SAMOUBOJSTVO

1. SAMOUBOJSTVO

2. Riječ «suicid» dolazi od latinske riječi «sui caedere», što znači ubiti se, dakle, označava čin svjesnog i namjernog oduzimanja života samome sebi.

3. “Nije dobro živjeti, nego je dobro živjeti dobro. Stoga mudar čovjek živi što bolje može, a ne što je dulje moguće... On o životu uvijek razmišlja u pojmovima što se odnose na kvalitetu, a ne na količinu” Seneka

4. Sv. Augustin samoubojstvo proglasio zločinom zbog toga što je suprotno šestoj zapovijedi – «Ne ubij!» • Toma Akvinski – proglasio samoubojstvo smrtnim grijehom zbog toga što se time nastoji preuzeti Božja moć nad životom i smrću.

5. OBLICI SAMOUBOJSTVA • Tinejdžersko samoubojstvo • Eutanazija • Pojedinačna, dvojna, višestruka (masovna) samoubojstva • Ritualna samoubojstva • Samoubojstvo pod utjecajem nekog kulta • Samoubojstvo prema metodi, mjestu i vremenu • Smišljena i afektna samoubojstva • Naprasna i polagana samoubojstva

6. Svakih 20 minuta netko se ubije u SAD – više od 30 000 godišnje • Incidencija samoubojstava u SAD je oko 12,8 na 100 000. • između 75. i 84. godine učestalost doseže 25,2 na 100 000.

7. Muških samoubojica ima gotovo 4 puta više od ženskih, iako bi se omjer uskoro mogao približiti iznosu od 3 : 1, jer žene sve više postaju rizična skupina. Tri puta više žena nego muškaraca pokušava se ubiti, ali u tome ne uspiju. . .

8. Muškarci se obično ustrijele ili objese; žene češće uzimaju tablete za spavanje, pa vjerojatno zbog toga i ima više neuspjelih ženskih samoubojstava. • Svake godine više od 10 000 američkih studenata se pokuša ubiti, a da čak 20 % njih bar jednom tijekom studija pomišlja na samoubojstvo.

9. Najveću učestalost samoubojstava- Mađarska. Velika učestalost - Češka, Slovačka, Finska, Švedska, Japan i Austrija. Vrlo mala učestalost Grčka, Irska i Italija.

10. Osobe koje raspravljaju o samoubojstvu neće ga počiniti. Činjenica je da gotovo ¾ samoubojica prije samoubojstva zapravo o tome obavijeste druge, bilo u obliku krika za pomoć ili s namjerom da druge povrijede

11. Na samoubojstva utječu godišnja doba, geografska širina, promjene vremena, barometarski tlak, vlažnost zraka, oborine, oblačnost, brzina vjetra, temperatura i dan u tjednu. Niti za jedan od ovih mitova nema čvrstog oslonca u dostupnim podacima

12. Osobe koje pokušaju počiniti samoubojstvo bezopasnim sredstvima nisu se ozbiljno namjeravale ubiti. U ovoj se predrasudi zamjenjuje smrtnost s namjerom.

13. Freudova psihoanalitička teorija samoubojstva • dvije glavne hipoteze o samoubojstvu: • Jedna izvedena iz teorije depresije – suicid tumači kao ubojstvo • Druga hipoteza kaže da se instinkt smrti može okrenuti prema vlastitoj unutrašnjosti pa osoba počini samoubojstvo

14. Durkheimova sociološka teorija samoubojstva • godine 1897. Durkheim je objavio svoju knjigu Samoubojstvo: sociološka studija, a mnoge studije samoubojstva su bile, barem djelomice reakcija na Durkheimovo djelo.

15. Durkheim nije nijekao da će posebne okolnosti navesti posebnu osobu da si oduzme život, ali osobni razlozi ne mogu objasniti stopu samoubojstvu. • Primjerice on je pokušao pokazati da nema povezanosti između učestalosti psihičke bolesti i stope samoubojstva.

16. Otkrio je da su stope samoubojstva više u pretežito protestantskim zemljama negoli u katoličkim, dok su židovi imali nižu stopu samoubojstva od rimokatolika. • Durkheim je također otkrio da je niska stopa samoubojstva povezana s političkim potresima. Primjerice nakon što je 1866. izbio rat između Austrije i Italije, stopa samoubojstva je opala u bje zemlje za 14 posto.

