EKONOMSKA ŠKOLA

1. EKONOMSKA ŠKOLA Š I B E N I K

2. ŠKOLSKI KURIKULUM

3. Definicija pojma • Kurikulum (lat. curriculum) je raznovrsno korišten termin, za kojeg mnogi jezici nemaju odgovarajući ekvivalentni izraz pa se sve više udomaćuje u izvornom obliku. • Kurikulum obuhvaća preciznu i sustavnu ukupnost planiranog odgoja i obrazovanja (cilj, zadaće, sadržaji, organizacija, metode, mediji, strategije). • Temeljna mu je karakteristika "učeniku orijentirano učenje", koje je precizno artikulirano. • Svako planiranje i programiranje ne može se nazvati kurikulumom, nego samo ono koje zadovoljava metodologijske uvjete, kriterije i tehnologiju izrade kurikuluma.

4. Izrada Školskog kurikuluma • po prvi put ove 2008./09. školske godine, • predstavlja opsežan zadatak za sve nosioce procesa odgoja i obrazovanja u školi. • Ima sastavnice koje su vrlo zahtjevne:

5. Sastavnice kurikuluma • definiranje samog pojma kurikuluma, • definiranje funkcija škole, • određivanje glavnih zadaća školskog kurikuluma, • uspostava individualiziranog koncepta škole koji je čini jedinstvenom odgojno – obrazovnom institucijom, • iznalaženje i uspostava modela kontrole uspješnosti i implementacije kurikuluma u stvarni život škole,

6. Sastavnice kurikuluma • iznalaženje i uspostava odgovarajućih modela procjene postignuća, • aktivni odnos škole s društvenim skupinama i ukupnim životnim okružjem, • prepoznavanje kurikuluma kao osnovne tendencije za razvoj škole i školskog sustava u cijelosti.

7. Naša očekivanja od školskog kurikuluma • da će biti smjernica razvoja procesa odgoja i obrazovanja u našoj školi, • da će se dopunjavati i izgrađivati u programski učinkovito osmišljenu cjelinu tijekom nastavne godine, • da će biti veći angažman učenika, roditelja, osnivača i društvenog okružja u zajedničkom radu na poboljšanju i osuvremenjivanju procesa odgoja i obrazovanja,

8. Naša očekivanja od školskog kurikuluma • da će obogatiti i osuvremeniti nastavne planove i programe, • da će poticati kreativnost učenika, razvijati sposobnost kritike i samokritike svih čimbenika odgoja i obrazovanja.

9. Nadamo se . . . • da ćemo iznaći pravi ’’put’’, • da ćemo iznaći primjerene metode pri realizaciji i evaluaciji planiranih izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti.

10. I. Temeljno pojmovno određenje školskoga kurikuluma Kurikulum podrazumijeva: • opsežno planiranje, dugoročno i kratkoročno, • ustrojstvo i provjeravanje procesa odgoja i obrazovanja, • rad usmjeren na ciljeve i zadaće koje se kurikulumom žele postići. Ovaj školski kurikulum planira se i realizira kao: • dugoročni - za razdoblje 2008. do 2012., • kratkoročni - za šk. god. 2008./09.

11. II. Povezanost kurikuluma i ostvarenje temeljnih funkcija škole Program izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti nerazdvojno je povezan s funkcijama škole: • integracijskom funkcijom učenika u razredni odjel kao tim usmjeren na postizanje definiranog cilja, • socijalnom funkcijom usmjerenom na usvajanje uobičajenih obrazaca ponašanja učenika u razrednom odjelu kao grupi i ponašanja prema nastavnicima, • obrazovnom funkcijom koju čini stjecanje znanja i razvoj osobnosti kod učenika.

12. III. Temeljna zadaća dugoročnog školskog kurikuluma Osnovna zadaća školskog kurikuluma naše škole je: • izgradnja jedinstvenog profila škole, prepoznatljive u društvenom okružju, • vidljivost stvarne i konkretne povezanosti učenika i nastavnika kroz postignuća i uspjehe učenika na državnim, županijskim, školskim i športskim natjecanjima, • jačanje faktora „školskog marketinga“ i zainteresiranosti budućih učenika i njihovih roditelja za upis u našu školu.

13. IV. Prioritetni ciljevi školskog kurikuluma • stvarna zanimljivost izvannastavnih programa, • motivacija učenika, • poticanje kreativnosti učenika, • razvoj umijeća kritike, samokritike, prihvaćanje i analiza kritike drugih, • razumijevanje različitosti, • tolerancija i uključivanje svakog učenika u realizaciju kurikuluma, • izgradnja kooperativnosti u nastavničkom kolektivu.

