UVJET, ROK I NAMET

1. UVJET, ROK I NAMET

2. UVJET (CONDICIO) • Uzgredna odredba kojom stranke učinak p.p. čine zavisnim od neke neizvjesne buduće okolnosti • “si navis ex Asia venerit”

3. Vrste uvjeta A) suspenzivni (odgodni) i rezolutivni (raskidni) • r. pravnici: samo suspenzivni, umjesto rezolutivnih “negotium purum quod sub condicione resolvitur” • p.p. iz područja iuris civilis: nedopušteno dodavanje rezolutivnih i završnih rokova (dies ad quem) odgađa se učinak p.p. učinak nastaje odmah

4. B) afirmativni i negativni  razlika prema tome ima li nastati neka nova okolnost koja mijenja dosadašnje stanje • Condicio existit-ispunjenje uvjeta • Condicio deficit-izjalovljenje uvjeta

5. C) potestativni, kazualnii mikstni Ispunjenje one okolnosti koja je stavljena kao uvjet prepušteno na volju onome koji je iz tog posla ovlašten Ispunjenje zavisi i od ovlaštenikove volje i od kakva događaja ili djelanja treće osobe Ispunjenje leži van ovlaštenikove voljne sfere

6. Uvjetovana okolnost mora biti: buduća i neizvjesna !  inače neće predležati uvjeti • To-nepravi uvjeti: • Nužni uvjeti • Nepravi uvjeti • Nemogući • Nemoralni (turpis, contra bonos mores) i nedopušteni (contra legem) • Condicio iuris

7. Treba razlikovati: • Vrijeme prije ispunjenja uvjeta (condicio pendet) • Po ispunjenju uvjeta (condicio existit) • Po njegovu izjalovljenju (condicio deficit)  to različito kod suspenzivnih i rezolutivnih uvjeta

8. kod suspenzivnih • Condicione pendente p.p. ne proizvodi učinke i ne zna hoće li ih proizvesti • Tko se obvezao pod uvjetom, nije prije ispunjenja uvjeta dužnik  ako bi pak platio, može tražiti povratak plaćenog (kondikcijom indebiti)

9. Ipak za vrijeme pendencije dolazi do nekih ograničenih učinaka u cilju zaštite eventualnih budućih prava uvjetno ovlaštenog • Zabranjuju takva raspolaganja kojima bi moglo biti ugroženo i osujećeno pravo uvjetno ovlaštenog u slučaju ako bi se uvjet ispunio

10. Pravni položaj uvjetnog ovlaštenika  nasljediv • Najvažnija zaštita prava čekanja  uvjet se smatra ispunjenim ako uvjetno opterećeni onemogući ispunjenje

11. Uvjetno ovlašteni može: • Tražiti osiguranje ako bi njegovo uvjetno pravo bilo ugroženo • Nakon ispunjenja uvjeta može tražiti naknadu štete(za uništenje tijekom pendencije)

12. Posebno reguliran legat ostavljen pod suspenzivnim potestativnim negativnim uvjetom • Cautio Muciana  stipulacija • Prošireno i na postavljanje nasljednika

13. Condicio existit  automatski učinci • Condicio deficit  kao da p.p. nije ni bio učinjen

14. Od kojeg časa djeluju učinci p.p. ako se uvjet ispuni? • Djeluju li unatrag (retroaktivno) od časa sklopljenog posla (ex tunc)  Justinijan • Ili tek od časa ispunjenja uvjeta (ex nunc)  kl.pravo + ponekad retroaktivno

15. Kod rezolutivnih: • Condicione pendente učinci p.p. nastaju odmah u potpunosti, ali imaju prestati ako se uvjet ispuni • Niz p.p. nije podnosio rezolutivne uvjete • Nalazimo ih uz negotia bonae fidei, naročito kod kupnje (lex commissoria, in diem addictio i pactum displicentae)

16. Rok (dies) • Uzgredna odredba p.p. kojom je učinak p.p. vremenom ograničen • Početni rok, dies a quo • Završni rok, dies ad quem • Ne stvara neizvjesnost, samo odgađa nastanak/prestanak učinka do određenog vremena

