Prevencija srčano-žilnih bolesti

1. Prevencija srčano-žilnih bolesti Nastavni zavod za javno zdravstvoSplitsko-dalmatinske županije, Služba za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti Branka Jurčević Zidar, dr. med. spec. epidemiologije

2. Bolesti srca i krvnih žila • Krvožilne bolesti glavni su uzrok smrti u razvijenim zemljama svijeta, a u manje razvijenim dijelovima svijeta smrtnost je u porastu i prestiže stope smrtnosti od zaraznih bolesti. • U Hrvatskoj svaka druga osoba umire zbog bolesti srca i krvnih žila.

3. Nepromjenjivi: Dob Spol Obiteljsko nasljeđe Promjenjivi: Povišeni krvni tlak Povišene masnoće Povišeni šećer Prekomjerna tjelesna težina Pušenje Tjelesna neaktivnost Stres Rizični čimbenici

4. Šećerna bolest • Šećerna bolest je najčešći metabolički poremećaj.  • Nastaje zbog kroničnog nedostatka inzulina ili neosjetljivosti tkiva na inzulin s posljedičnim povišenjem glukoze u krvi (hiperglikemijom).

5. Šećerna bolest • Glukoza je jednostavan šećer i osnovni izvor energije stanicama u organizmu. • Glukoza se pretvara u energiju u stanicama do kojih dolazi krvotokom.

6. Glukoza i inzulin • Za ulazak glukoze u stanice potreban je inzulin • Višak glukoze u krvi je štetan i pogoduje razvoju aterosklerotskih promjena na krvnim žilama • Osobe sa šećernom bolesti češće oboljevaju od srčanog i moždanog udara

7. Simotomi šećerne bolesti • žeđanje i suhoću usta • učestalo mokrenje • gubitak težine • pojačanu glad • umor i iscrpljenost • zamućen vid • trnce u stopalima • sporo cijeljenje rana i infekcije

8. Vrijednosti šećera u krvi Normalne vrijednosti: prije jela: <110 mg/dl (<6,1 mmol/l)poslije jela < 140 mg/dl (<7,8 mmol/l)Poremećena tolerancija šećera:prije jela: >110 <126 mg/dl (>6,1 <7 mmol/l)poslije jela: >140 <200 mg/dl (>7,8 <11,1 mmol/l)Dijabetes:prije jela: >126 mg/dl (>7 mmol/l)poslije jela: >200 mg/dl (>11,1 mmol/l)

9. Povišeni krvni tlak • Najvažniji rizični čimbemik za moždani udar i bolesti srca i krvnih žila • “Tihi ubojica”- arterijska hipertenzija najčešće traje godinama bez bitnih simptoma • Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju 6 puta veći rizik obolijevanja od koronarne bolesti i 19 puta veći rizik od moždanog udara

10. Povišeni krvni tlak • Arterijska hipertenzijajest bolest povišenog krvnog tlaka. • Dijagnoza se postavlja kada ponovljenim mjerenjem vrijednosti krvnog tlaka prelaze graničnu vrijednost od 140/90 mm Hg • Neliječena bolest povišenog arterijskog tlaka povećava rizik razvoja bolesti srca, popuštanja srca, koronarne bolesti - infarkta miokarda i angine pektoris, zatim moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće, ateroskleroze • Arterijska hipertenzija je u više od 90% slučajeva nepoznata uzroka, tzv. esencijalna, a u manje od 10% sekundarna, s poznatim uzrokom, pri čemu se liječenjem njezina uzroka neizravno može izliječiti ihipertenzija.

11. Krvni tlak Srce poput mišićne crpke istiskuje krv u velike krvne žile, a potom se ona raspodjeljuje po cijelom organizmu

12. Krvni tlak • Krvni tlak - tlak stupca krvi u arterijama organizma. • Pri mjerenju krvnog tlaka određuju se vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog arterijskog tlaka. • Za vrijeme sistole (srčanog stiska, kontrakcije) krvni tlak je bitno viši nego tijekom dijastole (razdoblje punjenja klijetki krvlju iz pretklijetki).

