Hrvatska

1. Hrvatska SocijalniučinakkrizeijačanjeotpornostiSvjetska bankaiUNDPZagreb, 30. lipnja 2010.

2. Ciljevi • Odrediti učinak krize na tržišta rada i siromaštvo • Procijeniti učinkovitost zapošljavanja i mjera socijalne zaštite u odgovoru naaktualnukrizu • Predstaviti mogućnosti za poboljšanje sustava socijalne zaštite te jačanje otpornosti na budućešokove potražnje

3. Glavni rezultati • Utjecaj krize je znatan, unatoč činjenici da je porast nezaposlenosti nešto manji u usporedbi s drugim zemljama • Veliki pad formalnog zapošljavanja doveo je do znatnog povećanja stope siromaštva, premda je ublažen povećanjem neformalnog zapošljavanja • Odgovor politike na krizu bio je ograničen • Oslanjanje na automatske stabilizirajuće čimbenike: naknada za nezaposlene te socijalna naknada na temelju imovinskog cenzusa • Premala prilagodba u politikama zapošljavanja • Znatan prostor za poboljšanje učinkovitosti sustava socijalne zaštite unutar postojeće količine resursa

4. Kratki pregled • Sažetak najvažnijih rezultata • Utjecaj tržišta rada • Utjecaj siromaštva • Procjena odgovora politike na krizu • Povećanje otpornosti: mogućnosti za reformu sustava socijalne zaštite

5. 1. Učinak krize na tržište rada i siromaštvo Sažetak najvažnijih rezultata

6. Utjecaj na tržište rada – zapošljavanje • Pozadina: 6% pad BDP-a • Formalnozapošljavanje: 6% pad visoka elastičnost • Kriza ili odgođeno restrukturiranje? • Ukupnanezaposlenost (Anketa o radnoj snazi): 2,4%  elastičnost unutar regionalnog opsega • Obuzdavanje plaća: 3% pad ograničava negativan učinak zapošljavanja • Znatan porast evidentirane nezaposlenosti: 25% više • No, skromno povećanje stope nezaposlenosti (ARS): 1,1 pp (manje od prosjeka EU) • Međutim, popraćena padom sudjelovanja radne snage • Rezultat: pad udjela zaposlenih u stanovništvu • 57% daleko ispod prosjeka EU  povećanje ove stope trebao bi biti glavni prioritet u politici • U novije vrijeme: priljev u evidenciju nezaposlenih smanjio se gotovo na razinu prije krize  kraj krize?

7. Utjecaj na tržište rada - profil • Proizvodnja, trgovina, turizam i građevinska industrija pod najvećim su udarom • Industrijalizirana područja s niskom stopom nezaposlenosti najteže su pogođena  izjednačavanje uvjeta na tržištu rada • Novi nezaposleni: kvalificirani radnici, muškog spola, primarne dobne skupine  razlikuju se od “starih” nezaposlenih

8. Kriza je imalavećiučinaknapodručja s niskomstopomnezaposlenostinegonapodručja s visokomstopomnezaposlenosti

9. Utjecajnasiromaštvo • Kriza je poništila dobre rezultate u socijalnoj skrbi koji su ostvareni tijekom godina brzog gospodarskog razvija prije krize • Uzevši osnovnu stopu siromaštva od 10%, rezultati simulacijeupućuju na zaključak da se stopa siromaštva povećala za 3,5 pp. • Zaposlenički status, dob, obrazovanje, veličina obitelji, važni su korelati siromaštva • Skupinu s nižim srednjim prihodima najteže je pogodio pad potrošnje • Siromaštvo se brže povećava u bogatijim urbanim sredinama nego u siromašnijim ruralnim područjima

10. Utjecajnasiromaštvo – profil • “Novi siromašni” ekonomski su aktivni, bolje obrazovani i mlađi od “starih siromašnih” • Bolje prilike za bijeg od siromaštva • Očekuje se porast dječjeg siromaštva, osobito za obitelji s više djece