17. Svaki rok = certus an • “Praesens obligatio est, in diem autem dilata solutio”  nema povratka plaćenog kondikcijom indebiti ako dužnik plati dug prije isteka vremena  može tražiti povratak ako plati dug u vrijeme pendencije susp.uvjeta

18. Rok može biti: • Točno određen (dies certus an, certus quando) • Unaprijed neodređen (dies certus an, incertus quando) • Ako je sam nastup roka neizvjestan (dies incertus an), tada pod oblikom roka predleži uvjet sa svim posljedicama uvjeta • To su rokovi-uvjeti, suprotni su prosti rokovi

19. Hipoteze neizvjesnosti: • Dies certus an, certus quando = prosti rok • Dies certus an, incertus quando = prosti rok • Dies incertus an, incertus quando = uvjet • Dies incertus an, certus quando = uvjet

20. Rokovi se nisu mogli dodavati u tzv. actus legitimi inače ništavost • Nije se uz početni ili završni rok moglo vezati postavljanje nasljednika • Završni rokovi nisu se mogli dodavati p.p. o osnivanju i prenošenju apsolutnih prava (trajna)  inače ništavost

21. Justinijanovo pravo • Dopušteno prenošenje vlasništva pod završnim rokom kod darovanja, legata i fideikomisa

22. Nalog ili namet (domus) • Uzgredna odredba, dodana besplatnom p.p. kojom se stečniku nameće neka dužnost • Dodaje se poslovima inter vivos (darovanje, manumisija), a naročito poslovima mortis causa (nasljedstvo, legat)

23. Učinak posla nastupa odmah primanjem dara, nasljedstva ili legata • Za primatelja nastaje dužnost da izvrši nalog • Uvjet se odgađa, ali ne sili; nalog sili, ali ne odgađa

24. U početku bez direktne tužbe za izvršenje naloga  samo interdiktna sredstva prisile • Tek kasnije carsko doba – sili se na izvršenje naloga  ekstraordinarna kognicija • U postklasičnom i Justinijanovom pravu  actio praescriptis verbis – na izvršenje naloga • Ili causa data causa non secuta – za povratak darovanja

25. Nevaljanost pravnih poslova Konvalidacija i konverzacija

26. Pretpostavke za valjani pravni posao • a) Sposobnost osoba (djelatna) • b) volja i njeno očitovanje • c) mogućnost i dopustivost sadržaja +Održavanje propisane forme pri sklapanju posla • Nedostatak tih pretpostavki = nevaljanost pravnog posla

27. Dvije podvrste nevaljanosti • 1.Ništavnost (negotium nullum)- pravni posao ne postoji i nikada nije nastao, nema pravnog učinka - na ništavnost se mogu pozvati stranke koje su sklopile posao već i treći - sud mora uvažiti ništavnost ako ju opazi bez obzira na stranke - razlozi: pomanjkanje neke bitne pretpostavke (oporuku sačini luđak) a) Potpuna ili djelomična- ako je djelomična,dio pravnog posla koji nije zahvaćen tim razlozima biti će valjan (utile per inutile non vitiatur) b) Početna ili naknadna- ako je naknadna, pravni posao koji je u času sklapanja bio valjan postaje naknadno ništavan

28. 2. Pobojnost (oborivost)- manji stupanj nevaljanosti pravnog posla od ništavnosti - ima sve pravne učinke dok ga određena osoba ne pobije, tužbom ili drugim pravnim sredstvima (pravilo ex tunc) dobije sudsko poništenje i liši ga učinaka - osoba mora tražiti poništenje posla,do tada je posao valjan - poništenje mogu tražiti stranke tog pr. posla, a od trećih samo one pogođene takvim poslom - razlozi: mana koja nije dovoljno bitna za poništenje posla

29. 3. Relativna ništavost- treća vrsta nevaljanosti - pozivaju se na nju samo stranke koje su sudionici pravnog posla - ako to stranka učini, posao se smatra ništavnim kao da od početka nije imao nikakvih učinaka

