Prirodoslovlje RN2 2008/09

1. Prirodoslovlje RN2 2008/09 Literatura: • Delić A, Vijtiuk N. Prirodoslovlje. Školska knjiga Zagreb, 2004. • Berns M. Stanica. Školska knjiga Zagreb, 1997. • Glavač V. Uvod u globalnu ekologiju. HSN, POU Zagreb, 2003. • Bačić T, Erben R, Krajačić M. Raznolikost živoga svijeta. Školska knjiga Zagreb, 2003. • Keros P, Andreis I, Gamulin M. Anatomija i fiziologija. Školska knjiga Zagreb, 2006. • Sikirica M, Korpar-Čolig B. Kemija s vježbama 1 i 2. Školska knjiga Zagreb, 2001. • Paar V. Fizika 4. Školska knjiga Zagreb, 2004.

2. A. Schopenhauer • Ono što se zna ima dvostruku vrijednost ako se ujedno za ono što se ne zna priznaje da se ne zna

3. Tko smo mi? • Odakle dolazimo? • Kamo idemo? • Što očekujemo? • Što nas očekuje?

4. Znanost = Skup svih metodički stečenih i sistematski sređenih znanja Istovremeno to je i djelatnost kojom ta znanja stječemo U užem smislu znanost = znanja o određenom području ili aspektu zbilje

5. Definicije Racionalno utemeljena cjelina znanja o nekom predmetu koja se koristi definiranim pojmovnim okvirima i razrađenim metodama istraživanja

6. Znanost je sistematizirano znanje, cjelina spoznaja organiziranih u području istraživanja i izvedenih prema racionalno utemeljenim metodama na osnovi opažanja pojava i procesa u prirodi i društvu radi njihova objašnjenja i ovladavanja njima

7. Znanost je sistematizirano znanje o pojavama i aspektima stvarnosti stečeno na osnovi dosljedno metodički provedenih istraživanja, uz potvrdu empirijskih i logičkih dokaza

8. Znanost je objektivno, sistematizirano i argumentirano znanje o zakonitostima, činjenicama, pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima; stečeno je i provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim pokusom i pravilnim razmišljanjem

9. Znanost i nauka- sinonimi? 1. Znanost- opća, nauka- pojedinačna: znanost obuhvaća cjelinu znanja i metoda u vezi s nekim predmetom/ nauka označava spoznaje nekog užeg problema koji se istražuje (npr.- fizika – znanost, mehanika – nauka) 2. Nauka= zajedničkim ciljem povezani rezultati posebnih znanosti koji služe istoj praktičnoj primjeni (npr.- medicina ili tehničke nauke) 3. Znanost- suma općenitih znanja izvedenih prema strogim metodičkim kriterijima (pr.-znanost kao takva ili određena znanstvena disciplina)/ a nauka- teorija, naučevanje, nauk, učenje (pr.-teorija svemira, kršćanski nauk)

10. Znanost potječe od izraza znati sveukupno znanje grč. episteme - razumijevanje, spoznaja, studija lat. scientia eng. i fr. science tal. scienza njem. Wissenschaft Nauka lat. doctrina Razlika je i u etimološkom (izvornom) značenju riječi

12. Znanosti su se povijesno razvile iz filozofije • Znanost • Filozofija • Religija • Umjetnost • Ideologija Ali filozofija i filozofske discipline danas nisu znanost Danas ih ubrajamo u nauke Neki filozofi pokušavaju i filozofiju podignuti na razinu znanosti

13. Filozofija= ljubav prema mudrosti • Polazište filozofije je svakidašnje, predznanstveno iskustvo • Filozofija počinje onda kada svakodnevni bitak-u-svijetu izgubi svoju samorazumljivost, počinje s čuđenjem i dvojbom • Čovjek postaje svjestan svojeg neznanja i teži za nedvojbenim temeljnim znanjem • Filozofija ne pretpostavlja ništa osim svakidašnjeg, iskustvenog bitka-u-svijetu, ona ne pretpostavlja neku određenu metodu, sama si određuje sadržaj i metodu

14. Odnos filozofije i znanosti: složen i dijalektičan • Isprva je filozofija u Grka bila isto što i znanstvena težnja, znanost, obuhvaćala je bitno znanje • Nakon Aristotelove sinteze cjelokupnog znanstvenog iskustva grčke civilizacije – počinje osamostaljivanje pojedinih područja kao samostalnih – osobito od renesanse dalje (sve do danas) • Ali – filozofiji i dalje pripadaju opća pitanja o svijetu i životu

15. Znanost ima kao svoj predmet ograničenu sferu bića koju istražuje u njegovoj posebnosti / filozofija teži spoznaji cjeline svijeta i određenju ciljeva življenja • Znanost i pored svoje dorađenosti i egzaktnosti ne postavlja temeljno filozofsko pitanje o bitku / filozofija propituje o smislu života, pa i o svrsi znanosti • Znanost svoje krajnje pretpostavke ne provjerava ili provjerava u svojim graničnim područjima znanosti i filozofije / filozofija uvijek iznova provjerava svoje pretpostavke: kao istraživanje biti i bitka ona je metodološka presudba znanosti • Filozofija kao opća metodologija istražuje opće metode znanosti i njihove prve pretpostavke • Filozofija je s jedne strane upućena na rezultate posebnih znanosti, s druge strane ona je njihova pretpostavka

