1 / 51

PROMOCIJA ZDRAVLJA Mr.sc. Suzana Janković, dr.med.

PROMOCIJA ZDRAVLJA Mr.sc. Suzana Janković, dr.med. Temeljne odrednice promicanja zdravlja. Unapređenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje, prije nego se zdravstveni problemi ili ugroženost zdravlja pojave. 1977, WHO, "Health for All". Osnova za razvoj promicanja zdravlja

alpha
Download Presentation

PROMOCIJA ZDRAVLJA Mr.sc. Suzana Janković, dr.med.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PROMOCIJA ZDRAVLJA Mr.sc. Suzana Janković, dr.med.

  2. Temeljne odrednice promicanja zdravlja • Unapređenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje, prije nego se zdravstveni problemi ili ugroženost zdravlja pojave.

  3. 1977, WHO, "Health for All" • Osnova za razvoj promicanja zdravlja • Istaknuta uloga zajednice i međuresorskog djelovanja

  4. 1986, Ottawa, 1. međunarodna konferencijao promicanju zdravlja - ZDRAVLJE ZA SVE DO 2000. • Proces osposobljavanja ljudi da poboljšaju kontrolu nad vlastitim zdravljem. 5 prioriteta: • Izgradnja javno-zdravstvene politike usmjerene zdravlju • Stvaranje okoliša koji doprinosi zdravlju • Jačanje aktivnosti na razini zajednice • Razvijanje osobnih znanja i vještina • Reorijentiranje zdravstvenih službi i usluga

  5. 1988, Adelaide 4 prioriteta u javno-zdravstvenoj politici: • Zdravlje žena • Prehrana • Pušenje i alkohol • Zdrav okoliš

  6. 1991, Sundsvall • Odnos zdravlja i okoliša 3 modela: • HELPSAM - Health Promotion Strategy Analysis Model • Sundsvall Pyramid of Supportive Environments • SESAME - Supportive Environments Action

  7. 1997, Jakarta 5 prioriteta promicanja zdravlja WHO za 21. stoljeće: • Promicanje socijalne odgovornosti za zdravlje • Povećati ulaganja u unapređenje zdravlja • Povezati i proširiti razvoj partnerstva za unapređenje zdravlja • Osnažiti aktivnost zajednice i pojedinaca • Osigurati preduvjete (infrastrukturu) za promicanje zdravlja

  8. AKTIVNOSTI U HRVATSKOJ • 1995, započeo sustavni rad u okviru 1. projekta Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH i HZZO-a, potprojekt: Promicanje zdravlja • Terensko istraživanje na 9 lokaliteta, uzorku od 3 681 osobe od 18-65 godina. • Preporuka: • prevencija rizičnih čimbenika (pušenje, prehrana, tjelesna aktivnost, spolno ponašanje) • 1999, edukacija edukatora u organizaciji MZSSRH, HZZO i HZJZ

  9. Razvoj i izazovi • 1970-e: zauzdavanje preventabilnih bolesti i rizičnog ponašanja - informiranje i edukacija; • 1980-e: sveobuhvatan intervencijski pristup - akcije Otawske povelje; • 1990-e: pristup kroz mjesta na kojima žive, rade, igraju se i vole - škole, domovi, zajednice, radno mjesto. • Koji će biti fokus za promociju zdravlja u 21. stoljeću?

  10. Promocija zdravlja • populacijski pristup, • aktivnosti na odrednicama zdravlja, • sveobuhvatne intersektorske inicijative, • učinkovito učešće javnosti, • intervencije koje promiču promjenu ponašanja, socijalne, okolišne i promjene politike.

  11. Osnovni principi promocije zdravlja Uključuje i usmjerena je populaciji, a ne pojedincu • Mnogi zdravstveni problemi sve su više socijalni. • Provodi se na mjestima gdje ljudi žive i rade.

  12. Mjesta za aktivnosti: KUĆA ŠKOLA RADNO MJESTO ZDRAVSTVENE JEDINICE ZAJEDNICA ZATVORI...

  13. Osnovni principi promocije zdravlja Usmjerena izravno uzrocima «nezdravlja» • fokus na prevenciji, ne na kurativi, dalje na socijalnom i fizičkom okruženju koje može izazvati bolest, • okruženje treba biti izvor zadovoljstva i ugode, sigurnosti i poticaja, • štiti se priroda i prirodni resursi i tako osigurava ljudima osobni, socijalni i ekonomski zdravi i produktivni život.

