140 likes | 1.02k Views
Srednjovjekovni kršćanski vitezovi. Križarski ratovi trajali su skoro 200 godina. Kršćanski vitezovi, vitezovi redovnici, najjača snaga toga doba, vojska je koja je oslobodila Svetu zemlju od muslimana.
E N D
Srednjovjekovni kršćanski vitezovi
Križarski ratovi trajali su skoro 200 godina. Kršćanski vitezovi, vitezovi redovnici, najjača snaga toga doba, vojska je koja je oslobodila Svetu zemlju od muslimana. Prvi Križarski rat pokrenut je 1095. po naredbi pape Urbana II. da se oslobodi sveti grad Jeruzalem.
IVANOVCI (MALTEŠKI RED) Osnovani su nakon Prvog križarskog rata i potvrđeni od pape. U početku su se samo brinuli za hodočasnike koji su stigli u Jeruzalem, a kasnije su počeli pružati usluge oružane pratnje. Ta pratnja je uskoro prerasla u veliku silu.
Oznake reda Crni plašt s bijelim križem Nakon velikih uspjeha u ratovanju s muslimanima, red ivanovaca se podijelio na ratnike i na one koji su radili s bolesnicima, ali uvijek je bio religijski red koji je imao privilegije papinstva.
Templari Najjači i najveći od svih kršćanskih vojničkih redova. Zovu se i Siromašni vitezovi Krista i Salomonovog hrama. Red je pomagao Kraljevstvu Jeruzalema da se održi među neprijateljskim muslimanskim susjedima i osiguravao veliki broj europskih hodočasnika u Jeruzalemu.
Oznake reda Oni su odgovarali samo papi i prvi su se bavili bankarstvom u srednjem vijeku. Bijeli plašt s crvenim križem
Teutonci Njemački križarski vojni red pod kršćanskim zakletvama osnovan krajem 12.st. u Akri u Palestini.
Oznake reda Bijeli plašt s crnim križem Nakon križarskih ratova red je premjestio svoje sjedište u Veneciju i ponudio svoje usluge kršćanskim vladarima koji su se borili s neprijateljskim nekršćanskim susjedima.
Redovnici-vitezovi, pored uobičajenih zavjeta SIROMAŠTVA, POSLUŠNOSTI i ČISTOĆE, brinuli su se o iscrpljenim i oboljelim hodočasnicima te štititi sveta mjesta protiv nevjernika. Viteška težnja često se iživljavala u sasvim nekršćanskim krvoprolićima. Križarski su pohodi najokrutniji događaji srednjeg vijeka ali susreti kršćanske i istočnjačke kulture unaprijedili su znanost. Križari su također pridonijeli i razvoju osobne pobožnosti.