11. 2. Odgovorpolitikenakrizu Procjena

12. Izazovipolitiketijekomkrize • Pružiti dohodovnu potporu osobama koje su izgubile zaposlenje te obiteljima koje su zapale u siromaštvo • Spriječiti da se kratkoročna nezaposlenost pretvori u dugoročnu te privremeno siromaštvo preraste u kronično • Uzevši u obzir fiskalna opterećenja, uravnotežiti potrebe kratkoročno nezaposlenih i novih siromašnih s onima koji su dugoročno nezaposleni i kronično siromašni

13. Ograničen odgovor politike na krizu • Dohodovna potpora • Oslanjanje na postojeće instrumente: naknada za nezaposlenost i socijalna naknada • Mnogi novi nezaposleni i novi siromašni nisuudovoljavali uvjetima te nisubili obuhvaćeni • Prevencija dugoročne nezaposlenosti i kroničnog siromaštva: aktivni programi tržišta rada • Provode se u malom opsegu, a još su više smanjeni tijekom krize zbog financijskih razloga • Premali učinak na izglede za zapošljavanje novonezaposlenih

14. Ograničen odgovor politike na krizu • Usredotočenost politike nanovonezaposlene naspram staronezaposlenih i siromašnih • Minimalna prilagodba različitih postojećih politika na uvjete krize usredotočenost na staronezaposlene umjesto na novonezaposlene ili osobe izložene riziku siromaštva • Nema dodatnih instrumenata koji bi pružili dohodovnu potporu radnicima pod udarom krize koji ne ispunjavaju uvjete za naknadu za nezaposlene ili socijalnu naknadu  nedostaci u pokrivenosti • Mješavina aktivnih politika tržišta rada (ALMP)tek je djelomično prilagođena kako bi se nosila s nezaposlenosti koja je posledica pada potražnje za radnom snagom • Subvencija za skraćeno radno vrijeme – novi instrument čija je svrha bila spriječiti otkaze – nije imala učinka zbog vrlo slabog odaziva koji je posljedica načina na koji je osmišljena

15. Politikedohodovnepotpore: naknadazanezaposlenost • Većina novonezaposlenih ne ispunjava uvjete • Primaju je većinom siromašni • Izvlači primatelje iz siromaštva •  učinkovi instrument dohodovne potpore za one koje pokriva, ali je pokrivenost ograničena Naknadu za nezaposlenost primaju uglavnom siromašni i ona ih izvlači iz siromaštva

16. Politikedohodovnepotpore: socijalnanaknada • Socijalna naknada • Dobro ciljana • Slaba pokrivenost uslijed niskog praga siromaštva • Neograničenog trajanja destimulira ponudu radne snage • Odaziv se nije povećao tijekom krize (novi siromašni nisu dovoljno siromašni da bi se kvalificirali?) • Uloga programa može se povećati nakon razdoblja zaostajanja • Prag siromaštva bi trebalo podići kako bi se poboljšala učinkovitost programa • Kategorijalne socijalne naknade • Brojne te apsorbiraju znantne resurse • Loše ciljane • Nisu učinkovite u ublažavanju posljedica smanjene ekonomske aktivnosti

17. Politikedohodovnepotpore: učinkovitostizdvajanjazasocijalnuzaštitu • Izdvajanje za socijalnu zaštitu ostaje na relativno visokoj razini bez braniteljskih mirovina. • Porezne olakšice za djecu apsorbiraju dodatnih 1% BDP-a, ali favoriziraju samo skupine sa srednjim i visokim dohotkom.

18. Politikedohodovnepotpore: učinkovitostizdvajanjazasocijalnuzaštitu • Socijalna naknada ostaje najbolje ciljani program u Hrvatskoj, ali i dalje ima vrlo nisku stopu pokrivenosti. • Dječji doplatak ima lošiju ciljanost.

19. Politikedohodovnepotpore: mjerefiskalnogograničenjaštitilesuranjive skupine • Simulacija promjene politike sa znatnim distribucijskim učinkom (krizni porez; povećanje premije dopunskog zdravsvenog osiguranja; eliminiranje besplatnih udžbenika)pokazuje znatan distribucijski učinak Procjena učinka odabranih politika • Međutim, njihov učinak na siromašne djelomično je ublažila politika izuzeća ili iznimakaza kućanstva s nižim prihodima.

