Tržište vrijednosnih papira i zakoni o vrijednosnim papirima

1. MINISTARSTVO FINANCIJA Tržište vrijednosnih papira i zakoni o vrijednosnim papirima mr.sc. Ante Žigman Državni tajnik Zagreb, 16. studenoga 2006.

2. Financijska industrija daleko je najpropulzivniji sektor hrvatske ekonomije u posljednjih pet godina, što je posljedica dviju skupina činitelja: ubrzana privatizacija, reforma i otvaranje financijskog sustava, makroekonomska stabilnost i očekivanja vezana za proces približavanja EU financijska deregulacija, jeftin novac i niske kamatne stope u EU Struktura financijskog tržišta

3. Izrazit rast burzovnih indeksa, prometa i tržišne kapitalizacije zabilježen je tijekom 2005. godine te je prisutan nastavak rasta u 2006. godini. Izravni i neizravni utjecaji Vladine politike na tržište kapitala očituju se kroz slijedeće kanale: Usmjerenje ekonomske politike Vlade na očuvanje makroekonomske stabilnosti te vođenje politike u smjeru približavanja Europskoj uniji. Jačanje institucionalnog okvira i zakonske regulative financijskog sektora. Orijentacija zaduživanja države na domaće financijsko tržište. Daljnja privatizacija poduzeća u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju i velikih društava. Razvoj financijskog tržišta

4. Donesen sveobuhvatni zakonodavni okvir koji će potaknuti daljnji razvoj financijskog sustava i tržišta, omogućiti nove poslovne uzlete, ali i veću zaštitu potrošača, investitora, subjekata tržišta, odnosno sustava kao cjeline zakoni o osiguranju, investicijskim fondovima, računovodstvu, reviziji, leasingu, kreditnim unijama izrada hrvatskog računovodstvenog standarda u cilju prilagodbe računovodstvenom sustavu EU Uspostavljena HANFA čime je napravljen značajan iskorak u postupku i načinu supervizije te većoj stabilnosti subjekata tržišta financijskih usluga Cilj ovih zakona nije isključivo ispunjavanje obveza prema EU, već uspostavljanje kvalitetnog pravnog okvira, stabilnog poslovanja subjekata tržišta, zaštita potrošača i omogućavanje pretpostavki za ulazak na tržište EU Struktura financijskog tržišta

5. Iako je, kao i obično, razvoj institucionalne i pravne regulative "kaskao" za samim razvojem tržišta, i na tom je području u posljednje vrijeme dosta učinjeno: donijeti su novi zakoni o: obveznim odnosima, investicijskim fondovima, siguranju, računovodstvu, reviziji, izmijenjen je ovršni zakon, propisi iz oblasti deviznog poslovanja itd., u sklopu usklađivanja zakonodavstva sa standardima EU, donijeti će se novi zakoni o leasingu, platnom prometu, financijskom kolateralu, sekuritizaciji, preuzimanju dioničarskih društava, tržištu vrijednosnih papira, kreditnim institucijama,financijskim konglomeratima, obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dr. Sve su to koraci na putu zaokruživanja transparentnog i komplementarnog financijskog tržišta u Hrvatskoj. Struktura financijskog tržišta

6. Iako takva struktura ulaganja može odražavati nastojanje investitora da disperziraju rizik, ona je prvenstveno rezultat vrlo ograničene ponude vrijednosnih papira korporativnog sektora. Iz mnogih razloga na strani ponude (npr. Nemogućnost ispunjavanja uvjeta za uvrštavanje na burzu ili nepreferiranje takvog oblika financiranja) ali i na strani potražnje za vrijednosnim papirima tog sektora u sklopu ukupne politike plasiranja sredstava banaka i institucionalnih investitora. Zato je financijski sektor još uvijek dominantno orijentiran na financiranje kreditima banaka u zemlji ili, sve više, izravno iz inozemstva. Posljedica toga je da se kapitalizacija korporativnih obveznica i likvidnost dionica kreću u Hrvatskoj na razini od svega 2-3% BDP-a, što je npr. desetak puta manje nego u Češkoj ili Mađarskoj. Struktura financijskog tržišta

