1 / 27

Udruženje za plastiku i gumu XI međunarodni simpozij GOSPODARENJE OTPADOM

Udruženje za plastiku i gumu XI međunarodni simpozij GOSPODARENJE OTPADOM. PLASTIKA – PREVIŠE VRIJEDNA DA BI SE BACILA. Zagreb, 2 5.11. 20 1 0. mr. Gordana Pehnec Pavlović dipl.inž. SADRŽAJ. Plastika – općenito Što bi se dogodilo da plastiku zamijenimo drugim materijalima?

gwidon
Download Presentation

Udruženje za plastiku i gumu XI međunarodni simpozij GOSPODARENJE OTPADOM

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Udruženje za plastiku i gumu XI međunarodni simpozij GOSPODARENJE OTPADOM PLASTIKA – PREVIŠE VRIJEDNA DA BI SE BACILA Zagreb, 25.11.2010. mr. Gordana Pehnec Pavlović dipl.inž.

  2. SADRŽAJ Plastika – općenito Što bi se dogodilo da plastiku zamijenimo drugim materijalima? Zašto oporabiti plastični otpad? Koje mogućnosti oporabe imamo? Primjeri iz prakse Zaključak

  3. Plastika – dio naše svakodnevnice

  4. Plastika – dio naše svakodnevnice

  5. Što su polimeri / plastika? • Polimeri su velike molekule (makromolekule) sastavljene od dijelova koji se ponavljaju (monomera) povezanih u dugačke lance. • Polimeri su uglavnom građeni od vodika, ugljika i kisika, a ponekad sadrže i klor, fluor, dušik,... – dobivaju se iz fosilnih goriva (nafta, plin) • Konvencionalni polimeri, dobiveni od fosilnih goriva predstavljaju 99% današnje proizvodnje polimera • Prirodni resursi postaju sve zanimljiviji kao sirovina za proizvodnju polimernih materijala. Međutim, procjena budućeg razvoja materijala ipak pokazuje dominaciju konvencionalnih polimera

  6. Zašto koristiti plastiku? • Zbog odličnih kemijskih i mehaničkih svojstava koji im daju laku preradljivost kao i prednost u primjeni ispred prirodnih materijala • Doprinose uštedi energije i zaštiti klime gledano kroz cjelo životni ciklus proizvoda • Lagan • Izolacijska svojstva • Sloboda oblikovanja i dizajniranja • Otpad se može zbrinuti materijalno i/ili energetski

  7. Je li plastika održiv materijal ? • Uglavnom se proizvodi iz neobnovljivih izvora • Rafiniranje nafte i krekiranje energetski intenzivno • Polimerni otpad često završava na odlagalištima otpada ili odbačen u prirodi • ……… • Pitanje: Što je održiva upotreba nafte?

  8. DA plastika je održiv materijal !

  9. Da li polimeri utječu na dostupnost nafte i plina? NE!

  10. Pravilo 80/20 • Potrošnja prirodnih resursa najveća u fazi korištenja proizvoda • Smanjenje energije u fazi korištenja proizvoda od velikog značaja • Proizvodi od plastike pomažu u kreiranju novih energetski učinkovitih proizvoda • Primjer veliki kućanski aparati – uporaba energije: tijekom korištenja proizvoda 90%, 9,8% za proizvodnju i 0,2% za oporabu npr. perilica rublja – štedi 2l vode po ciklusu pranja uz uštedu struje izolacijski materijali – štede energiju potrebnu za grijanje i hlađenje prostora kao i emisiju CO2 transport – štedi potrošnju goriva i emisije CO2 itd.

  11. Što bi se dogodilo u Zapadnoj Europi kad bi plastiku zamijenili nekim drugim materijalom? • Ukupna energija za proizvodnju, preradu i oporabu plastike u Zapadnoj Europiiznosi 3,900Mill GJ/god • Zamjena plastike drugim materijalima, gdje je to moguće, zahtjeva dodatnu potrošnju energije od 1,020 Mill GJ/god. (+ 26%!) • Dodatna emisija stakleničnih plinova porasla bi za 97 Mt / ili 56% više od emisije nastale u cijelom životnom ciklusu svih plastičnih proizvoda danas Source: GUA, Vienna for PlasticsEurope, 2005)

  12. ekvivalent za ... • 1,020 Mill GJ/god dodatne energije potrebne za zamjenu plastike je ekvivalent za: • 22,4 Mill tona nafte ili 43 tankera sirove nafte (red od 20 km velikih tankera sirove nafte) • primarno gorivo za 10 nuklearnih elektrana s 1,000 MW • Grijanje i hlađenje vode za 40 milijuna ljudi (polovina Njemačke, cca 9 država veličine RH) • 97 Mt/a dodatnih emisija CO2je ekvivalent za: • Ostvarenje cilja iz Kyotskog protokola od 30% smanjenja emisija za EU-15 u periodu od 2000 – 2012 (319 Mt/god)

