1 / 25

3.HIDROKINEMATIKA

3.HIDROKINEMATIKA. Kinematika ispituje kretanje geometrijskih oblika ne vodeći računa o uzrocima kretanja niti o materijalnosti tijela OSNOVNI KINEMATIČKI PARAMETRI: BRZINA I BRZINSKO POLJE UBRZANJE I POLJE UBRZANJA TRAJEKTORIJA ( PUTANJA) STRUJNICA STRUJNA CIJEV.

zoltin
Download Presentation

3.HIDROKINEMATIKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. 3.HIDROKINEMATIKA • Kinematika ispituje kretanje geometrijskih oblika ne vodeći računa o uzrocima kretanja niti o materijalnosti tijela • OSNOVNI KINEMATIČKI PARAMETRI: • BRZINA I BRZINSKO POLJE • UBRZANJE I POLJE UBRZANJA • TRAJEKTORIJA ( PUTANJA) • STRUJNICA • STRUJNA CIJEV

  2. GIBANJE -U odnosu na kruta tijela djelić tekućine osim svog položaja mijenja i svoj OBLIK • gibanje krutog tijela: translacija i rotacija • gibanje kapljevine: translacija, rotacija i deformacija

  3. TRANSLACIJA – brzine svih točaka djelića kapljevinu su JEDNAKE • ROTACIJA – dolazi do promjene položaja u odnosu na neku os za veličinu kuta  uz zadržavanje prvobitnog oblika i veličine • DEFORMACIJA – promjena oblika i veličine a)LINEARNA DEFORMACIJA – promjena duljine vektor b)KUTNA DEFORMACIJA – promjena kuta među vektorima c) OBJE ISTOVREMENO

  4. OSNOVNI POJMOVI: • 1.BRZINA = vektor čije su komponente u smjeru osi x,y,z koje određuju smjer i veličinu vektora brzine • 2.BRZINSKO POLJE – svaki djelić tekućineu gibanju u određenom vremenu ima izvjesnu brzinu ( vektor). Vektori brzina koji predočavaju brzine svih djelića tekućine predstavljaju BRZINSKO POLJE

  5. 3.TRAJEKTORIJA (PUTANJA) – ako pratimo kretanje neke čestice tekućine i obilježavamo put koji je prošla u prostoru dobijemo trajektoriju • čestica ima koordinate x,y,z i svojim pomakom dobija prirast dx,dy i dz u vremenu dt. U tom pomaku komponente brzine bit će :

  6. JEDNADŽBA PUTANJE -komponente vektora brzine (vx,vy,vz) mijenjaju se s pomakom (dx,dy,dz) u vremenu dt

  7. 4. STRUJNICA - ako u nizu čestica tekućine u kretanju povučemo takvu liniju da je vektor brzine u svakoj točki te linije tangenta na nju dobili smo STRUJNICU • kod stacionarnog strujanja: strujna linija= trajektorija jer se smjer i brzina čestica ne mijenjaju • 5. STRUJNA CIJEV = snop strujnica • kod stacionarnog strujanja strujna cijev se ne mijenja po obliku

  8. VRSTE TEČENJA PREMA RAZNIM KRITERIJIMA • 1.USTALJENO ( STACIONARNO) I NEUSTALJENO ( NESTACIONARNO) • prema promjeni polja brzina u vremenu • USTALJENO: u promatranoj točki prostora nema promjene toka polja u vremenu (brzina, tlaka, gustoće i sl.)

  9. v=const, p=const. POJAVNOST STACIONARNOG STRUJANJA: -istjecanje tekućine iz rezervoara s const. vodnim licem, strujanje kroz cijev s const. tlakom, pri mirnom strujanju preko preljeva, kod otvorenih korita const. pop.presjeka

  10. 2.JEDNOLIKO ( UNIFORMNO) I NEJEDNOLIKO ( NEUNIFORMNO) • podjela prema promjeni polja u prostoru • JEDNOLIKO: strujanje kod kojeg nema promjene brzine duž strujnice ( po sukcesivnim poprečnim presjecima) • strujnice su paralelne • POJAVNOST JEDNOLIKOG STRUJANJA- cijevi const. promjera i protoka, otvoreni kanali const. profila, dubinevode i protoka • USTALJENO STRUJANJE MOŽE BITI JEDNOLIKO I NEJEDNOLIKO, DOK JE NEUSTALJENO GOTOVO UVIJEK NEJEDNOLIKO.

