120 likes | 393 Views
T ALKOT PARSONS i R OBERT MERTON (STUKTURALNI FUNKCIONALIZAM) RALF DARENDORF (TEORIJA DRUŠTVENOG SUKOBA). VJE ŽBE. Talkot Parsons (Stukturalni funkcionalizam). APIL – IMPERATIVI ODRŽANJA SISTEMA 1. ADAPTACIJA 2. POSTIZANJE CILJA 3. LATENTNOST 4. INTEGRACIJA
E N D
TALKOT PARSONS i ROBERT MERTON (STUKTURALNI FUNKCIONALIZAM) RALF DARENDORF (TEORIJA DRUŠTVENOG SUKOBA) VJEŽBE
Talkot Parsons (Stukturalni funkcionalizam) • APIL – IMPERATIVI ODRŽANJA SISTEMA • 1.ADAPTACIJA • 2. POSTIZANJE CILJA • 3. LATENTNOST • 4. INTEGRACIJA • DA BI PREŽIVJEO SVAKI SISTEM MORA DA ZADOVOLJI ČETIRI IMPERATIVA USMJERENA NA ZADOVOLJENJE NJEGOVIH POTREBA.
Talkot Parsons (Stukturalni funkcionalizam) • SVEOBUHVATNI NIVOI DJELANJA • 1. KULTURNI SISTEM • 2. DRUŠTVENI SISTEM • 3. SISTEM LIČNOSTI • 4. PONAŠAJUĆI ORGANIZAM (bihevioralni) • PROBLEM PORETKA – Kako u društvu ukloniti sukob, devijantnost i neslaganja? • Odgovor: Strukturalni funkcionalizam
Talkot Parsons (Stukturalni funkcionalizam) • Sistemiimajusvojstvoredainezavisnostidjelova; • Sistemiteže samoodržavanju reda ili ravnoteže; • Sistem može biti statičan ili uključen u organizovan proces promjene; • Priroda jednog dijela sistema ima uticaj na oblik drugih djelova sistema; • Sistemi održavaju granice sa svojom okolinom; • Alokacija i integracija predstavljaju dva osnovna procesa neophodna za održavanje sistema; • Sistemi teže samoodržavanju koje podrazumijeva održavanje granica i odnosa između djelova i cjeline.
Talkot Parsons (Stukturalni funkcionalizam) • Društveni sistem • Dihotomija statusa i uloge • Status – strukturalni položaj u društvu • Uloga – ono što akter radi na tom položaju • Sistem ličnosti • Razlikovanje dispozicije potreba i nagonskog ponašanja
Talkot Parsons (Stukturalni funkcionalizam) • Društvo – relativno samodovoljna zajednica u kojoj svi članovi mogu da ostvare i zadovolje svoje individualne i zajedničke potrebe. • 1. Politički sistem • 2. Privredni sistem • 3. Starateljski sistem • 4. Društvena zajednica • Svaki od pomenutih društvenih podsistema obavlja četiri funkcije (imperativa) iz opšteg sistema djelanja.
Robert Merton • Teorija srednjeg obima – teorije koje objašnjavaju samo jedan dio društvenog sistema. • Kritika osnovnih postulata strukturalno-funkcionalne analize. To su: • 1. Postulat o funkcionalnomjedinstvudruštva. Različiti djelovi društvenog sistema moraju pokazivati visok stepen integracije. • 2. Postulat univerzalne funkcionalnosti. Sve standardizovane društvene i kulturne forme imaju pozitivnu funkciju. • 3. Postulat neophodnosti. Sve strukture i funkcije su funkcionalno neophodne za društvo.
Robert Merton • Mertonova paradigma funkcionalne analize • Funkcije predstavljaju uočljive posledice koje pomažu nekom pojedinačnom sistemu da se prilagodi okolini. • Disfunkcije (primjer ropstva) • Nefunkcije – posledice koje su nevažne za proučavani društveni sistem. • Manifestne i latentne funkcije • Manifestne funkcije – namjeravane posledice • Latentne funkcije – nenamjeravana posledica koja je funkcionalna za sistem
Ralf Darendorf – teorijadruštvenog sukoba • Zagovornik teze da društvo ima dva lica. • Sociološka teorija treba da se podijeli na dvije oblasti, i to: oblast sukoba i oblast konsenzusa. • Snažan uticaj strukturalnog funkcionalizma • Klučni element Darendorfove teorije jeste vlast. Vlast nije konstantna jer je povezana sa položajima, a ne sa ljudima. Identifikacija različitih uloga koje u društvu obavljaju funkciju vlasti.
Ralf Darendorf – teorijadruštvenog sukoba • Imperativno koordinisana udruženja. • Interesi • Latentni interesi – interesi kojih pripadnici grupe nisu svjesni. • Manifestni interesi – latentni interesi kojih su pripadnici grupe postali svjesni. • Kvazigrupa – mnoštvo pojedinaca koji zauzimaju položaje na osnovu kojih imaju isti interes. • Konfliktna grupa – grupe koje stvarno učestvuju u sukobu.
Ralf Darendorf – teorijadruštvenog sukoba • Kada je sukob intenzivan, promjene koje se javljaju su radikalne. • Kada je sukob praćen nasiljem, strukturalne promjene će biti iznenadne. • Kakva god da je priroda sukoba, sociolozi moraju biti svjesni odnosa između sukoba i promjene, kao i odnosa između sukoba i postojećeg stanja.