Bolonjski proces i studij informacijskih znanosti

1. Bolonjskiprocesistudijinformacijskihznanosti prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić Odsjek za informacijske znanosti Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku e-pošta: taparac@ffos.hr

2. sadržaj • strukturalne i organizacijske promjene vezane uz procese prilagodbe visokoškolskog obrazovnog sustava • pristupi i dileme • mogućnosti suradnje

3. osnovne teze izlaganja • informacijske znanosti (IZ) – relativno mlado znanstveno polje koje još uvijek traga za jasnim i čvrstim teorijskometodološkim uporištima, pa se stoga postojeći obrazovni programi znatno razlikuju i po pristupu i po izvedbi • stručnjaci u polju IZ dogovaraju jezgrene predmete kao temelj na koji se nadograđuju raznoliki izborni moduli • sve izrazitija potreba za polivalentnim stručnjacima kompetencije kojih se mogu i trebaju nesmetano nadograđivati programima cjeloživotnog obrazovanja

4. cilj izlaganja • ukazati na: • potrebu usuglašavanja oko jezgrenih predmeta u polju IZ • moguće načine izvedbe programa • važnost sustavne suradnje među obrazovnim ustanovama kako bi se: • studentima u široj regiji ponudili programi koji će ih privlačiti svojom raznolikošću i pažljivo odabranim usmjerenjima, a • ¸nastavnicima omogućilo da ponude one sadržaje koji se zasnivaju na rezultatima njihova znanstvenog rada

5. i prije Bologne ... • promjeneskojimasusesuočavaleobrazovneustanoveupolju IS/LIS moguće je promatrati i tumačiti na dvjema razinama: • na razini strukturalnih promjena unutar sveučilišta samoga – što je vodilo prema traganju za: • novim organizacijskim oblicima, • novimmatičnimustanovama odnosno • novimpartnerima • na razini sadržajnih promjena – što se odražavalo u: • osmišljavanju širepostavljenihkurikuluma • snažnijoj povezanosti s partnerima s drugih sveučilišta i izvan sveučilišta • poticanju odnosno jačanju vezas budućim poslodavcima

6. CALIPER – Cronin • upozorio je na to da koliko god se IZ mogu odrediti kao vibrantno polje, upitnim ostaje mogu li, izložene snažnom utjecaju centrifugalnih sila: • obraniti vlastitu koherentnost i vjerodostojnost samostalne discipline • ili će se pak dovesti u situaciju u kojoj će zbog konceptualne fragmentacije doći do disolucije polja • njegove opaske: ozbiljne i upućuju na to da: • oklijevanja vezana uz konceptualnu institucionalizaciju, ili pak, • nekritičko prihvaćanje 'trendova‘ • mogu imati dalekosežne posljedice i na obrazovanje za profesiju

7. obilježja 1990-ih • IZ/LIS obrazovne ustanove preusmjeravajui širedijapazonsvojihprogramapri čemuje: • suradnjasdrugimodjelimaprihvaćenakaoključnistrateškikoncept • rezultati: • fleksibilniji programi i integracija LISodjelasdrugimodjelima • racionalnijekorištenje intelektualnihimaterijanihpotencijala • gubitakautonomijealii • omogućavanje izlaska iztzv. kulturneizolacijeunutarakademskezajednice • dugoročno gledano – jačanje položaja profesije unutar sveučilišta • naime, slabi često prejako izražena orijentacija na institucionalni kontekst

8. ususret Bologni • provedene promjene – omogućile premještanje naglaska na kontekst informacijskih proizvoda i usluga neovisnih o pojedinoj informacijskoj ustanovi ( → IZ) • s takvim razvojnim obilježjima dočekana je Bolonjska deklaracija ili je, pak, • pristupanje 'bolonjskoj obitelji' pridonijelo jasnijem sagledavanju potencijala informacijskoga sektora za društvo 21. stoljeća iz motrišta: • i sveučilišnih uprava i • predlagatelja novih programa