16. Filozofija je fundamentalna znanost • Ona je znanost o temeljima, o uvjetima, o početku, o pretpostavkama • Njezino polazište je iskustvo • Ona empirijsko objašnjava pomoću ne-empirijskog • Ona pita o krajnjim, ne-empirijskim temeljima, o fundamentu svega empirijskog

17. Klasifikacija znanosti • Formalne i realne • Prirodne i društvene • Teorijske i eksperimentalne • Fundamentalne i primijenjene • Generičke i sistematske

18. REALNE znanosti- predmet je isječak zbilje, istražuju ga pomoću stanovite metode • Taj je isječak dio prirode----prirodne realne znanosti • Taj je isječak dio onoga što je nastalo ljudskim djelovanjem ili stvaranjem---kulturne realne znanosti (djela ljudskog duha= duhovne; strukture i zakonitosti u društvu= društvene) • FORMALNE- predmet nije isječak iskustvene zbilje, nego čisti oblik, apstraktna struktura sklopova, kalkuliranje

19. Realne znanosti • Empirijske • Tematski reducirane • Metodički apstraktne • Za razliku od filozofije, empirijsko objašnjavaju empirijskim

20. Podjela znanosti • Prirodne znanosti • Tehničke znanosti i tehnologija • Medicinske znanosti • Poljoprivredne znanosti • Društvene znanosti • Humanističke znanosti

21. Prirodne znanosti • Biološke znanosti • Fizika • Kemija • Znanost o zemlji i pridružene znanosti o okolišu • (Matematika i informatika)

22. Tehničke znanosti i tehnologija • Arhitektonika • Elektrotehnika i elektronika • Ostale

23. Medicinske znanosti • Temeljne medicinske znanosti • Kliničke medicinske znanosti • Zdravstvene znanosti

24. Poljoprivredne znanosti • Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i pridružene znanosti • Veterina

25. Društvene znanosti • Psihologija • Ekonomija • Pedagogija • Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti • Kineziologija • Ostale

26. Humanističke znanosti • Povijesne znanosti • Religijske • O jeziku i kniževnosti • O umjetnostima • Ostale

27. Filozofija i realne znanosti • Filozofija je sluškinja realnih znanosti zbog toga što je realna znanost najviši pojam znanosti uopće • Filozofija pretpostavlja i sintetizira rezultate realnih znanosti • Filozofija je autonomna u odnosu na realne znanosti

28. Filozofija i formalne znanosti • Formalne znanosti istražuju čisti oblik, puku strukturu sklopova • Formalne znanosti se uvijek služe nekom metodičkom apstrakcijom

30. Znanstvena metoda rada • Na temelju opažanja, znanja i iskustva, postavi se pitanje. • Logično razmišljanje donosi moguće odgovore (privremeni odgovor= pretpostavka ili hipoteza). • Pretpostavke se provjeravaju pokusima i dodatnim opažanjima. • Provjerene hipoteze koje se pokažu pogrešnima, odbacuju se, preostale se dalje provjeravaju. • Znanstvena je samo ona hipoteza koja se može provjeriti. • Kad se odbace netočne hipoteze, donose se zaključci koji sadrže moguća predviđanja. • Predviđanja se mnogobrojno provjeravaju, pa ako se uvijek potvrde, razvija se znanstvena teorija. • Čvrste teorije postaju znanstveni zakoni.

31. Znanost (lat.scientia= znanje, grč.episteme= razumijevanje, spoznanje) • U najširem smislu z.= sve sistematizirano znanje i djelovanje. • U užem smislu, z.se odnosi na sistem stjecanja znanja baziran na znanstvenim metodama, odnosno, z.je organizirana struktura znanja dosegnuta kroz istraživanje. • Z. je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečen opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, koji je obrađen racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama. Cilj- proizvesti korisne modele stvarnosti. • Znanost je objektivno, sistematizirano i argumentirano znanje o zakonitostima, činjenicama, pojavama i njihovim vjerojatnim uzrocima. Stečeno je i provjereno egzaktnim promatranjem, organiziranim pokusom i pravilnim razmišljanjem.

32. Temeljna obilježja znanosti • dinamičnost • jedinstvo teorije i prakse • sličnost razvojnih razdoblja znanosti • kreativnost • eksperimentalnost, racionalnost, logičnost • tendencija ubrzanja razvoja znanosti • tendencija diferenciranja i integriranja znanosti • tendencija razvoja interdisciplinarnosti • društveni karakter znanosti • znanost je dio kulture

33. Čista i primjenjena • Prirodne znanosti: proučavaju prirodni svijet, prirodne pojave i njihove prirodne uzroke (biologija, kemija, fizika, geologija (čvrsto vezane s tehnologijom i matematikom)) • Društvene znanosti: sistematično proučavaju čovjekovo ponašanje i društvo

34. Prirodne i društvene znanosti su empirijske znanosti, što znači da je znanje koje sadrže proisteklo iz primijećenih fenomena, moguće ga je istražiti, ispitati njegovu vrijednost, provjeriti od strane drugih istraživača, a pod istim uvjetima. • Nasuprot empirijskim - formalne (npr.matematika)

35. Pisanje znanstvenog rada • Naslov, autori, ustanova, sažetak, ključne riječi • Uvod • Materijal i metode • Rezultati • Rasprava • Zaključak • Popis literature