  11. 3.VRTLOŽNO ( VIRNO, ROTACIJSKO) I BEZVRTLOŽNO (BEZVIRNO, POTENCIJALNO, IROTACIJSKO) • podjela prema načinu ponašanja djelića tekućine u njegovom strujanju • VRTLOŽNO – kretanje čestica i translacijsko i rotacijsko • BEZVRTLOŽNO ( potencijalno)- samo translacijsko kretanje A B A C C B D D

  12. 4.SLOJEVITO ( LAMINARNO) I NESREĐENO (TURBULENTNO) STRUJANJE • podjela prema pojavi pulsacije brzine i pojavi miješanja djelića tekućine • SLOJEVITO STRUJANJE – nema pulsacije brzina, strujanje u slojevima i pod dominacijom sila viskoznosti • NESREĐENO – kaotično, nesređeno gibanje djelića tekućine i njihov prijelaz u ostale slojeve profila ( SAMO NESTACIONARNO) • PRIJELAZNO - pod određenim uvjetima strujanje može biti i slojevito i turbulentno

  13. 5. GRAVITACIJSKO I POTISNO • podjela s obzirom na uzrok gibanja • GRAVITACIJSKO – nastalo samo pod djelovanjem gravitacije • mora postojati visinska razlika, odnosno razlika energetskog potencijala • kod kanalizacije,gravitacijskim tunelima,otvorenim vodotocima

  14. POTISNO - ako ne postoji energetski potencijal, uvodi se mehanička energija pomoću koje se tekućina potiskuje cjevovodom • ako je strujanje spriječeno mehanička energija transformira se u tlak • pojava kod mehaničke odvodnje poljoprivrednog zemljišta, vodovoda, navodnjavanja, hidrocentrala

  15. 6.STRUJANJE SASLOBODNOM VODNOM POVRŠINOM I STRUJANJE POD TLAKOM • podjela s obzirom na tlak • SA SLOBODNOM VODNOM POVRŠINOM – sve površinske točke izložene su istom, atmosferskom tlaku (pa) • Može li strujanje sa slobodnom vodnom površinom biti i u cijevima?

  16. POD TLAKOM - javlja se samo u zatvorenim profilima, kada unutar kapljevine postoji razlika tlaka ( tlačne visine) između promatranih presjeka • Ispunjenost profila mora biti potpuna • Veza s prethodnom podjelom: potisno je uvijek tlačno, a gravitacijsko može biti sa slobodnom vodnom površinom ili tlačno

  17. 7.MIRNO, KRITIČNO I SILOVITO STRUJANJE • Podjela s obzirom na odnos gravitacijskih i inercijskih sila u toku – isključivo dinamička kategorija • MIRNO- ako prevladavaju sile gravitacije • KRITIČNO – odnos sila gravitacije i inercije je uvijek jednak • SILOVITO - dominiraju sile inercije

  18. JEDNADŽBA KONTINUITETA (NEPREKIDNOSTI) • strujanje od presjeka 1 2 i to stacionarno • unutar promatrane dionice nema prihranjivanja niti gubitaka, cijev potpuno ispunjena • nestlačiva tekućina  volumen je konstantan

  19. u vremenu t proteče: A1v1t ( kroz presjek 1) • A2v2t ( kroz presjek 2) • A1v1t = A2v2t / :t • A1v1 = A2v2 = const.=Q .......(m3/s) • površine poprečnih presjeka obrnuto su proporcionalne srednjim profilskim brzinama pri konstantnoj protoci

  20. Srednja brzina je fiktivna

  21. IZVOD zasnovan na zakonu održanja mase • elementarni djelić volumena dx, dy, dz u koji dotječe tekućina paralelno s osi x

  22. za os x: • za os y: • za os z:

  23. - SUMA MORA BITI JEDNAKA 0 JER ISTEK MORA BITI JEDNAK DOTOKU

  24. JEDNADŽBA NEPREKIDNOSTI (KONTINUITETA) kada ovaj izraz ne bi bio jednak 0 u tekućoj masi bi bilo praznog prostora pa bi strujnice mogle divergirati i razilaziti se – ( nemogućnost divergencije je uvjet koji osigurava jednadžba kontinuiteta) div W=0

  25. -Integralni obik jednadžbe neprekidnosti

More Related