13. Krvni tlak • Vrijednosti krvnog tlaka nisu stalne, nego se mijenjaju ovisno o tjelesnoj aktivnosti, stupnju psihičkog stresa, dobu dana (ujutro su u pravilu više nego navečer), itd.

14. Podjela krvnog tlaka Kategorija Sistolički     Dijastolički • Optimalan krvni tlak od 120 mm Hg / <80 mm Hg • Normalan krvni tlak   < 130 mm Hg /< 85 mm Hg • Visoko normalan krvni tlak          130-139 / 85-89 • Stupanj 1 (blaga) hipertenzija       140-159 / 90-99 • Stupanj 2 (umjerena) hipertenzija  160-179 /100-109 • Stupanj 3 (teška) hipertenzija         180-209 /110-119 • Stupanj 4 (vrlo teška) hipertenzija   210 ili >/120 ili >

15. Simptomi koji mogu ukazivati na povišeni krvni tlak • glavobolja (ponekad) • umor • smetenost • promjene vida • mučnina, povraćanje • anksioznost • pretjerano znojenje • bljedilo kože, ili crvenilo lica ili drugih područja • drhtanje mišića • bolovi u prsnom košu • povećana slezena

16. Pušenje • Pušenje započinje i pospješuje proces ateroskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja plakova u krvnim žilama. • Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do njihovog suženja i začepljenja. • Rizik ateroskleroze je razmjeran broju popušenih cigareta na dan, a nakon prestanka pušenja znatno se smanjuje tijekom 1-2 godine, no ostaje i dalje nešto veći nego u osoba koje nisu nikad pušile.

17. Pušenje i ateroskleroza • Ateroskleroza kod pušača uvjetovana je direktnim djelovanjem duhanskog dima na stjenku krvne žile • Indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi: 1. povisuju se trigliceridi i 2. smanjuje razina dobrog kolesterola (HDL) koji je zaštitni faktor od procesa ateroskleroze • Pušenje povisuje razinu fibrina (faktora zgrušavanja krvi) koji se hvata za plakove i na taj način dodatno suzuje krvne žile. • Pušenje povisuje krvni tlak te tako pospješuje ubrzanu aterosklerozu.

18. Pušenje • Već 48 sati nakon prestanka pušenja poboljšavaju se pokazatelji vezani uz zgrušavanje krvi, odnosno rizik nastanka ugruška. Stoga je prekid pušenja neprijeporno jedan od najvažnijih zaštitnih mjera u sprečavanju smrtnosti. • Prestankom pušenja znatno se smanjuju rizici nastanka mogućih bolesti srca i krvnih žila te se izbjegavaju pojave infarkta i moždanog udara. Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je bilo kada ste počeli pušiti, drugo najbolje vrijeme za prestanak pušenja jedanas.

19. BMI = m / h ² Indeks tjelesne mase (eng. Body Mass Index - BMI) je pokazatelj za procjenu tjelesne težine. Izračunava se tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli sa kvadratom visine u metrima

20. Opseg struka • Opseg struka kod muškaraca veći od 90 cm predstavlja rizik za zdravlje. Muškarci koji imaju struk veći od 102 cm izloženi su visokom zdravstvenom riziku • Opseg struka veći od 80 cm kod žena predstavlja rizik za zdravlje. Žene čiji je strukveći od 88 cm izložene su većem riziku.

21. Stres i srce • Kad smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce. • S vremenom mogu nastati nepravilnosti u radu srca (lupanje srca), bolovi u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris), a na kraju i srčani infarkt.

22. Stres i srce • Osobe sa srčanim poremećajima pokazuju karakteristične crte ličnosti, tzv. A-tip ličnosti: vrlo su ambiciozne, hiperaktivne, društvene, s jakom kontrolom emocija. • Na poslu rade više i dulje od drugih, imaju jako izražen osjećaj odgovornosti i savjesnosti, nerijetko preuzimaju previše obveza i često žrtvuju obiteljski život. • U obitelji teže dominaciji i imaju izraženu potrebu da ih drugi cijene, uvažavaju i slušaju. • U konfliktnim situacijama potiskuju osjećaje, nastojeći biti optimistični i smireni.