9. danas • prihvaćenjem novog Okvirnog programa (VI) kojim se implementira: • Europski znanstveni prostor (ERA) • pažnja se sve više usmjeruje prema: • stvaranju mrežaizvrsnosti, • integriranim projektima i • združenomdjelovanjunacionalnihistraživačkihprograma, štosve • stvara izvrsnu osnovu za osmišljavanje i provedbu obrazovnih programa informacijskih stručnjaka

10. uočeni dosezi • promjene se događaju na nekoliko razina: • organizacijskoj, • sadržajnoj i • metodološkoj • pa se ponuđeni pristupi i sadržaji mogu znatno razlikovati • što će nesumnjivo prije ili kasnije dovesti do potrebe usuglašavanja titula u kontekstu međunarodno prepoznatljivim diploma i mobilnosti studenata

11. nastavak ... • rezultatiprovedenihistraživanjaukazuju naiznimnuraznolikostponuđenihprogramaisadržaja • na sadržajnoj razini temeljna pitanja koja je valjalo razjasniti pri izradi novih programa: • očekivane kompetencije budućih diplomanata • jezgreni sadržaji • oslonac: • iskustvo u izobrazbi • praćenje statusa bivših studenata u radnome okruženju • preporuke strukovnih tijela s obzirom na očekivane odnosno poželjne kompetencije budućih informacijskih stručnjaka

12. jezgreni predmeti • sve više se promatraju unutar šireg polja informacijskih znanosti • time se nastoji stvoriti podesan okvir za upoznavanje budućih studentata s temeljnim znanjima i vještinama koje kasnije mogu unaprjeđivati na usmjerenjima diplomskog studija slijedom svojih i poslodavčenih interesa i potreba • M. Bates – tri temeljna pitanja oko kojih se mogu postaviti jezgreni predmeti: • prvo se odnosi na osobitosti i zakonitosti koje vladaju svijetom zabilježena znanja • drugo na načine na koje se ljudi odnose prema informaciji, potražuju ju i koriste • a treće na načine osiguranja brzog i učinkovitog pristupa informaciji

13. izborni predmeti • znanja i vještine koji se poučavaju znatno se razlikuju a, čini se, često ovise o: • raspoloživim stručnjacima više nego o konceptualnim razlikama • valjarazlikovatiizmeđu: • općihznanja/vještinai • specifičnh, koja su vezana uz određeno polje specijalizacije, i koja se unutar nekih akademskih programa nude ili na preddiplomskoj ili na diplomskoj razini

14. A. Brine i J. Feather • sposobnosti informacijskog djelatnika da identificiraianalizira, upravljazbirkamaipodatcima, organiziraznanje te označuje, pronalaziivrednuje informacije - djelatnici se pritom razlikuju s obzirom na: • stupanj vještina koje posjeduju • stoga: na osnovnoj razini • osposobljavanje kakobirazumjeli: • zaštojeodređenavještinapotrebnai • da tom vještinom ovladaju • a zatim savladavanjenavišojrazinisloženosti dakle: • obučenost za obavljanje stručnih poslova bez obzira o kojoj se vrsti informacijske ustanove ili službe radi (dodiplomski studij) • usmjerenost prema stjecanju produbljenih znanja i vještina na osnovi kojih će u punom smislu riječi biti informacijski profesionalci (diplomski studij)

15. jednopredmetnost vs dvopredmetnost • premda Bolonjski proces vrlo jasno naznačuje da se bakalaureus stječe za odabranu struku, a da se kombinacijom izbornih predmeta mogu ili • stjecati kompetencije za još jednu struku ili • proširivati znanja iz većeg broja, nevezanih disciplina • na filozofskim fakultetima – dvopredmetnost! • polje IZ – ustrajanje na dvopredmetnosti: anakronizam • svaki student, naime, može oblikovati svoj 'vlastiti' program i tako se usmjeravati prema željenoj predmetnoj specijalizaciji, ako se odluči za nastavak studija • na preddiplomskoj pak razini za predmetnu specijalizaciju ne nalazim dovoljno stručnih argumenata

