ne trebaju prelaziti granicu onoga što je nužno da se zaštiti posjed) • Rok za samopomoć je 30 dana od saznanja za čin smetanja i počinitelja, a najduže godinu dana od počinjenoga smetanja

27. SUDSKA ZAŠTITA POSJEDA • Postupak zbog smetanja posjeda uređen je Zakonom o parničnom postupku • Postupak je sumaran i hitan • Predmet raspravljanja je samo: 1. ima li tužitelj pravo na zaštitu svojega posjeda putem suda, a ako mu pripada - 2. na koji će se način ostvariti to pravo • Zaštita koju sud pruža posjedniku u ovom postupku ograničena je samo na pitanje je li posjed postojao i bio samovlasno smetan • Time je zapravo provizorna jer ako je pitanje kome pripada pravo na posjed sporno, ono u tom postupku neće biti riješeno, nego će samo biti uspostavljeno stanje kakvo je bilo prije smetanja • Da ne bi opterećivalo postupak za smetanje posjeda, pa time smanjivalo njegovu hitnost, zakon zabranjuje da se u tom postupku raspravlja i odlučuje o a) pravu na posjed, b) o pravnom temelju posjeda, c) o poštenju posjednika i d) o korisnosti čina smetanja sa stajališta društvenoga, javnoga ili sličnoga interesa

28. Aktivno je legitimiran na podnošenje posjedovne tužbe posljednji, faktični i mirni posjednik stvari ili prava čiji je posjed samovlasno smetan To može biti neposredni, ali i posredni posjednik (neposredni i u odnosu na posrednoga; posredni u odnosu na neposrednoga također osim ako bi trebalo raspravljati o njihovom pravnom odnosu-tada ostaje samo redoviti sudski postupak) Aktivno su legitimirani i suposjednici i nasljednici Pomoćnik u posjedovanju nije aktivno legitimiran za pokretanje postupka zbog smetanja posjeda Pasivno je legitimirana osoba koja je samovlasno smetala tuđi posjed uznemirivši ga ili oduzevši To može biti bilo koja treća osoba, ali i pomoćnik u posjedovanju koji je samovlasno svoju ulogu pretvorio u posjed, zatim osoba koja već posjeduje isti objekt na istom ili drugom stupnju Pasivno je legitimiran onaj koji je osobno izvršio smetanje posjeda (možda i po tuđem nalogu) kao i onaj koji je izdao nalog za smetanje AKTIVNO I PASIVNO LEGITIMIRANE OSOBE

29. Tužbeni zahtjev sastoji se od tri elementa: 1. od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljevoga posjeda 2. da se tuženome naredi uspostava ranijega posjedovnoga stanja 3. da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, dakako sve pod prijetnjom ovrhe ne bude li tuženik to sam u određenom roku dobrovoljno izvršio Sporedni zahtjev se može sastojati u naknadi parničnih troškova, određivanju privremene mjere, određivanju kratkoga paricijskoga roka itd. Rok za sudsku zaštitu iznosi 30 dana od saznanja za smetanje i počinitelja, a najdulje jednu godinu od čina smetanja Rok je prekluzivan, a ne zastaran tako da njegovim istekom prestaje za posjednika pravo na zaštitu posjeda od smetanja TUŽBENI ZAHTJEV

30. PRIGOVORI TUŽENIKA • Tuženik smije stavljati prigovore koji se odnose na sljedeća pitanja: • 1. ima li tužitelj posjed kakav se štiti • 2. je li tuženik uznemirio ili oduzeo taj posjed • 3. nije li istekom prekluzivnih rokova tužitelju prestalo pravo na sudsku zaštitu i • 4. nije li uspostavljanje prijašnjega posjedovnoga stanja faktično nemoguće ili nedopušteno • U sporovima zbog smetanja posjeda sud odluku donosi u obliku rješenja

