Iz velegradskog podzemlja

1. Iz velegradskog podzemlja Zagreb

2. Vjenceslav Novak (Senj, 11. rujna 1859. - Zagreb, 20. rujna 1905.), hrvatski romanopisac, novelist i publicist. Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji, gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju. U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije. Imao je brojnu obitelj, bolovao od tuberkuloze, borio se s neimaštinom, te se može reći da je u tom segmentu bio sasvim prosječan pisac tog doba. Bio je romanopisac, pripovjedač, kritičar i prevoditelj, te je stvarao sve do 1905. godine. Započeo je romantičnom pripovijetkom, a završio je kao pisac moderne psihološke proze s okultnim motivima. U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću. Novak želi obratiti pažnju da su Senjani uvijek branili svoju domovinu, te je za te bitke trebalo mnogo hrabrosti i želje za pobjedom, da se uspiju oduprijeti svim velikim silama. Citat. "U stara vremena stalno se ratovalo, sad s Turcima, sad s Mlečanima, a Senjani su bili junaci na glasu."

3. Kratak sadržaj: Ovo je jedna tužna priča koja se zbila u najsiromašnijem dijelu velegrada. Radnja započinje jedne zimske noći u kojoj upoznaujemo Miku. On sjedi na trgu i prisjeća se prethodnog dana, i kad je , vraćajući se kući s posla, s prijateljem Jankićem svratio u gostionicu. Ondje su se napili vina, i usprkos Mikinom pokušaju da se odupre, uvijek se našao povod za piće. Nakon večeri provedene u krčmi, Mika se pijan vraća kući gdje, lud od alkohola, tuče svoju kćer Evicu. Budi se i bez ikakvog pojma o zbivanjima protekle noći, saznaje da mu je kćer na smrt pretučena i postaje svjestan svojih postupaka. Istoga dana, Evica umre , a on s teškim teretom u duši odlazi od kuće, nastojeći preboljeti malu mezimcu koju je tako volio.

4. Vrsta djela: Socijalna pripovijetka Tema: Tužan život Mike.

5. Mjesto radnje: Zagreb (Britanski trg) Vrijeme radnje: Kraj 19. st. početak 20. st.

6. Likovi: Mika, Evica, Lucija, Jankić, dječaci, liječnik, pijani Slovak, stražar... Mika: “Crte na mršavom licu ne dadu se jasno razabrati u mraku. Po grubom; na sve strane iskrpanom odjelu vidi se da čovjek pripada radničkom staležu. Na kapi, po ramenima i u naborima odjela naslagao mu se snijeg, ali on ne mari. “Hladan, surov, u bezalkoholnom stanju, dobar i nježan. Evica mala, pametna, dobra, slabašna

7. Lucija: Mikina žena, snažna, osjećajna, brižna, miri se sa sudbinom Štef: Pilar koji je zarađivao za svoju obitelji. On je dobar i brižan.

8. Moje razmišljanje o djelu David :Djelo mi je bilo vrlo zanimljivo s obzirom što je kratko. Ivan: Djelo mi se svidjelo zato što su prikazani negativni učinci alkohola. Ante: Djelo mi je zanimljivo, ali ima i nekih tužnih događaja.

9. Najljepša misao, rečenica ili odjeljak: Ivan: “A on je tako volio svoju malu, pametnu Evicu.” Ante: “Svi govore i uče da siromaštvo nije sramota, a bježe od tebe kad si siromašan, da ti oko srca i gore nego da si sramotan.”

10. Problem ili problemska situacija: Smatramo da je problem bio odlazak u gostionicu. Mika i Jankić su došli pijani kućama. Tada je Mika u alkoholiziranom stanju udario Evicu, a tko ju je volio.

11. Zanimljivosti: U senju se osim Vjenceslava Novaka rodilo mnogo književnika. 1870. Novak se upisuje u 1. razred gimnazije. Najbolji uspjeh pokazuje u pjevanju i zemljopisu.1872. napušta gimnaziju zbog slabog uspjeha

12. Autori: Ante Dragozet Ivan Ceković David Kujundžić