14. V. Modeli kontrole postignuća i metode vrednovanja uspješnosti planiranih aktivnosti • Primjenjuju se metode vrednovanja i kontrole primjerene pojedinoj planiranoj aktivnosti i njenim specifičnostima, npr.: • stručni izlet, • ekskurzije, • natjecanja učenika, • posjet državnim tijelima RH, • suradnja s uspješnim gospodarstvenicima, • obilazak kulturne baštine zavičaja, • usvojenost znanja, • obilježavanje događaja iz života škole i šireg društvenog okružja i dr. • U postupku evaluacije ne mogu se primijeniti jedinstvene i univerzalne metode za sve aktivnosti.

15. V.a Vrednovanje uspješnosti … … stručnih i školskih izleta i ekskurzija, razgledavanja kulturne baštine zavičaja: • vrednovanje od strane učenika: • metoda anketiranja, • metoda opažanja, • metoda razgovora. • vrednovanje od strane roditelja: • konstruktivni razgovor na roditeljskom sastanku (o izletu) ili Vijeću roditelja (o ekskurziji)

16. V.b Vrednovanje uspješnosti . . . • samovrednovanje od strane nastavnika i organizatora: • osvrt na realizirani stručni izlet / ekskurziju, • konstruktivna kritika i prijedlozi članova Razrednog vijeća (za izlet), Nastavničkog vijeća (za ekskurziju) • vanjsko vrednovanje od strane putničke agencije: • ponašanja učenika, • konkretni prijedlozi, • kritike, • kratki osvrt.

17. V.b Vrednovanje uspješnosti . . . … školskih, županijskih, državnih, regionalnih i športskih natjecanja u organizaciji MZOS, Udruga ekonomskih i upravnih škola ili same škole: • vanjsko vrednovanje postignuća od strane: • MZOS-a, • ASO-a, • AOO, • ostale državne institucije u procesu odgoja i obrazovanja • (nagrade, priznanja, plakete, zahvalnice i sl.). • vrednovanje i samovrednovanje učenika učesnika natjecanja • (anketiranje, izvješće na Vijeću učenika, konstruktivni razgovor i prijedlozi), • samovrednovanje nastavnika mentora: • (izvješće / osvrt na Nastavničkom vijeću, konstruktivni prijedlozi).

18. V.c Vrednovanje postignuća . . . … u usvajanju i primjeni nastavnih sadržaja: • ocjenjivanje učenika • usvojenost i primjena nastavnih sadržaja na nastavnom satu, • vanjsko vrednovanje postignuća u usvajanju znanja • nacionalni ispiti – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje - korisnik rezultata vrednovanja • vanjsko vrednovanje uspjeha učenika na polugodištu i na kraju školske godine • e-Matica škole – MZOS - korisnik rezultata vrednovanja

19. V.c Vrednovanje postignuća . . . • vrednovanje uspjeha učenika u znanju i vladanju • Nastavničko vijeće, • Školski odbor , • Vijeće roditelja i Vijeće učenika • izvješće o uspjehu učenika, konstruktivni razgovor, prijedlozi • samovrednovanje učenika uspjeha u usvajanju znanja i vladanju • anketiranje, izvješće na Vijeću učenika

20. V.d Vrednovanje postignuća . . . … u organizaciji i realizaciji prigodnih humanitarnih akcija unutar škole: • vanjsko vrednovanje od strane: • roditelja, • osnivača, • užeg i šireg okružja, • komentari i objave u dnevnom tisku, radio emisije, priznanja osnivača i dr. • vrednovanje i samovrednovanje od strane: • nastavnika kao organizatora humanitarnih akcija, • učenika kao realizatora humanitarnih akcija, • opažanje, anketiranje, izvješća nastavnika o realizaciji akcije i dr.

21. VI. Očekivana postignuća dugoročnog i kratkoročnog Školskog kurikuluma • stvaranje prepoznatljivog imidža škole u užem i širem društvenom okružju (školski menadžment), • aktivno učešće učenika u realizaciji školskog kurikuluma kao područja motivacije i osobnog djelovanja učenika, • motivacija nastavnika i perspektiva stručnog i profesionalnog napredovanja, • stalna nadogradnja razredne i školske klime, školskog ozračja, kao specifičnog oblika školskog rada i života.

22. VII. PREGLED DUGOROČNO PLANIRANIH IZVANNASTAVNIH I IZVANŠKOLSKIH AKTIVNOSTI

26. VIII. Pregled kratkoročno planiranih izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti • načinjen je prema prijedlogu strukovnih aktiva škole, • detaljnije opisane aktivnosti nalazi se u privitku materijala, • sastavni je dio Školskog kurikuluma Ekonomske škole Šibenik, • troškovnik za svaku planiranu aktivnost u privitku, dodaje se nakon realizacije i sastavni je dio školskog kurikuluma Ekonomske škole Šibenik.

27. … na pozornosti ! Tekstovi Ljubica Kardum, dipl. oec. Mirjana Gojanović, dipl. iur. Dizajn i izrada prezentacije Nada Bujas, prof.