30. Opreka civilnog i pretorskog prava • Civilno pravo: neki pravni posao je valjan ako ima sve pretpostavke,a ako nema apsolutno je ništavan • Pretorsko pravo: u civilnom pravo valjani poslovi pokazali su se u stvarnom životu nepravednima - Pretorski interdikti za poništavanje učinaka takvih poslova: a) uskrata tužbe (denegatio actionis) b) davanje prigovora protiv nečije tužbe (exceptio) c) povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum) • Justinijan- moderni pojam pobojnosti

31. Konvalidacija • pravni posao ne može konvalidirati ( naknadno postati valjan) ako naknadno otpadnu zapreke njegove valjanosti • Regula Catoniana: quod initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere • Iznimni slučajevi gdje je dopuštena konvalidacija: a) naknadno otpao razlog b) stranke posao naknadno priznale ili odobrile (ratihabitio) - ratihabitacija dolazi u obzir posebno kod pobojnost (relativna ništavost) • Rok- ako se stranke ne posluže svojim pravom unutar propisanog roka, nastupa zastara prava na pobijanje

32. Konverzija • Ako je posao bio po strankama ništavan, ali on ipak udovoljava potrepštinama nekog drugog posla sa isto takvim učincima, pretor može odrediti da se taj prvotni pravni posao prosuđuje kao drugi posao -npr. otpuštanje duga

33. Razlozi nevaljanosti pravnih poslova • Bitni nedostatci- ništavost ( ius civile ) • Manje bitni nedostatci- pobojnost ( pretorska sredstva ) Ništavan pravni posao: a) nedostatak pravne ili djelatne sposobnosti b) ako se ne održi valjani oblik propisan za određen posao ( svečane riječi kod oporuke ) c) ako se posao odnosio na nemoguću činidbu ( fizički ili pravno nemoguća ) d) poslovi koji se protive moralu ( posao upravljen na nemoralnu činidbu ili je sama činidba nemoralna )

34. e) Pravni posao zabranjen nije uvijek ništavan - učinak zavisi od sankcije ( sanctio legis ) gdje su u samoj normi bile predviđenje posljedice tj. sankcije ako se norma prekrši: a) Leges perfectae- zakon u kojem se zabranjeni posao proglašava se ništavnim b) Leges minus quam perfectae- zakoni nisu predviđali ništavnost nego samo kazne za onoga koji prekrši zakon c) Leges imperfectae- zakoni koji su pravni posao zabranjivali, ali nisu sadržavali sankcije • Teodozije II- svaki zabranjen posao je i ništavan Ništavost-općenita sankcija zabranjenih poslova

35. Mane volje kao razlozi nevaljanosti pravnih poslova

36. Mane volje kao razlozi nevaljanosti pravnih poslova Dva osnovna slučaja: 1. ako postoji nesklad između volje i očitovanja 2. ako ne postoji nesklad između volje i očitovanja, ali je volja stvorena na pogrešan način

37. Nesklad volje i očitovanja očitovanje stvara dojam da postoji volja koja je očitovana, ali ta volja uistinu ili uopće ne postoji, ili se razlikuje od očitovanja svjesna i nesvjesna u oba slučaja dolazi po pravilu do ništavosti pravnog posla

38. Svjestan nesklad Stranka namjerno očituje nešto što uistinu neće  očitovanja u šali, u svrhu školskog primjera ili na pozornici mentalna rezervacija (reservatio mentalis) Očitovanje drugoj osobi kao svoju volju nešto što je uistinu protivno od njegove volje Vrijedi očitovanje, a ne volja

39. Svjestan nesklad simulacija Prividan dogovor o sklapanju posla Apsolutna simulacija: stranke prividno sklapaju posao, a uistinu ne misle sklopiti nikakav posao posao je ništavan Relativna simulacija: stranke prividno sklapaju posao, a uistinu žele sklopiti neki drugi (disimulirani) posao posao je ništavan disimulirani će biti valjan ako su ispunjene sve potrepštine za valjanost disimuliranog posla