7. Bitna je činjenica da se ulazak i rasprostiranje stranog kapitala unutar nacionalne ekonomije različito manifestira na tržištu roba i usluga u odnosu na tržište vrijednosnih papira. Na tržištu vrijednosnih papira ponuda je mnogo ograničenija pa rast potražnje ima tendenciju da povećava cijene, što u svom kontinuitetu može rezultirati čistim "bubble efektom“ i time se ulazi u čisti “začarani krug” gdje optimističnim očekivanjima kreditna ekspanzija dovodi do rasta cijena vrijednosnih papira, a onda to opet dovodi do nove i jače kreditne ekspanzije. Sve je to dobro dok se tržište nalazi na “vrhuncu”, a mi smo sada na vrhuncu, tko će biti spreman preuzeti rizik za ulaganja kada tržište krene u suprotnom smjeru? Kada se promijene očekivanja u pogledu rizika i povrata na investicije, a uzroci tome mogu biti unutarnje ili vanjske prirode (rast kamatnih stopa, promjene tečaja, smanjene mogućnosti urednog servisiranja duga, političko okruženje (Mađarska) i sl.) cijeli proces kreće u suprotnom smjeru, cijene padaju s negativnim utjecajem na realni sektor koji je sada opterećen visokim dugom i niskom investicijskom aktivnošću. Struktura financijskog tržišta

8. Što u tom smislu čini i radi fiskalna politika? Smanjuje deficit i otvara više prostora privatnom sektoru. Zadužuje se na domaćem tržištu i stvara nove vrijednosne papire za domaće tržište i “gradi” krivulju prinosa. Održava tržište trezorskih zapisa na visokoj razini od 11 milijardi kuna Provodi strukturne promjene u sektoru javnog duga Od početka 2007. godine uvesti ćemo elektronsku aukciju TZ preko Bloomberga Također ćemo jačati transparentnost rada javnog duga Struktura financijskog tržišta Ukupni iznos upisanih TZ

9. Fiskalna politika i makroekonomska stabilnost • Snažna fiskalna prilagodba započeta u 2004. godini rezultirala je smanjenjem fiskalnog deficita s 6,2% BDP-a u 2003. na 4,1% BDP-a u 2005. godini. • U 2006. godini fiskalni deficit će iznositi 3,0% BDP-a dok se za 2007. godinu planira daljnje smanjenje na 2,8% BDP-a • Planirani deficit od 2,8% BDP-a u 2007. godini znači drugu godinu za redom ispunjavanje kriterija iz Maastrichta za ulazak u Europsku monetarnu uniju. • Smanjenje fiskalnog deficita smanjuje potrebu zaduživanja države. • Udio duga opće države u BDP-u smanjuje se već u 2006. godini, a do 2009. godine spustit će se na razinu ispod 40% BDP-a. Deficit opće države Dug opće države

10. Fiskalna politika i gospodarski rast Ulaganje u ravnomjerniji razvoj, obrazovanje i znanost, poduzetništvo i infrastrukturu Fiskalna prilagodba i nizak fiskalni deficit Smanjeno državno zaduživanje -> smanjenje kamatnih stopa Smanjenje udjela državne potrošnje u BDP-u Rast proračunskih sredstava Povećana privatna ulaganja i otvaranje prostora za snažnije sudjelovanje privatnog sektora u generiranju rasta Više stope gospodarskog rasta