  13. Zašto oporabiti polimerni otpad? • Plastika – previše vrijedna da bi se bacila • Sav polimerni otpad može se kvalitetno zbrinuti • Da bi sačuvali materijal i energiju i tako doprinijeli efikasnom korištenju sirovina

  14. Odlagališta su najmanje poželjna opcija • Velika emisija stakleničkih plinova (hrana, bio otpad) • Bacanje materijala i energije (metali, plastika …) Najpoželjnija opcija je recikliranje, kompostiranje i energetska oporaba

  15. Upravljanje polimernim otpadom • Polimerni otpad pogodan za sve opcije zbrinjavanja: ponovna uporaba – reciklaža– oporaba • Ponovna uporaba: Koriste se jednokratno i višekratno uporabivi proizvodi • Recikliranje: dobar primjer industrijski filmovi i PET boce • Oporaba: kemijska i energetska preporuča se za miješani i nečist otpad te složene materijale

  16. Mogućnosti oporabe polimernog otpada Sirovina dobivena iz nafte ili prirodnog plina Polimerni materijali Proizvodi Energetska oporaba Ponovna upotreba Mehanička oporaba Kemijska oporaba Otpad Odlagalište

  17. Mehaničko recikliranje je poželjno, kad imamo…… • Homogenizirani ‘čist’ otpad - sortiran • Može gotovo u potpunosti zamijeniti originalan materijal (1:1) • Tržište postoji ili se može razviti, uz potrebne specifikacije

  18. Kemijskaoporaba • Konverzijaputemkemijske reakcijeuugljikovodikilimješavinuugljikovodika • Često u postojećim velikim industrijskimpostrojenjima • Prednosti: • Prikladan za miješanu ili laminiranu plastiku • Onečišćenje ne predstavlja problem • Osigurana kontrola emisija

  19. Toplinska vrijednost plastike

  20. Energetskaoporabauključuje više opcija • Spalionica komunalnog otpada • Suspaljivanje krutog obnovljenog goriva (Solid Recovered Fuel - SRF) • Industrija cementa • Termoelektrane na ugljen • Industrija papira Niska razina emisija pokrivena WID Obrada i oporaba otpada po definiranim standardima kakvoće okoliša ( IPPC) Sve opcije osiguravaju korist za okolišu odnosu na energiju dobivenu iz ugljena (ušteda primarnog goriva i CO2)

  21. Kontinuirani rast udjela reciklaže i energetske oporabe Stopa rasta 96-05 ~10%/god Promjena od EU15+2 na EU25+2

  22. Razvijene zemljeodlaganje na odlagališta smanjile na minimum • Energetskaoporaba nije u kontradikciji sa recikliranjem

  23. Primjeri uporabe reciklata od mehaničkog recikliranja HIPS reciklat PE reciklat PET reciklat miješani reciklat miješani plastičniotpad PET boce Kruto obnovljivo gorivo PP reciklat PVC reciklat tehnička svojstva moraju biti ispunjena da proizvod bude konkurentan na tržištu, proizvod koji sadrži reciklat obično se primjenjuje u drugim aplikacijama odoriginala

  24. Primjer ponovne uporabe PET boca Božićna rasvjetanapravljena od PET bocau Zurich-u Svaka zvijezda sadrži 8 PET boca sa 6 LEDs izvorom svjetlasastavljenim u PE cijevi

  25. Zaključak • Plastika – previše vrijedna da bi se bacila • Mehanička, kemijska i energetskaoporaba dostupne za otvaranje sekundarnog tržišta sirovina • Sve opcije oporabe predstavljaju značajan potencijal za zaštitu klime • Efikasno upravljanje resursima i zaštita klime podrazumijeva strategiju “Divert-from-Landfill” za sav energetski vrijedan otpad • Eko efikasno upravljanje otpadom odgovarajućaravnotežaizmeđu mehaničkei energetske oporabe • Kod procjene utjecaja proizvoda na okoliš potrebno uzeti u obzir potrošnju prirodnih resursa kroz sve faze životnog ciklusa proizvoda te temeljem istih donositi zaključke i preporuke

  26. Zahvaljujem na pažnji! Draškovićeva 45 10000 Zagreb-HR tel. +385 1 4606-765 fax+385 14606-737 e-mail:gpehnec@hgk.hr www.hgk.hr

More Related