17. TIPOVI SAMOUBOJSTVA • 4 tipa samoubojstva: • EGOISTIČKO • ALTRUISTIČKO • ANOMIJSKO • FATALISTIČKO

18. Egoističko samoubojstvo proizlazi iz toga što je pojedinac nedostatno integriran u društvene skupine i društvo kojem pripada.

19. Altruističko samoubojstvo se događa kad je pojedinac previše integriran u društvo da žrtvuje vlastiti život zbog osjećaja dužnosti prema drugima.

20. Anomijsko samoubojstvo se događa kada društvo nedostatno regulira pojedince. Durkheim to stanje društva, kada regulacije nema naziva anomijom.

21. Četvrti i posljednji tip samoubojstva Durkheim je nazvao fatalističkim samoubojstvom. Do njega dolazi kad društvo pretjerano regulira pojedinca.

22. Shneidmanov pristup samoubojstvu • DESET ZAPOVIJEDI SAMOUBOJSTVA • Uobičajena svrha samoubojstva je traganje za rješenjem. • Uobičajeni cilj samoubojstva je prestanak postojanja svijesti. • Uobičajeni podražaj za samoubojstvo je nepodnošljiva psihološka bol. • Uobičajen stres u samoubojstvu je frustrirajuća psihološka potreba. • Uobičajena emocija u samoubojstvu je beznađe – bespomoćnost. • Uobičajeno kognitivno stanje u samoubojstvu je ambivalentnost. • Uobičajeno opažajno stanje u samoubojstvu je konstrikcija. • Uobičajena akcija u samoubojstvu je odlazak. • Uobičajeni interpersonalni čin u samoubojstvu je priopćenje namjere. • Uobičajena konzistentnost u samoubojstvu postoji s doživotnim obrascima sučeljavanja sa stresom.

23. Suicidalna ambivalencija • BITI • Takve osobe ustvari ne žele umrijeti, već žele odaslati poruku kako im je potrebna pomoć; • Opasnost čina je mala; • Čine oko 2/3 svih samoubojica; • Uglavnom su to žene.

24. NE BITI • Oni žele umrijeti; • Ne daju znakove namjere prije čina; • Odabiru opasnije načine; • Čine oko 3-5% samoubojica; • Prevencija daje slabe rezultate

25. BITI ILI NE BITI • Neodlučni, prepuštaju odluku u ruke «sudbine»; • Odabiru opasne načine, ali sporog djelovanja; • Čine oko 30% samoubojica; • Za njih je karakterističan stresan i nesređen život.

26. U Hrvatskoj se posljednjih desetak godina, svake godine ubije prosječno 1000 ljudi, a na svako izvršeno samoubojstvo dolazi nekoliko pokušaja, a na svakog tko pokuša samoubojstvo dolaze još tri osobe koje o samoubojstvu razmišljaju ili ga planiraju.

27. Hrvatska je na 13. mjestu po broju samoubojstava muškaraca i s prosječnom stopom 34,6, (na prvom je Litva, zatim Rusija, Letonija, Estonija, Bjelorusija...), a što se tiče žena je na 10. mjestu u svijetu i s prosječnom stopom 11,7 (na prvom je Šri Lanka, zatim Mađarska, Estonija, Letonija, Litva ...).

28. U svijetu se svakih 40 sekundi dogodi samoubojstvo • Stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozoravaju na porast broja samoubojstava u sljedećih 20 godina.

29. Ako nam se obrati suicidalna osoba… • Trebamo je ohrabriti da potraži profesionalnu pomoć, a ako treba, otići s njom • Nikako ne smijemo ostaviti suicidalnu osobu samu • Moramo provjeriti jesu li joj dostupni lijekovi, otrov ili opasni predmetu • Trebamo smiriti trenutnu kriznu situaciju • Pokušamo otkriti razloge za uznemirenost

30. Ako osjećamo suicidalni nagon… • Ne stidimo se i ne ustručavajmo se pozvati pomoć! • Ako treba, pozovimo Hitnu pomoć • Obratimo se prijateljima, roditeljima, osobama u koje imamo povjerenja, profesionalcima kao što je obiteljski liječnik, psiholog, psihijatar • Pozovimo SOS telefon. Pozovimo plavi telefon • Pozovimo centar za krizna stanja • Pozovimo policiju ili socijalnog radnika

31. “U životu je puno puta teško, ponekad mukotrpno, povremeno i mučno ipak sve ima svoj smisao, a život svrhu.”