  14. Osnovni principi promocije zdravlja Različitost pristupa • edukacija, informiranje, razvoj zajednice i organizacija, zagovaranje za zdravlje i legislativna podrška, • razvoj osobnih vještina i javne politike koja podržava zdravlje.

  15. Osnovni principi promocije zdravlja Učešće javnosti i zajednice • specifične grupe s različitim životnim potrebama, vrijednostima, interesima, kulturom, socijalnim problemima, • grupe na određenom području ili mjestu (škola, radno mjesto), • zdravstveni problem rješava se s ljudima i za ljude i ne može se voditi samo sustavom koji se postavlja iznad njih, • ljudi sudjeluju u identifikaciji potreba, određivanju prioriteta, odlučivanju i planiranju strategije za postizanje cilja.

  16. Osnovni principi promocije zdravlja Uloga zdravstvenih profesionalaca • trebaju se preorijentirati na promociju, uz klinički, kurativni rad, • potrebna promjena ponašanja, stavova i organizacije zdravstvene službe, • jačanje kretanje informacija od liječnika prema javnosti, • u fokusu je cijela osoba i populacija, a ne samo organski sustav ili organ, • dijele zajedničku odgovornost za zdravlje.

  17. Strategija promicanja zdravlja • jedinstvo i suradnja • razvoj politike • razvoj zajednice • razvoj mreže infrastrukture • komunikacija i edukacija • razvoj znanja - teorije i metodologije

  18. Kretanja u društvu od utjecaja na zdravlje u 21.st. • siromaštvo • globalna ekološka prijetnja preživljavanju - opstanak čovječanstva • okolišne i socijalne posljedice povećanja urbanizacije • epidemiološke promjene - stalni rast incidencije zaraznih i kroničnih bolesti, ozljeda i nasilja (HIV/AIDS, KV bolesti, depresija i suicidi) • demografske promjene - produženje životnog vijeka i nesamostalnosti • razvoj - napredak biotehnologije • komunikacija - revolucionarne promjene u informatičkoj tehnologiji • globalizacija prometa, putovanja, vrijednosti i ideja (konzumerizam i privatizacija)

  19. UČINIMO DA ZDRAVIJI IZBORBUDE I LAKŠI IZBOR

  20. PREVENCIJA : PROMOCIJA NEGATIVNO ZDRAVLJE (bolest) POZITIVNO ZDRAVLJE (blagostanje) : RIZIČNI FAKTORI RESURSI (osobni, društva, zajednice okoliša) :

  21. Razlika promocije zdravlja i zdravstvenog odgoja • informacije daje u svrhu unapređenja «zdravstvene pismenosti» o rizičnim čimbenicima i ponašanjima te temeljnim društvenim, ekonomskim i okolišnim čimbenicima, • naglašava motivaciju, vještine i uvjerenost nužne za poduzimanje akcija, • ukazuje na političku izvedivost i organizacijske mogućnosti za akcije usmjerene na okolnosti koje utječu na zdravstvene ishode

  22. Razlika promocije zdravlja i prevencije • Promocija zdravlja orijentirana zdravlju, prevencija orijentirana bolesti.

  23. Promocija zdravlja u praksi • kreiranje politike • razvoj infrastrukture • inplementacija • kampanje i programi • evaluacija • ishod

  24. Zdravstveni indikatori (individualna razina) područje bolest pozitivno zdravlje / blagostanje društvena izolacija diskriminacija društvena podrška sudjelovanje u društvenim aktivnostima socijalno mentalno depresija smisao za zajedništvo optimizam nepokretnost bolest vježbanje, kretanje fizičko

  25. Indikatori zdravstvene mogućnosti i sposobnostiTočke promatranja zdravstvene sposobnosti područje faktori rizika resursi - društveno povlačenje - društvenost - socijalni krug socijalno mentalno - rezignacija - preopterećenost - sklonost pušenju - zdravstvena pismenost - kulturna razina - negativan stav prema pušenju - zdr.destruktivno ponašanje - upravljanje kontroliranjem • zdr. produktivno ponašanje • upravljanje orijentirano • zaposlenicima fizičko