16. jednopredmetnost! • suvremene informacijske ustanove i službe trebaju 'informacijski orijentirane talente' (M. Bates) prije negoli poznavatelje jedne određene discipline • jednopredmetnost – prirodan okvir za akademsku izobrazbu budućeg informacijskog stručnjaka • za uspješnu prilagodbu potrebama promjenjivog radnog okruženja značajniju ulogu imaju: • opća znanja i specifične vještine unutar jezgrenih predmeta i • onih izbornih predmeta za koje studenti imaju najviše interesa ili prema kojima su ih usmjerili mentori prepoznavši • njihove interese i • potrebe budućih poslodavaca

17. diplomska razina • znakovite promjene • jednim dijelom zbog pokretanja prediplomskih studija u sredinama koje nisu imale takvu obrazovnu tradiciju (npr. UK) i, posljedično, potrebe da se diplomski studij restrukturira kao logičan nastavak na preddiplomski studij • a drugim dijelom jer se diplomski studiji otvaraju prema drugim profesijama odnosno nude mogućnost stjecanja akademske titule u polju IZ i onima koji su stekli bakalaureus na drugim studijima • vraćanje: • angloameričkoj tradiciji, • konceptu Bože Težaka ili • naprosto osnaživanje interdisciplinarne osnove polja koje se etabliralo kao akademska disciplina na preddiplomskoj razini pa sad otvorenije i slobodnije može nuditi raznolike kombinacije?

18. situacije • traganje za vlastitim profesionalnim identitetom obilježeno 'usponima i padovima‘ • matične ustanove katkad vrlo teško prihvaćaju mladu akademsku disciplinu • potrebna iznimna strpljivljivost i upornost, a često i oprez, pri razvoju i ponudi novih programa • digitalno doba - novi izazovi i mogućnosti IP • današnja sveučilišta prirodno stanište za obrazovanje informacijskih stručnjaka • osmišljavanje i ponuda takvih programa koji će biti • privlačni, • znanstveno i pedagoški uvjerljivi te • usuglašeni s potrebama budućih poslodavaca, koje valja vrlo pažljivo istraživati

19. suradnja – europske obrazovne ustanove u polju IZ/LIS • mogućnosti: • razmjena nastavnika slijedom potreba za stručnjacima određenih profila koje suradna ustanova nema i/ili • upisivanjem cjelovitog smjera/modula za koji student pokazuje posebno zanimanje a domicilna mu ustanova to ne može ponuditi • rijetke akademske ustanove mogu ponuditi programe u kojima će podjednako biti zastupljene dvije temeljne metodološke tradicije u polju IZ • humanističko-društvena i • tehnološka • razmjena visokostručnih predavača omogućuje podizanje kvalitete studija

20. zaključno • nakonrazdobljaukojemususenoviprogrami LIS školafokusiralivelikimdijelomnafenomeninformacijeipovezivanjetradicionalnihprogramasprogramima širegpodručja IZ • pitanje: • kakoodgovoritinakompleksnezahtjevevremenaukojemu živimoi • kakonaoptimalannačinobučavatistudenteisobziromnaznanjaivještinepotrebne za njihovo budućezaposlenjeisobziromnapotrebuintelektualnogpromišljanjaproblemakoje ćeproučavatiirješavati

21. zaključno – nastavak ... • oslanjanje na pozicije iz nekih prijašnjih vremena bez kritičkog i samokritičkog sagledavanja vlastitih slabosti, snage, mogućnosti i prepreka, može rezultirati • gubitkom zainteresiranih kandidata, • a zatvaranje unutar vlastita odjela/katedre upućuje na nedovoljno razumijevanje promjena u okruženju i nespremnost na suočavanje s vlastitim potencijalima i potencijalima mogućih partnera • izazovi za voditelje: • prvo, pronaći nov način komuniciranja s profesionalnim udrugama kao važnim partnerima u promišljanju obrazovnih programa i utvrđivanju akreditacijskih sustava (poštivanje autonomijr i jednih i drugih) • drugo, sustavno djelovati na iznalaženju partnera i jačanju veza među poslodavcima kako bi se osigurala podrška za djelovanje u promijenjenim uvjetima financiranja akademskih ustanova