Kenichi Hirose Viši stručnjak za socijalnu zaštitu ILO Decent Work Technical Support Team

1. Mirovinski sustavi u srednjojiistočnoj Europi:u vremenima krize, štednje i dalje 3.7.2013., Zagreb Kenichi Hirose Viši stručnjak za socijalnu zaštitu ILO Decent Work Technical Support Team for Central and Eastern Europe Email: hirose@ilo.org.

2. Dostojanstvenirad: Uloga MOR-a u globalizirajućem svijetu rada Dostojanstveni rad ima za cilj promoviranje mogućnosti za žene i muškarce da dobiju dostojanstven i produktivan posao u uvjetima slobode, jednakosti, sigurnosti i ljudskoga dostojanstva.

3. Globalni mandat MOR-a glede socijalne sigurnosti Socijalna sigurnost je ključna komponenta MOR-ove Agende dostojanstvenoga rada • Povećan kapacitet države članice da razvija politike usredotočene na unaprjeđenje sustava socijalne sigurnosti i proširenje obuhvata socijalne sigurnosti • Poboljšanje kapaciteta države članice za upravljanje shemama socijalne sigurnosti i provedbi politika usredotočenih na unaprjeđenje sustava socijalne sigurnosti

4. MOR-ovevrijednosti i instrumenti socijalne sigurnosti • Međunarodni radni standardi • MOR-ovaKonvencija o Minimalnim standardima socijalne sigurnosti, 1950. (br.102) • MOR-ova Preporuka o nacionalnom minimumu socijalne zaštite, 2012., (br. 202) • Tripartitnost • Naglasak na socijalnome dijalogu • Tehnička pomoć na razini zemlje • Savjet u svezi strategija utemeljen na istraživanju i analizi • Pomoć u provedbenim shemama • Izgradnja kapaciteta i osposobljavanje

5. Rizici tijekom životnoga ciklusa Rođenje djeteta, Majčinstvo Nasljednici Dječja ishrana, obrazovanje Smrt Oboljenje privremene naravi Starost ŽIVOTNI CIKLUS Invaliditet Razvod braka i samohrani roditelji Nezaposlenost Bolest u obitelji Smrt hranitelja obitelji Povreda na radu

6. Širokoprihvaćena definicija socijalne sigurnosti MOR-ovaKonvencija 102 o Minimalnim standardima socijalne sigurnosti definira socijalnu sigurnost kao: … zaštitu koje društvo pruža svojim članovima nizom javnih mjera protiv ekonomske i socijalne nevolje, koja bi u suprotnom nastala usljed nedostatka ili značajnog smanjenja prihoda usljed bolesti, majčinstva, povrede na radu, nezaposlenosti, invalidnosti, starosti ili smrti.Ona također podrazumijeva osiguranje zdravstvene njege i subvencije za obitelji s djecom.

7. Opći ciljevi mirovina • Osigurati adekvatnu sigurnost prihoda starih osoba • Osnovni zahtjevi • Dugoročna održivost • Dovoljna pouzdanost da i buduće generacije preuzmu obveze u okviru sustava • Mirovinska reforma odgovara na ova pitanja istovremeno osiguravajući glavni cilj, tj. pružanje mirovinskog dohotka

8. Trendovi mirovinskih reformi u SIE – vanjski utjecaj • Početak 1990-ih • Mirovinski sustav korišten za rješavanje problema nezaposlenosti • Brzo opadanje sistemske demografske ovisnosti • Od sredine 1990-ih do sredine prvog desetljeća 2000-ih: • Reforma putem usvajanja čileanskog tipa obaveznog, privatno upravljanog mirovinskog sustava putem smanjivanja državne mirovine • Promjene parametara radi stezanja naknada (duži period osiguranja, viša starosna granica, indeksacija cijene umjesto zarade) • Od 2008.do danas • Globalna ekonomska kriza utjecala na javne i privatne mirovine • Pritisak za smanjenje naknada u kontekstu fiskalne konsolidacije u Europi (posebno zemlje koje primaju financijsku pomoć)

9. Vrste mirovinskih shema

10. Mirovinska privatizacija u zemljama SIE i NNS • Zemlje koje su uvele obvezne mirovine kojima se privatno upravlja Mađarska, Poljska(*), Latvija(*), Bugarska, Estonija, Hrvatska, Slovačka Republika, Rumunsjka, Ukrajina Kazakhstan(**), Rusija, Azerbeidžan Kirgistan(*), Tadžikistan(*), Turkmenistan(*) • Zemljesa PAYG mirovinama i koje razmatraju uvođenje obveznih privatnih mirovina Albanija, Bosna i Hercegovina, Litvanija, Moldavija, Srbija Armenija, Bjelorusija, Gruzija, Uzbekistan • Zemljesa PAYG mirovinama i bez obveznih privatnih mirovina(***) Češka Republika, Slovenija Notes: (*) NDC, (**) Cjelovita privatizacija, (***) Nedavno

11. Problemi kod privatne shemeII. stup Nepredvidivost buduće razinebeneficijas aspekta mogućih rizika financijskoga tržišta Ograničena preraspodjela rezultira većom nejednakošću (primjerice nejednakost medju spolovima) Poteškoće za privatno tržiste u osiguranju Životnih anuiteta (negativna selekcija) Potpune indeksacije beneficija Visoki administrativni troškovi privatnih fondova Tranzicijski troškovi: Stvara se “jaz” u financiranju po sustavu I. stupai usljed odlijevanja dijela doprinosa u novi sustavII. stupa Tranzicijski trošak povećat će potrošnju vlade (zaduživanje) u kratkoročnome i srednjoročnome razdoblju.

