270 likes | 1.11k Views
POČETNICE I OBRADA SLOVA. OPĆI PODATCI. MJESTO OBJAVLJIVANJA. JEZICI. POHRANA. 19. ST. 20. ST. 19. ST. 20. ST. 19. I 20. ST. Zagreb Beč Pešta (Budim) Karlovac Osijek Trst Venecija Zadar. Zagreb. HRVATSKI – NJEMAČKI HRVATSKI – TALIJANSKI HRVATSKI. HRVATSKI. HŠM NSK.
E N D
OPĆI PODATCI MJESTO OBJAVLJIVANJA JEZICI POHRANA 19. ST. 20. ST. 19. ST. 20. ST. 19. I 20. ST. Zagreb Beč Pešta (Budim) Karlovac Osijek Trst Venecija Zadar Zagreb HRVATSKI – NJEMAČKI HRVATSKI – TALIJANSKI HRVATSKI HRVATSKI HŠM NSK
Početnica za obće pučke škole.Sastavio Ljudevit Modec, Zagreb, 1877. POSLOVICE OBAVIJESNI TEKST O TEMI Učila i igračke Soba i kuhinja Jela i pila Naše ruho Sgrade i vozila Travožderi i mesožderi ... ZAGONETKE POUČNE PRIČICE IZ DJEČJEG ŽIVOTA BASNE PJESME ZA DJECU
SADRŽAJ TEKSTOVA NAGLAŠENA POUČNOST ŠTIVA IZ DJEČJE SVAKODNEVICE, KRATKE PRIČE I PJESME, POSLOVICE, ZAGONETKE, BASNE, ABECEDA U PJESMI POČETNICA ZA I. RAZRED OSNOVNIH ŠKOLA U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA PRIREDILI: FRAN BAF I RUDOLF SARŠON ZAGREB, 1927.
SADRŽAJ TEKSTOVA DRUGA POLOVICA 20. ST. POSTUPNO OSLOBAĐANJE OD DIDAKTICIZMA KRITERIJ KNJIŽEVNOUMJETNIČKE VRIJEDNOSTI, IGRIV ODNOS PREMA JEZIKU Bežen – Budinski: Prvi koraci, 2000. na na ni na ne vu ne mir nu Početnica Frana Bafa i Rudolfa Saršona, 1927.
NAGNUTOST SLOVA Početnica za pučke škole u Hrvatskoj i Slavoniji, 1892.
NAGNUTOST SLOVA ODSTUPANJE OD TRADICIJE KOSOG NAGIBA RUKOPISNOG PISMA VJERNI DRUGOVI, 1962., VIKTORA CVITANA I EDE VAJNAHTA Edo Vajnaht: Dobro jutro, 1981.
PREDVJEŽBE Početnica za obće pučke škole, Zagreb, 1877.
POČETNICE PRVA POLOVICA 19. ST. DRUGA POLOVICA ČITANJE NAMJENA ČITANJE I PISANJE METODE SRICANJE SLOGOVNA METODA ABECEDNI POREDAK SLOVA POJEDINAČNA SLOVA NEDIJAKRITIČKA GRAFIJA SLOVOPIS DIJAKRITIČKI ZNAKOVI VIZUALNO UPORIŠTE RAZNOVRSNIJI TEKSTOVI TEMATSKI PRIMJERENIJI DJECI
KRITERIJI REDOSLIJEDA OBRADE SLOVA FONETSKI GRAFIJSKI ČESTOTNI
FONETSKI KRITERIJ • Prije se obrađuju ona slova kojima su označeni glasovi lakši za izgovor: • OTVORNICI (a, e, i, o, u) • ZVONAČNICI (m, n, nj, j, l, lj, r, v) • ŠUMNICI (p, t, k, b, d, g, s, š, z, ž, č, ć, dž, đ, f, c, h).
GRAFIJSKI KRITERIJ • Prije se obrađuju ona slova koja su grafijski jednostavnija: - JEDNOSLOVI (MONOGRAFI) - DVOSLOVI (DIGRAFI). ČESTOTNI KRITERIJ • Prije se obrađuju ona slova koja se češće javljaju u tekstu. • Najčestotniji grafemi: i, a. • Najmanje čestotan: f.
LAKI ZA IZGOVOR GRAFIČKI JEDNOSTAVNI NAJČESTOTNIJI OTVORNICI
LJ frekventan grafički složen
Bežen – Budinski: Prvi koraci Prije se uče grafički jednostavnija, a potom složenija slova. Prije se obrađuju slova čija je učestalost veća. Samoglasnici se obrađuju prije suglasnika po kombiniranom načelu grafičke i fonetske složenosti. Monografska obrada slova Držimo da je u početnici potrebno slova pokazati odvojeno i ravnopravno jer svako slovo ima podjednaku vrijednost za funkcioniranje hrvatskoga jezika i pisma.
Centner-Peko-Pintarić: Moji zlatni dani Vodile smo računa o fonetici, grafici, frekvenciji. Prvo se obrađuje 13 samo velikih tiskanih slova, a zatim istodobno veliko i malo tiskano slovo. Razlog je taj što je nastava pisanja tiskanih slova samo jedan element cjelovite nastave jer izlazi iz srodnih aktivnosti (crtanja), a mala slova zahtijevaju i veću preciznost u pisanju.
Štanger-Velički – Jakovljević-Roglić: Početnica knjiguljica Prvo se obrađuje 10 velikih tiskanih slova, a zatim slijedi skupna obrada tih istih malih tiskanih slova (po dva i po tri slova). Sljedećih 20 slova obrađuje se monografski u paru.
RAZLOZI • Većina djece u školu dolazi sa sposobnošću prepoznavanja velikih slova što dovodi do smanjenja nesigurnosti u djece na početku školovanja. • Djeca koja uopće ne poznaju slova lakše će usvajati pojedinačne grafeme nego više njih odjednom. • Mala tiskana slova uvode se u nastavu tek onda kad većina djece bude mogla izvesti glasovnu analizu i sintezu riječi od 4 do 6 glasova.
USPOSTAVLJENI STANDARDI – KONAC 20. ST. ISTODOBNO SVLADAVANJE ČITANJA I PISANJA (PRVO TISKANA POTOM PISANA SLOVA) GLASOVNA ANALITIČKO-SINTETIČKA METODA GLOBALNA METODA FONOMIMIČKA I METODA PRIRODNIH GLASOVA POREDAK SLOVA: SAMOGLASNICI I SUGLASNICI KOMBINIRANJE FONETSKOGA, GRAFIJSKOG I ČESTOTNOG KRITERIJA ZASTUPLJENOST VIZUALNOG UPORIŠTA, CRTOVLJA, PREDVJEŽBA KOSI NAGIB RUKOPISNOG PISMA UDESNO ŽANROVSKA I TEMATSKA RAZNOVRSNOST TEKSTOVA VAŽNOST KRITERIJA KNJIŽEVNOUMJETNIČKE VRIJEDNOSTI UVRŠTAVANJE JEZIKOSLOVNIH SADRŽAJA