430 likes | 542 Views
knjižnicE, knjižničarI i korisnici pod opsadom u Domovinskom ratu. Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr. Svrha , ciljevi.
E N D
knjižnicE, knjižničarI i korisnici pod opsadom u Domovinskom ratu Marica Šapro-Ficović Dubrovačke knjižnice C. Zuzorić 4, Dubrovnik msapro@dkd.hr
Svrha, ciljevi • Istražiti djelovanje i život knjižnica, knjižničara i korisnika u nizu gradova koji su bili pod opsadom za vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj 1991-1995: • Analizirati rad knjižnica u deset većih gradova • Prikupiti iskaze knjižničara u tim gradovima • Opisati korisnike i korištenje knjižnica u uvjetima rata
Svrha, ciljevi ...(nast.) • Dati doprinos općim istraživanjima o knjižnicama u kriznim društvenim situacijama • Doprinijeti raspravi o društvenoj ulozi i vrijednosti knjižnica
Knjižnice u ratnim prilikama: međunarodni pregled • Međunarodna literatura o knjižnicama u ratnim prilikama: • većim dijelom: osvrt o brojnim uništavanjima knjižnica kroz povijest • kao libricid i memoricid • mnogo manjim dijelom: rad knjižnica u ratnim prilikama • Niz međunarodnih protokola i dokumenata o očuvanju knjižnica u ratnim sukobima • s upitnim učincima
Knjižnice u Domovinskom ratu: priroda i izvori podataka • pisani i usmeni • Istraživanje pisanih izvora: ograničenja • arhivskagrađa manjkava, slabo dostupna. • najvišepodatakai literature o uništenjuknjižnica- puno manje o raduknjižnicapod opsadom • Istraživanje usmene povijesti (oral history) • puno podataka iz intervjua s knjižničarima i korisnicima. • Važnost ovoga rada : svjedočanstva sudionika
Metodologija • Usmena povijest (oral history) : za skupljanje podataka • informirani pristanak → izbor ispitanika → intervjui → transkript • Temeljna teorija (grounded theory) : za analizu podataka • kodiranje → sažimanje → izbor reprezentativnih primjera → rasprava
Podaci o korisnicima Sveukupno
REZULTATI ANALIZESjećanja i stavovi knjižničara • Prije početka: nije se očekivalo, ali se slutilo ... Primjer 8.2 – 7: KN18, Osijek
Rad knjižnica pod opsadom • Vukovar: knjižnica razorena, ali radila dok se moglo (izlaziti vani) • Vinkovci: knjižnica izgorila, ali nastavila raditi pod opsadom,u bibliobusu – poseban slučaj • Sl. Brod: kat knjižnice izgorio, radila na drugim lokacijama –česta preseljenja • Sve ostale stalno radile i bile otvorene za korisnike pod najtežim prilikama i bombama Jedinekulturneustanove u svomgradukojesu bile neprekidnootvorenezastanovnikeipružaleusluge
Vinkovci • Tragičan gubitak važne građe Primjer 8.3 – 19: KN41, Vinkovci
Opasnosti,sigurnost djelatnika i korisnika Primjer 8.3 – 9:KN47, Zadar Primjer 8.3 – 12: KN14, Karlovac
Razlozi za ostanak u gradu i rad u knjižnici pod napadima Iznesen je niz razloga-odradne obaveze i straha od gubitkaposla,do prkosa i doprinosa obrani Primjer 8.5 – 34: KN14, Karlovac Primjer 8.5 – 39:KN50, Zadar
A u Sisku... potreba za aktivnošću i korisnošću Primjer 8.5 – 32: KN13 Sisak Primjer 8.5 – 32a: KN26, Sisak
Razlozizaostanakiuredjivanje... Sisak Plaća se morala zaraditi Primjer 8.5 – 41: KN28 Sisak • i prkosilo se agresiji - dotjerivanjem Primjer 8.5 – 61: KN23 Sisak
Solidarnost - Sisak • Zbrinjavanje izbjeglica Primjer 8.8 – 17: KN23 Sisak
Radno vrijeme i radna obveza u knjižnicama pod opsadom Radno vrijeme – prilagođeno ratnim uvjetima radilo se svakim danom, osim za uzbuna nakon prestanka uzbune dolazilo se na posao Primjer 8.4 – 1: KN03Dubrovnik Primjer 8.4 – 7: KN44, Zadar
Na posao se išlo na vlastiti rizik • Za veći broj knjižničara nije bilo dileme oko odlaska; oni su odlučili ostati. Dileme su bile: kojim putem ići do knjižnice? Gdje si manje izložen u slučaju iznenadne opasnosti? Primjer 8.5 – 24: KN14, Karlovac Primjer 8.5 – 26: KN46, Zadar