  26. Indikatori zdravstvenih uvjeta (razina-okoliš)(primjer - radno mjesto) područje faktori rizika resursi socijalno- okolišni kontekst - buka - teški tereti - prilagođeno radno mjesto politika društvo • nepošten sustav • nagrađivanja • mobing • jednake mogućnosti za sve • - radno mjesto bez pušenja • međusobna podrška kolega • radna atmosfera • izolirani poslovi • hijerarhija na više • razina • - kontrola zaposlenika • horizontalna hijerarhija • mogućnost sudjelovanja u • odlučivanju organizacija

  27. Zdravlje • …stanje cjelovitog fizičkog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti • … intelektualna dimenzija • … duhovna, spiritualna dimenzija • … radna dimenzija • … okolišna dimenzija

  28. Pojam zdravlja pogrešno usmjeren samo na zdravstvenu službuŠto sve ljude čini zdravima i ne-zdravima • Zašto je Mislav u bolnici? • Zato jer ga je jako boljela noga. • Zašto ga je boljela noga? • Zato jer je imao posjekotinu koja se zagnojila. • Zašto se posjekao? • Zato jer je igrao nogomet u starim poderanim tenisicama. • Zašto je igrao nogomet u starim tenisicama? • Zato jer mu roditelji nisu mogli kupiti nove. • Zašto mu roditelji nisu mogli kupiti nove tenisice? • Zato jer mu je otac bez posla, a mama bolesna. • Zašto mu je otac bez posla? • Zato jer mu je poduzeće otišlo u stečaj, a on nema obrazovanje s kojim bi mogao naći novi posao. • Zašto…?

  29. na zdravlje utječu razni čimbenici koji uključuju društveno, ekonomsko i fizičko okruženje, individualne osobine i ponašanje pojedinca. To su odrednice i temeljni preduvjeti zdravlja. • tradicionalna zdravstvena zaštita samo je jedan od brojnih čimbenika.

  30. Maslow piramida

  31. Odrednice zdravlja u vezi s društvenim i ekonomskim okruženjem Kultura Obrazovanje Zaposlenje i uvjeti rada Prehrana Stanovanje Prihod i društveni status Osobne životne navike Mreža društvene potpore Jednakost i društvena pravičnost Stres Nasilje i rat Biološki i genski činitelji Spol Zdravstvena služba Fizički okoliš

  32. Pristupi zdravlju Tri pristupa LIJEČENJE usmjereno problemima definiranim u kategorijama bolesti kao malignomi, hiperkolesterolemija, hipertenzija itd. odnosno na proces bolesti i činitelje koji su značajni za medicinsku intervenciju PONAŠANJE populacijski pristup usmjeren na individualnu promjenu ponašanja stilova života DRUŠTVENI OKOLIŠ I ZDRAVSTVENI ODGOJ usmjereno na temeljne odrednice zdravlja, tj. na psihosocijalne, socioekonomske i činitelje okoliša koji stvaraju okolnosti za zdravlje ili odsutnost zdravlja

  33. Primjer: šećerna bolest Pristup Cilj: Unaprijediti zdravstveni ishod Strategija Povećati dostupnost i pristup liječenju i hitnoj službi za bolesnike Izgradnja zdravstvenih kapaciteta za dijabetičare. Osiguranje obučenog osoblja. Liječenje Ponašanje Unaprijediti individualno znanje, stavove i aktivnosti koje se odnose na bolest. Unaprijediti primjenu pravilne prehrane i davanje lijekova za bolesnike. Povećati tjelesnu aktivnost Populacijska i individualna edukacija i savjetovanje. Medijske kampanje. Potporne grupe. Edukacija u školama o pravilnoj prehrani Unaprijediti mogućnost za uporabu odgovarajućih i jeftinih namirnica. Smanjiti količinu šećera koji se dodaje u prehrambene proizvode. Razvoj partnerstva između sektora zdravstva, poljoprivrede, trgovine i prosvjete za kreiranje i usvajanje prehrambene politike i strategije. Razvoj, usvajanje i primjena politike o tjelesnoj aktivnosti. Osiguranje potpore za male poljoprivrednike za proizvodnju zdrave hrane. Društveni okoliš

  34. Načela i koncept promicanja zdravlja Promocija zdravlja je proces koji ljudima omogućava da unaprijede vlastito zdravlje i povećaju kontrolu nad njim (preuzmu odgovornost)

  35. U promicanju zdravlja postoji vjerovanje da korijeni bolesti leže u društvenim strukturama i okolnostima i da je individualni izbor gotovo iluzoran. • Ishod promicanja zdravlja usmjeren je na unapređenje zdravlja i kvalitete življenja populacije.