12. Efektivnost više-stupnih mirovina • Da li su prikladni ciljevi više-stupne reforme? • Primarni ciljevi: Zaštita od siromaštva u starosti • Sekundarni ciljevi: Podupire gospodarski rast putem povećane štednje • Da li su zemlje ispunile početne uvjete glede makro-ekonomske stabilnosti, spremnosti financijskoga tržišta, ograničile zaduženost i smanjile rizik korumpiranosti? • Mnoge zemlje imaju slabe evidencije u vrijeme reforme. • Da li je reforma razmotrila opcije u smislu proširivanja obuhvata one koji su izvan sustava formalnih mirovina? • Da li su više-stupne reforme ostvarile namjeravani makro-ekonomski utjecaj poput diversifikacije rizika u investicijskom portfoliu, povećanje štednje, razvitak tržišta kapitala, bolje stimulacije za tržište rada? • Ovi ciljevi velikim dijelom ostaju neostvareni. • Fiskalni deficiti su porasli u mnogim zemljama. • Obmanjujuće terminologije • “Parametrijske reforme” protiv “paradigmatskih reformi” • “Jedno-stupne” protiv “više-stupnih” reformi

13. Ovisnost o donatorima: SIE i NNS Izvor: Independent Evaluation Group – World bank, “Pension Reform and the Development of Pension Systems: An Evaluation of World Bank Assistance”, 2006

14. Europski mirovinski sustavi u post-kriznoj situaciji • Nakon izbijanja globalne krize, brojne vlade nameću fiskalne mjere štednje, posebno zemlje primateljice financijske pomoći MMF-a i EU-a • Mirovinski sustav bio je posebno ranjiv kada uvelike ovisi o državnom proračunu za pokrivanje deficita (djelomično uzrokovanim tranzicijskim troškovima vezanima uz sustav II. stupa koji je uveden u srednjoj i istočnoj Europi) • Oštri rezovi i smanjivanje mirovinskih prava potaknuti smanjivanjem državnih deficita uzrokovali ozbiljne socijalne nemire

15. Državni dug i deficit u 27 zemalja EU, 2008-11 Source: Eurostat

16. Postotak troškova javne mirovine koju pokrivaju uplatitelji doprinosa, 2007.-09.

17. Pregled mirovinske reforme u osam zemalja SIE, 2009.-2012.

18. Plan uobičajene starosne granice za umirovljenje prema spolu u osam zemalja SIE, 2000.-30. Croatia Women

19. Indeksacijamirovina koje se isplaćuju Nedavno su mnoge zemlje usvojile promjenu indeksacije naknada 100% rasta prosječne plaće 100% inflacija Prosjek inflacije i plaće (Švicarska metoda) Promjenom indeksacije od prosječne plaće ka cijeni bi se dugoročno unaprijedilo financijsko stanje Međutim, razina mirovine u odnosu na prosječnu plaću će se smanjiti u kasnijoj fazi trajanja mirovine

20. Zašto je tako teško reformirati mirovine? • Početni uvjeti • Dugogodišnji demografski trendovi • Opiranje višim stopama doprinosa (agregatna potražnja, konkurentnost) • Politička inercija (zaštita stečenih prava) • Uplitanje politike (populističke mjere) • Rupe u zakonu (neprijavljeni rad, izbjegavanje plaćanja poreza) sa slabom kontrolom • Bihevioralni faktori (opća financijska pismenost javnosti) • Erozija povjerenja javnosti posebno generacija mladih • Supra-nacionalni pritisak (EU, MMF)

21. U mirovinskoj reformi, kako balansirati između: • Održivosti ili adekvatnosti? Cf. Konvencija MOR-a o minimalnim standardima 102, Preporuka o minimumu socijalne zaštite 202 • Rad i umirovljenje u životnom ciklusu (npr. nezaposlenost mladih) ? • Kako mobilizirati pouzdane i nužne resurse (doprinosi i državni proračun)? • Državne mirovine i dopunske mirovine? Također važne točke: • Poboljšano poštovanje propisa i efikasno prikupljanje doprinosa (borba protiv neprijavljenog rada). • Tripartitni socijalni dijalogod ključne važnosti za postizanje nacionalnog konsenzusa o izbalansiranom reformskom paketu.

22. Ključna pitanja u hrvatskom mirovinskom sustavu • Adekvatnost naknade • Kako zaštiti razinu naknada u budućnosti • Minimalna zaštita radnika s kratkim radnim stažom • Jednakost: nadomjestak za državnu mirovinu • Mirovine iz II. stupa • Nadzirati učinkovitost (investicije, naknade) • Ravnoteža između I. i II. stupa • Dob za odlazak u mirovinu za žene i muškarce • Veza s gospodarskim rastom i radnim mjestima • Utjecaj članstva u EU (npr. migracije) • Proces reformi

23. Hvala na pažnjiZa više informacija molimo pogledajte našu Internet stranicu nawww.ilo.org/secsocwww.ilo.org/budapest