31. IZREKA RJEŠENJA • Izreka rješenja kojim je usvojen tužbeni zahtjev ima tri glavna dijela: • 1. utvrđivanje posjeda i čina smetanja • 2. naredba tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje • 3. zabrana takvoga ili sličnoga čina smetanja ubuduće • U rješenju sud određuje rok za dobrovoljno izvršenje onoga što je naredio (paricijski rok) prema okolnostima pojedinoga slučaja, pa ga može odrediti u kraćem trajanju od inače propisanih 15 dana (štoviše može odrediti da rješenje treba izvršiti odmah) • Rok za podnošenje žalbe je svega 8 dana • U postupcima zbog smetanja posjeda žalba je uvijek devolutivan pravni lijek - nju će uvijek rješavati viši sud • Ona u pravilu odlaže izvršenje rješenja, suspenzivna je • Od izvanrednih pravnih lijekova stranke mogu koristiti ponavljanje pravomoćno završenoga postupka • U postupcima zbog smetanja posjeda nije dopuštena revizija

32. PRIVREMENA MJERA • Kroz cijelo vrijeme dok teče postupak mogu se određivati privremene mjere • Sud će odrediti privremenu mjeru (po Ovršnom zakonu) ako je vjerojatno da postoji pravo na zaštitu posjeda i ako je vjerojatna opasnost da bi se ostvarenje zahtjeva moglo spriječiti ili znatno otežati ili je vjerojatno da postoji potreba za odnosnom mjerom da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete • Privremena mjera može biti donijeta na određeno vrijeme, ukinuta na zahtjev tuženika ako se promijene okolnosti • Svakako će biti ukinuta ako tužbeni zahtjev bude pravomoćno odbijen

33. PRESTANAK POSJEDA • Posjed je prestao kada je dotadašnjem posjedniku prestala faktična vlast koja je bila sadržaj njegovoga posjeda • Posjed je apsolutno prestao ako je uopće prestao postojati (ne samo dotadašnjem posjedniku) • Posjed je relativno prestao ako je prestao dotadašnjem posjedniku, ali nije prestao postojati, nego je prešao na neku drugu osobu • Relativni prestanak zapravo i nije prestanak nego samo jedan od aspekata prelaženja posjeda s jedne na drugu osobu • U apsolutni prestanak posjeda stvari ubraja se: • 1. Propast i gubitak stvari (uzrok propasti može biti prirodni događaj ili ljudska radnja, skrivljena ili neskrivljena) • 2. Napuštanje (derelikcija) posjeda stvari je faktičan čin suprotan činu uzimanja stvari u posjed koji također mora proistjecati iz volje posjednika koja ne mora biti očitovana izričito • 3. Oduzeće stvari znači prestanak posjeda ako neka osoba jednostranim činom oduzme stvar posjedniku • No dotadašnji posjed prestaje samo ako ga posjednik ne zaštiti putem samopomoći ili sudskom zaštitom jer ako posjed bude ponovno uspostavljen zaštitom smatra se kao da posjed nije ni bio prekinut

34. Posjed stvari je relativno prestao ako dođe do: 1. predaje posjeda drugoj osobi ili 2. do nasljeđivanja posjeda U apsolutni prestanak posjeda prava ubraja se: 1. Nemogućnost izvršavanja prava (propast poslužne nekretnine), 2. Gubitak posjeda povlasne nekretnine (prestane li posjed povlasne nekretnine apsolutno, zajedno s njim prestat će i posjedi prava u njezinu korist) 3. Odreknuće od posjeda prava (to je očitovanje volje dotadašnjega posjednika prava stvarne služnosti da neće više izvršavati sadržaj odnosne stvarne služnosti na poslužnoj nekretnini) 4. Oduzeće posjeda prava (netko oduzme posjed, a ne ostvari se zaštita od smetanja posjeda prava) Do relativnoga prestanka posjeda prava stvarne služnosti dolazi: 1. prelaskom posjeda na drugu osobu i 2. nasljeđivanjem posjeda prava