23. Povišene masnoće u krvi • Kolesterol je vrsta masnoće koja je pristuna u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit. • Sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari,služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima. • Prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti. • Neophodan je za funkcioniranje organizma, a njegova količina ne ovisi samo o unosu putem hrane,već se stvara i u tijelu

24. Povišene masnoće u krvi • Kolesterol se u krvi prenosi pomoću čestica zvanih lipoproteini. • Postoje dva tipa tih čestica: 1. LDL(čestice niske gustoće ) 2. HDL(čestice visoke gustoće) Viša razina HDL – a u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje bolesti srca i krvnih žila!

25. LDL i HDL • LDL čestice prenose kolesterol koji se naziva «lošim kolesterolom» i odlaže se u tkiva i stijenke krvnih žila • HDL čestice nose «dobri kolesterol» i nazivaju se «čistačima» jer odnose suvišak kolesterola iz tkiva

26. Preporučene vrijednosti masnoća u krvi • Preporučena vrijednost ukupnoga kolesterola trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L • A vrijednost LDL-kolesterola manja od 3,0 mmol/L. • S HDL-kolesterolom je drugačije, za njega je bolje da je što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/L

27. Povišene masnoće u krvi • Do povećane razine kolesterola u krvi dolazi zbog nepravilne prehrane, prekomjerne tjelesne težine i obiteljske sklonosti. • Povišene vrijednosti kolesterola predstavljaju, pored pušenja, najsnažniji čimbenik rizika za razvoj srčanožilnih bolesti. • Smanjenje prekomjerne tjelesne težine, odgovarajuća prehrana i umjerena dnevna tjelesna aktivnost su prve i najsnažnije mjere koje se poduzimaju za smanjenje povišene razine kolesterola u krvi.

28. Djeta pri hiperkolesterilemiji dopušteno × nedopušteno

29.  dopušteno × nedopušteno

30.  dopušteno × nedopušteno

31. Tjelesna neaktivnost Tjelesna aktivnost od izuzetne je važnosti u prevenciji debljine, blage hipertenzije, šećerne bolesti, povišene razine masnoće u krvi, razvoja aterosklerotskih promjena na krvnim žilama i koronarne bolesti srca.

32. Zašto reći DA 30 minutnom hodanju 1. poboljšava kondiciju cijelog tijela jačajući srce, pluća, mišiće i zglobove, 2. hodanjem se troše prekomjerne zalihe masti 3. u mlađoj životnoj dobi doprinosi stvaranju koštane mase, a u starijoj spriječava gubitak koštane mase, a samim tim i spriječava razvoj osteoporoze i njezine posljedice (prijelom kralježaka, podlaktice i kuka, koji su česti kod starijih osoba), 4. hodanjem u društvu prijatelja (npr.izletom u prirodu ili toplice)poboljšavaju se socijalni kontakti,izlučuje se endorfini,tvari koje nas čine dobro raspoloženim i zadovoljnim. 5. uklapanje fizičke aktivnosti u svakodnevni život donosi višestruku i dugoročnu dobrobit za zdravlje cijelog organizma.

33. 10 koraka kako živjeti zdravije: 1.Zdrava uravnotežena prehrana, 5 obroka voća i povrća dnevno 2. 30 min umjerene tjelesne aktivnosti svaki dan 3. Reći NE pušenju! 4. Održavanje normalne tjelesne težine 5. Poznajete li svoje brojeve? Krvni tlak, kolesterol, šećer u krvi, ITM, OS, OB 6. Ograničeni unos alkohola 7. Okruženje bez duhanskog dima, udišimo punim plućima čisti zrak 8. Vježbajte na radnom mjestu 9. Odaberite zdravu hranu za marendu 10.Osigurajte si vrijeme za sebe i svoju obitelj!

34. Savjetovalište za prevenciju kroničnih masovnih bolestiVukovarska 35A Radno vrijeme Savjetovališta: Srijeda 08.30h – 10.30hTel: 401 - 199