LINGVOSTILISTIKA

1. LINGVOSTILISTIKA Lingvistička disciplina koja identificira, opisuje i vredenuje intenzifikaciju izrazni osobina teksta na planu fonetike, morfologije i tvorbe riječi, sintakse, semantike, leksika, grafije i diskurza.

2. Ikonični karakter izraza Charles Bally, tvorac afektivne lingvistike, navodi sljedeći primjer: • Čudim se što vas vidim ovdje. • Gle, vi ste ovdje? • Kako! Vi ovdje? • Vi! • O! Prijelaz od izjavne rečenice koja opisuje čuđenje do ikone čuđenja “O!” Izraz prestaje biti znak za predmet (čuđenje) – postaje ikona čuđenja – čuđenje samo. F.de Saussure: “…izražajnost je osjetna prisutnost označenoga u označitelju, kada znak pobuđuje u nama osjećanje analogno osjećanju na kakvo nas potiče sam dati objekt”.

3. Definicije pojmova Prema K. Pranjiću: • Izražajna sredstva: fonetski, morfološki, rječotvorni, sintaktički, leksički, semantički oblici koji postoje u jeziku kao sustavu za za svrhu logičke i emocionalne intenzifikacije izraza. • Stilistički postupak: svjesna i svrhovita intenzifikacija tipičnih strukturnih i semantičkih svojstava jezika. • Individualni stil: unikatna kombinacija jezičnih jedinica, izražajnih sredstava i stilističkih postupaka svojstvenih pojedincu koji se jezično izražava. • Norma – gipka postojanost fonemskih, morfoloških, leksičkih i sintaktičkih modela u optjecaju jezičnom djelatnošću određenog razdoblja.

4. Stilem Prema R.Katičiću: “Jedno od najvažnijih sredstava za isticanje strukture i toka unutrašnjeg zbivanja i književnom djelu jest smanjenje pretkazivosti redoslijeda elemenata u govornom nizu.” “Stilemi su znakovi koji čine uočljivom unutrašnju strukturu književnog djela. Ta funkcionalna veza stilema s unutrašnjim svijetom književnog djela daje stilemima mogućnost da kod čitetelja pojačaju estetski doživljaj. Taj estetski doživljaj ne zavisi samo od nepretkazivosti nego mnogo više od njihove funkcionalnosti u strukturi pjesničkog svijeta. “Stilemi ne daju tekstu umjetnički karakter nego čine uočljivom njegovu unutrašnju strukturu.” “Stil više nije vanjsko svojstvo teksta već je osebujna unutrašnja struktura djela u njegovu totalitetu.”

5. Lingvostilistika • Opozicija: Lingvostilistika – impresionistička stilistika • Lingvostilistika polazi od jezične činjenice • Uočava logičke i emocionalne intenzifikacije izraza – stileme, ali na kao vanjske elemente teksta već unutar strukture teksta. • Stilem kao intenzifikator izraza na planu fonetike, morfologije i tvorbe riječi, sintakse, semantike, leksika, grafije, diskurza. • Fonostilistika, morfonostilematika, sintaktostilematika, semantostilematika, leksikostilematika, grafostilematika, makrostilematika.

6. Fonostilematika • Fonostilematika K.Pranjić – definicija: “ Fonostilematika – stilistička disciplina koja popisuje-opisuje-vrednuje izražajna sredstva te stilističke postupke na planu fonetike i fonologije (glasove, njihove opozicije, distinktivnu semantičku njihovu relevantnost), sve jezične pojave koje su zvuk shvaćen kao psihički kvalitet ili supstancijalni kvantitet; jedinica stilskog pojačanja na ovom planu jest fonostilem.

7. Primjeri fonostilematski • Krevet je zdravih kao bijela lađa koja plovi punim jedrima sna. Kad uplovi u Jutro bodro izlaze putnici ostavljajući za sobom blage tragove odmora. Nasisali su se sna pa se protežu, “dobro jutro” govore zijevajući.(R.Marinković “Anđeo”) • A silno svjetlo, ko stotinu zvona Sa zvonika bijelih, u pameti Ludoj sijevne: Svjetlost sa Siona, Divna svjetlost, koja svijeti! Svijetla ptico! Svijetlo drvo! Rijeko! Mjeseče! Svjetlo ko majčino mlijeko! (I.G.Kovačić “Jama”) • Neko sa svojim bolom ide Ko s otkritom ranom: svi neka vide Drugi ga čvrsto u sebi zgnječi i ne da mu preći u suze i riječi (D. Cesarić “Skriveni bol”)

8. Primjeri fonostilematski • Pa jefte, gopfodine pukovniče – uvjereno odgovara Herma – dofadno je. Ofobito uveče…Nema fe fta vaditi, pvodajemo fjake… (R.Marinković “Kiklop”) • I tu i tako trajati i htjeti / da nam tijelo ko svjetionik svijeti (M.Krleža “I tu i tako trajati i htjeti”) – aliteracija • I cvrči, cvrči, cvrčak na čvoru crne smrče / svoj trohej zagušljivi / svoj zvučni teški jamb

9. Primjeri fonostilematski A. G. Matoš – Jesenje veče Olovne i teške snove snivajuoblaci nad tamnim gorskim stranama; Monotone sjene rijekom plivaju,žutom rijekom među golim granama.Iza mokrih njiva magle skrivajukućice i toranj; sunce u ranamamre i motri kako mrke bivajuvrbe, crneći se crnim vranama. Sve je mračno, hladno; u prvom sutonutek se slute ceste, dok ne utonuu daljine slijepe ljudskih nemira.Samo gordi jablan lisjem suhijemšapće o životu mrakom gluhijem,kao da je samac usred svemira.

10. Fonostilematika u akcentuaciji i artikulaciji glasova • Dao mi je puno. - Neutralan izgovor [p] u neafektivnoj realizaciji • Dao mi je puno! - [p] s napetom artikulacijom – ekspresija emocije • To je divno. - [d] neutralno • To je divno! – [d] s napetom artikulacijom • On je izvànredan profesor - On je îzvanredan profesor • Ona je to napravila izvànredno. – Ona je to napravila îzvanredno!

11. SEMINAR Mak Dizdar - Zapis o zemlji Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki:A kto je ta šta je ta da prostišGdje li je taOdakle jeKuda jetaBosnaRektiA zapitani odgovor njemu hitan tad dade:Bosna da prostiš jedna zemlja imadeI posna i bosa da prostišI hladna i gladnaI k tomu jošDa prostišPrkosnaOdSna

12. Literatura K.Pranjić (1968) - Jezikiknjiževnodjelo, Zagreb. J. Božanić (1992). Komiške facende. Stilistika i poetika usmene nefikcionalne priče Komiže. Poglavlje Mikrostrukture stila u facendama (147 - 187).