11. usklađivanje s direktivama EU o: investicijskim uslugama u području vrijednosnih papira (93/22/EEZ) nezakonitoj kupoprodaji dionica i manipuliranju tržištem – zlouporabi tržišta (2003/6/EZ) transparentnosti informacija o izdavateljima vrijednosnih papira kojima se trguje na uređenom tržištu (2004/109/EZ) izvedenice (derivati): definiranje novog financijskog instrumenta trgovanje u okviru odvojene burzovne sekcije temeljni kapital burze 40.000.000,00 kuna slobodan (neograničen) prijenos dionica Zakon o tržištu vrijednosnih papira

12. vlasnička struktura burze neovlaštena društava - mogući osnivači burze ograničavanje udjela dioničara u ukupnom broju glasova na skupštini vlasništvo odvojeno od članstva na burzi odobrenje HANFA-e za stjecanje kvalificiranog udjela zabrana stjecanja dionica sredstvima nepoznatog podrijetla ili putem kredita zaštita ulagatelja potreba osiguravanja integriteta financijskog tržišta kategorizacija klijenata prema njihovu znanju, iskustvu, financijskoj situaciji i ulagačkim ciljevima regulacija sukoba interesa managera, zaposlenika i klijenata Zakon o tržištu vrijednosnih papira

13. zlouporaba tržišta dodatne mjere zabrane i ograničenja s ciljem zaštite zloupotrebe povlaštenih informacija pitanje manipulacije cijenama, širenja netočnih informacija i suzbijanja nezakonite kupoprodaje dionica transparentnost tržišta skraćivanje rokova izvještavanja o promjeni vlasničke strukture javnih dioničkih društava obveza izdavatelja o izvješćivanju kod stjecanja vlastitih dionica obveza izdavatelja uvrštenih na prvu kotaciju i kotaciju javnih dioničkih društava burze o redovitoj izradi i objavi revidiranih godišnjih financijskih izvješća nadzor šire ovlasti nadzornog tijela, jednostavniji postupak pokretanja nadzora proširenje uvjetnog oduzimanja dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, produženje trajanja zaštitnih mjera sankcioniranje postupaka koji bi mogli utjecati na cijenu trgovanja na burzi Zakon o tržištu vrijednosnih papira

14. ZAKLJUČNO daljnji razvoj tržišta kapitala u RH povećanje likvidnosti tržišta ukidanje ograničenja kretanja kapitala povećanje transparentnosti burzovnog trgovanja veći kapitalni zahtjevi unapređenje procesa trgovanja na burzi strože sankcioniranje nezakonitog postupanja Zakon o tržištu vrijednosnih papira

15. Liberalizacija kapitalnih transakcija tri faze liberalizacije 2007 – I. faza 2008 – II. faza 2009 – III. faza I. faza potpuna liberalizacija ulaganja rezidenata i nerezidenata u vrijednosne papire liberalizacija ulaganja rezidenata i nerezidenata u blagajničke zapise HNB i trezorske zapise MF ukidanje obveze rezidenata – fizičkih osoba da kupoprodaju stranih vrijednosnih papira obavljaju isključivo preko domaćih ovlaštenih društava II. faza ukidanje obveze prijave kapitalnog posla kao uvjeta izvršenja plaćanja i prijenosa po tim poslovima Zakon o deviznom poslovanju

16. III. Faza potpuna liberalizacija, ukidanjem zabrana: kratkoročnog financiranja nerezidenata korištenja financijskih kredita iz inozemstva preko računa u domaćim bankama otvaranje računa rezidenta u inozemstvu ograničenja za gotovinsko poslovanje između rezidenta i nerezidenta ograničenja unošenja i iznošenja gotovine preko državne granice Zakon o deviznom poslovanju

17. 2006. Zakon o leasingu Zakon o kreditnim unijama Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o HNB Zakon o HBOR – u 2007. i 2008. Zakon o sekuritizaciji Zakon o kreditnim institucijama Zakon o osiguranju depozita Zakon o platnom prometu Zakon o financijskom kolateralu Zakon o financijskim konglomeratima Zakon o reorganizaciji i likvidaciji financijskih institucija Zakoni iz područja financijskog tržišta