  36. Temeljne vrijednosti i načela promicanja zdravlja Poštovanje Uravnoteženost Jednakost Višeslojni pristupi/ mjesta Multisektorski pristup Zajedništvo/ dijeljenje Briga Sudjelovanje Osnaženje

  37. Sveobuhvatni model promicanja zdravlja • usmjeren dobrom zdravlju, namijenjen i zdravima i bolesnima, • pristup zahtjeva povezane aktivnosti: komunikacija, obrazovanje, zagovaranje, zdravstvena politika, • obraća se ključnim pitanjima – prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje, okoliš, ekonomski i društveni čimbenici.

  38. Promicanje zdravlja u populaciji objedinjava: • puni opseg odrednica zdravlja – na što treba djelovati, • sveobuhvatne strategije i aktivnosti – kako poduzeti akciju, • različite razine akcije – s kim treba djelovati.

  39. Razine utjecaja promicanja zdravlja (primjer promicanje tjelesne aktivnosti) • pojedinac – medijska kampanja o važnosti tjelesne aktivnosti, • obitelj – uspostava potpornih grupa u zajednici, susjedstvu, srodnim skupinama, • zajednica – izgradnja trim ili pješačkih staza, • pojedini sektor – niže cijene za sportske rekvizite ili rekreaciju pojedinih skupina, • razina društva – utjecaj na političare i donositelje odluka (više sportskih dvorana, niže članarine u klubovima).

  40. Primjena inicijativa promicanja zdravlja • najpogodniji postupni pristup (ne prebrze inicijative), • racionalno sagledati što već postoji i primjenjuje se, a ne svaki put započeti novo (programi za škole možda se mogu modificirati za radno mjesto).

  41. Pridobivanje partnera i gradnja zajedništva za promociju zdravlja S A V E Z N I Š T V O partnerstvo između dviju ili više stranaka koje su se složile o potrebi postizanja zajedničkog cilja

  42. P A R T N E R S T V O dobrovoljni sporazum između dvije ili više stranaka o zajedničkim aktivnostima koje su usmjerene zajedničkom zdravstvenom ishodu

  43. INTERSEKTORSKA SURADNJA prepoznata povezanost između dijelova različitih sektora koja je uspostavljena za poduzimanje akcija s ciljem postizanja zdravstvenog ishoda koji je djelotvorniji nego da je bio poduzet samo unutar jednog sektora.

  44. Ključni elementi u razvoju savezništva / partnerstva • postići kritičnu masu interesa među partnerima, • vještina i dobro poznavanje lokalnih prilika, • prvo ostvariti zajedništvo s onima koji imaju zajedničke interese, pa onda uključiti partnere čiji bi utjecaj na rad mogao biti destruktivan, • mješavina raznih vještina, obrazovanja, pozicija, energija (oprezno s karizmatičnim vođama).

  45. Prepreke za izgradnju uspješnog partnerstva • političko neslaganje i sukob interesa (javnost to može ublažiti radi zajedničkog višeg interesa), • slabljenje dotadašnjeg tradicionalnog načina rada (uvođenje lokalnih građanskih inicijativa), • ograničena tradicija suradnje u javnom sektoru (još se uvijek ne potiče sloboda komunikacije između vladinih sektora, između vladinog i nevladinog sektora).

  46. Javna politika usmjerena zdravlju • uključuje proces u kojem se prepoznaje da je većina činitelja koji utječu na zdravlje determinirana činiteljima izvan zdravstvenog sektora (suradnja ministarstva školstva, zdravstva, gospodarstva, socijalne skrbi, okoliša…)

  47. Značajke javne politike usmjerene zdravlju • jasna odgovornost za zdravlje i jednakost u svim područjima politike, • odgovornost za utjecaj na zdravlje.

  48. Glavni cilj politike usmjerene zdravlju stvaranje okoliša koji omogućava zdravo življenje

  49. Takva politika omogućava i olakšava zdraviji izbor za sve građane

  50. Slijedeći takvu politiku: • vladini sektori koji su odgovorni za poljoprivredu, trgovinu, obrazovanje, industriju i financije trebaju u formuliranju svojih politika uzeti u obzir zdravlje kao temeljnu ljudsku vrijednost, • svi sektori trebaju biti odgovorni za posljedice po zdravlje koje primjena njihove politike može izazvati, • zdravlju trebaju posvetiti jednaku pozornost kao i ekonomskoj isplativosti.

More Related