20. Aktivniprogramitržištarada • Subvencija za skraćeno radno vrijeme – dodatna mjera protiv krize • Strogi pristupni kriteriji • Ograničena količina naknada slabi poticaji • Malobrojne su tvrtke imale koristi  gotovo bez učinka • Aktivni programi tržišta rada (osposobljavanje, subvencionirano zapošljavanje, itd.) • Slaba pokrivenost • Smanjeni izdaci, pa su i programi smanjeni tijekom krize • Mješavina programa je tek djelomično prilagođena na udar potražnje (javni radovi) • Usredotočenost na osposobljavanje  nije učinkovita tijekom smanjene ekonomske aktivnosti kad se otvara manje radnih mjesta • Regionalna raspodjela: temeljena na kapacitetu umjesto na potrebama ili učinkovitosti • Premali učinak uslijed malog opsega

21. Ograničenaulogaaktivnihprogramatržištarada Mali izdaci Mala pokrivenost

22. 3. Jačanje otpornosti Mogućnosti za reformu socijalne zaštite

23. Krizakaoprilikazareforme: jačanjeotpornosti • Ishodi politika socijalne zaštite mogli bi se osnažiti unutar postojeće količine sredstava: • Poboljšanjem mješavine programa • Većom pokrivenošću • Boljom ciljanošću: smanjenjem pogrešaka isključivanja i uključivanja • Većim učinkom: smanjenjem nezaposlenosti i siromaštva • Administrativnim pojednostavljenjem na središnjoj i lokalnim razinama

24. Jačanjeotpornosti: reformapolitikadohodovnepotpore • Privremeno proširenje obuhvata naknade za nezaposlenost ublažavanjem kriterija za pristup • Razvoj aktivacijskih politika kako bi primatelji pomoći za dugoročnu nezaposlenost ponovno integrirali na tržište rada (pristup workfare: rad umjesto pasivne socijalne pomoći) • Povećanje obuhvata dobro ciljanih programa dohodovne potpore na temelju imovinskog cenzusa putem prilagodbe dohodovnog praga(smanjenjem loše ciljanih programa kategorijalnih socijalnih naknada) • Preustroj pravila ciljanosti u svim programima • Poboljšanje isplativosti politika koje potiču rađanje putem preusmjeravanja na obitelji s više djece.

25. Jačanjeotpornosti: reformaaktivnihprogramatržištarada • Povećanje razmjera djelotvornih intervencija kako bi aktivni programi tržišta rada imali prepoznatljiv učinak na zapošljavanje • Prilagodba programa na promjene uvjeta na tržištu rada • Smanjena ekonomska aktivnost: razmjerno povećanje programa koji kompenziraju slabu potražnju za radnom snagom • Pojačana ekonomska aktivnost: razmjerno povećanje programa koji se bave strukturalnim pitanjima (neusklađenost kvalifikacija) • Usklađivanje regionalne raspodjele sredstava za APTR s promjenama u regionalnim potrebama • Od raspodjele na temelju kapaciteta prema pravilu raspodjele na temelju potreba i učinkovitosti • Poboljšanjem kapaciteta za provedbu u regijama koje su suočene s nezaposlonošću

26. Jačanjeotpornosti: reformaadministrativnihkapaciteta • Postizanje boljih ishoda zahtijeva jačanje institucionalnih kapaciteta za izradu, praćenje, provedbu i procjenu politika socijalne zaštite • Rješavanje problema institucionalne rascjepkanosti sustava mjera socijalne zaštite na središnjoj i lokalnim razinama • Spajanjem relevantnih funkcija unutar manjeg broja ministarstava i ureda na lokalnim razinama kako bi se olakšao pristup socijalnim naknadama te integrirala socijalna politika s nastojanjima da se poboljša nisko sudjelovanje radne snage • Pojednostavljenje strukture i administriranja naknada: jedinstvena i ujednačena socijalna naknada kojom rukovodi jedna središnja agencija/ministarstvo, a koja se pruža putem one-stop shop-a na lokalnoj razini • Širenje informacijskog sustava van planiranog MIS-au centrima za socijalnu skrb – smanjenje pogrešaka isključivanja i uključivanja te smanjenje troškova za korisnike

27. Hvalanapažnji!www.worldbank.hrwww.undp.hr