40. Svjestan nesklad Simulacija radi zaobilaženja zakonske zabrane posao ništavan ukoliko je zabranjen (contra legem)

41. Nesvjestan nesklad U slučaju bludnje(error), tj. neispravne predodžbe o nekom predmetu ili činjenici Jednake posljedice ima i neznanje (ignorantia) gdje ne postoji nikakva predodžba Aliud voluit, aliud dixit Posao nevaljan  poslovna bludnja

42. Nesvjestan nesklad Posao će biti nevaljan samo zbog ispričive, bitne i neiskrivljene bludnje ispričivost i neispričivost U vezi s razlikovanjem bludnje o pravnim propisima (error iuris) i bludnje u činjenicama (error facti) bludnja o pravu je neispričiva, a bludnja o činjenicama ispričiva Iznimke u korist malodobnika, žena, vojnika i seljaka

43. Nesvjestan nesklad bitna(error essentialis) Bludnja o činjenicama mora biti bitna da utječe na valjanost kao što su: Error in negotio Bludnja o naravi (vrsti) pravnog posla Error in corpore Bludnja o predmetu pravnog posla Falsa demonstratio non nocet Error in persona Bludnja koja se odnosi na osobu s kojom se pravni posao sklapa, odnosno na koju se on odnosi

44. Nesvjestan nesklad Error in substantia Bludnja o tvari (materiji) iz koje je neka stvar sastavljena Marcellus – ne dolazi do ništavosti posla Julijan i Ulpijan – dolazi do ništavosti posla error in sexu

45. Nesvjestan nesklad nesakrivljena (error probabilis) Do bludnje je došlo zbog nemarnosti same stranke Rimski pravnici za neispričivu bludnju smatrali onu koja se mogla izbjeći običnom pažnjom

46. Dissensus Svaka stranka daje očitovanje svoje volje, ali se njihova očitovanja ne podudaraju Prikriti disenz: obostrana očitovanja se prividno podudaraju, nema bludnje s obzirom na vlastito očitovanje, stranke daju očitovanju protustranke drukčije značenje Nije dolazilo do valjanog ugovora ako se disenz odnosio na bitne elemente ugovora

47. Bludnja u motivu, prijevara i sila Ne postoji nesklad volje i očitovanja, ali je volja stvorena na pogrešan način bludnja u motivu Očitovanje se slaže s unutarnjom voljom Pravni posao valjan jer motivi po pravilu nemaju utjecaja na valjanost pravnog posla Bludnja u motivu u načelu ne može biti razlogom nevaljanosti posla

48. Bludnja u motivu, prijevara i sila Iznimke na području nasljednog prava: Imenovanje nasljednika u oporuci ne znajući za živuće najbliže srodnike; oporučna odredba se može u korist pogođene stranke poništiti prijevara (dolus), sila i strah (vis ac metus) Nema nesklada volje i očitovanja, ali je volja stvorena na pogrešan način (vitiosa) Motivi koji s doveli do stvaranja volje stoje pod utjecajem prijevare ili sile

49. Bludnja u motivu, prijevara i sila prijevara (dolus), sila i strah (vis ac metus) 1. dolus (dolus malus) Himbeno i prijevarno zavođenje u bludnji ili održavanje u bludnji da bi se oštećenjem zavedenog izvukla neka protupravna korist Staro civilno pravo: pravni posao unatoč prijevari bio valjan Potkraj republike: penalna (deliktna) tužba actio dolina naknadu izgubljenog prevarenom tužba je bila actio famosa(infamia osuđenom)

50. Bludnja u motivu, prijevara i sila 1. dolus (dolus malus) Mogla se izbjeći osuda uspostavom prvotnog stanja na poziv suca (arbitrium de restituendo) tužba je bila actio arbitraria Exceptio doli kojom se tuženi mogao obraniti protiv tužbe na ispunjenje obveznog pravnog posla Pretorska restitutio in integrum, tj. povrat u prijašnje stanje