Stručno usavršavanje • Unatoč ratnih prilika polaganje stručnih ispita se nastavilo [iz opkoljenog Dubrovnika se jedino moglo ići brodom do Rijeke i onda autobusom do Zagreba – preko 25 sati] Primjer 8.5 – 91:KN06, Dubrovnik
Rad s djecom • U nekim knjižnicama obustavljen zbog opasnosti, u nekim cvjetao • Karlovački bibliobus (vozač i dvoje knjižničara) nastavio je redovito obilaziti okolna područja u krugu od 30-35 km od centra grada; škole gotovo na samoj liniji bojišta Primjer 8.4 – 52:KN27, Sisak
Odnos knjižničari - korisnici Korisnici su odredili otvorenost knjižnice Primjer 8.4 – 8: KN18, Osijek • i knjižničari dolazakkorisnika Primjer 8.6 - 31: KN16, Karlovac
Upisivanje i korištenje • Povećano u teškim prilikama Primjer 8.7 - 1: KN03, Dubrovnik
Korisnici za vrijeme napada Od mladih do starih Primjer 8.6 - 25: KN07, Dubrovnik Primjer 8.6 – 21:KN50, Zadar
Nove kategorije korisnika: vojnici Vojnici su koristili knjižnice osobnim dolaženjem u knjižnicu ili dostavljanjem knjiga na „teren“ Primjer 8.6 - 12: KN12, Gospić Primjer 8.6 - 11:KN50, Zadar
“Njoj je dvoje djece poginulo” Primjer 8.7 - 6:KN07, Dubrovnik
“Za malu Sabinu smo se uzasno vezali...” • Povezanost knjižničara i korisnika u ratu naročito je došla do izažaja u prisnom odnosu prema izbjeglicama, naročito djeci Primjer 8.6 - 29: KN29, Sisak
Osvrt unatrag: današnje misli i osjećaji o tom vremenu Primjer 8.11 – 9: KN48, Zadar
REZULTATI ANALIZE dojmovi i sjećanja korisnika (KR) Bojišta i knjige Primjer 9.3 – 7:KR06, Dubrovnik
Ratne uspomene Djeca ko’ djeca Primjer 9.3 – 21: KR03, Dubrovnik • Život se nastavlja Primjer 9.3 – 19:KR04, Dubrovnik
Korisnici i knjižnice Za vrijeme rata povećan upis u knjižnicu Primjer 9.5 – 1:KR14, Slavonski Brod Primjer 9.5 – 6:KR07, Dubrovnik
Način i uvjeti korištenja građe/čitanja Prilagođeno vremenu i mjestu – bojište, sklonište Primjer 9.5 -21:KR05, Dubrovnik
Korištenje knjižnice za vrijeme rata Terapija, druženje, čitanje - “duševna korica kruha” Primjer 9.6. – 6: KR06, Dubrovnik Primjer 9.5 – 30:KR16, Vinkovci
Čitateljski interesi po temama Primjer 9.5 – 29:KR05, Dubrovnik • Od klasike do dječije Primjer 9.5 – 31:KR11, Gospić
Čitateljski interesi po temama – do ljudskih tragedija nakon pogibije sina Primjer 9.5 – 27: KR07, Dubrovnik
Zaključci O knjižnicama u svim gradovima, knjižnice su radile pod opsadom većinu vremena, često pod najtežim uvjetima brojne knjižnice su bile teže oštećene u napadima, a u jednom gradu (Vinkovcima) potpuno uništena bile su jedine kulturne institucije koje su u potpunosti djelovale u svojim zajednicama u to vrijeme O knjižničarima većina knjižničara je ostala u svojim zajednicama i radila u knjižnicama iz raznih razloga: sigurnosti radnog mjesta - da ne izgube posao, profesionalne obveze, osjećaja dužnosti, ponosa i otpora
Zaključci (nast.) • O korisnicima i korištenju • broj korisnika se povećao za vrijeme opsade, a također i posudbe knjiga • korisnici su nosili knjige u skloništa, vojnici na bojišta • većina posuđenih knjiga je lagana literatura, trileri, akcijski romani, iako se kod jednog broja korisnika obnovilo zanimanje za klasiku • korisnicima je knjiga značila puno više nego prije ili poslije rata
Vrijednost knjižnica Kroz svjedočenja knjižničara i korisnika te kroz primjere kontinuiranog pružanja usluga pod teškim uvjetima, knjižnice su dokazale svoju vrijednost u zajednici Knjižnice su postojale i djelovale ne samo kao knjižnice, nego kao oslonac ljudima u želji za normalnim životom, potpora da se izdrže teška vremena
Mišljenje jednog korisnika o vrijednosti knjižnica Primjer 9.7 – 14: KR10, Dubrovnik
Život knjižnica pod granatama Fotografija Ingrid Pavličević, lipanj 1991. Dubrovnik. http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac487.nsf/AllWebDocs/Zivot_knjiznica_pod_granatama_
2006 - 2012
Obrana dizertacije 18. srpnja 2012. Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti