1 / 22

SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI. Mostar, 20-23.oktobar 2010. mr Vesna Šućur-Janjetović. Šta je trgovina ljudima/trafiking?.

kiet
Download Presentation

SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. SOCIJALNA ISKLJUČENOST KAO UZROK I POSLJEDICA TRGOVINE LJUDIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Mostar, 20-23.oktobar 2010. mr Vesna Šućur-Janjetović

  2. Šta je trgovina ljudima/trafiking? • Trgovina ljudima posebno ženama i djecom, podrazumijeva “regrutovanje, transport, transfer, sakrivanje ili prihvatanje osoba, koristeći silu, otmice, prevaru i lukavstvo, prinudu, zloupotrebu sile , davajući i primajući novac ili neku drugu korist da bi uspjeli da kontrolišu drugu osobu u cilju eksploatacije”. (UN Protokol o prevenciji, sprječavanju i kažnjavanju trgovine ljudima, posebno ženama i djecom, 2000). • Držanje u ropskom odnosu je najvažniji element trgovine ljudima.

  3. TRGOVINALJUDIMA – MODERNOROPSTVO • Preko 4 miliona osoba godišnje su žrtve trgovine ljudima – procjena UN-a. • Oko $ 7 -10 milijardi godišnje zarade za ilegalnu industriju. • Treća najveća ilegalna industrija u svijetu (poslije trgovine drogama i oružjem).

  4. “Osjećala sam se kao komad mesa sa dva oka. Mislila sam da ću završiti kao niko i ništa.”Karolina, iz Rumunije u BiH(17 god. kada je prodata; 20 god. kada je intervjuisana od strane IOM-a) Slika preuzeta od NEST –STOP Trafficking NVO(Danska) , 2007

  5. Pravni okviri globalnog karaktera • UN Konvencija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala i Protokol o sprječavanju, suzbijanju i kažnjavanju trgovine ljudima, naročito ženama i djecom, Palermo, 15. novembar 2000. • EU Akcioni plan i Priručnik za procjenu i mjerenje odgovora na trgovinu ljudima u Evropskoj uniji – dokument Evropske komisije, 18. oktobar 2007. • Vijeće Evropske unije donosi Konvenciju o akciji protiv trgovine ljudima (CETS n°197), stupio na snagu 1. februara 2008.

  6. Prvi koraci BiH u suzbijanju i prevenciji trafikinga • Prvi Akcioni plan za sprečavanje trgovine ljudima usvojen 06.12. 2001.god; • Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice donijelo Uputstvo za postupanje sa žrtvama trgovine kojim se zahtijeva primjena principa UN Konvencije kojoj je BiH pristupila u Palermu 2000. god. • Akcioni plan za sprječavanje trgovine ljudima u BiH 2008-2012.(Vijeće ministara BiH, 2008) • Pravni okviri: Ustav, Krivični zakon, Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu, itd.

  7. Trgovina ljudima na Balkanu/problemi društva i stručnih službi • Zemlje Balkana se javljaju kao: polazne, tranzitne i destinacione zemlje. • Nema zvanične i pouzdane statistike o ukupnom broju žrtava trafikinga. Identifikovane ŽT u periodu od 1999-2009 u BiH: broj žrtava oko 1100. • Nedovoljna saradnja između relevantnih institucija (policija, tužilaštvo, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, obrazovne institucije, nevladin sektor, mediji i dr.)

  8. Novi trendovi u BiH – 2009.godina

  9. Pojam “socijalna isključenost” • Obično se koristi da se opiše položaj nekih društvenih grupa tj. okolnosti da pojedine grupe nemaju dovoljno učešće u socijalnom životu nekog društva; • Pitanje teškoće ostvarivanja ljudskih i socijalnih potencijala; • Nekada se veže i za psihološki pojam/fenomen socijalne deprivacije ili otuđenosti; • Širi je od pojma siromaštva; • Ukazuje da pojedine društvene grupe imaju nepovoljan društveni položaj, ali ga prati i usložavanje; • Veže se za okolnost da su neke društvene grupe zavisne ili su uskraćeni od ostvarivanja ljudskih prava;

  10. Socijalno isključeni = socijalno marginalizovani??? Pojam “marginalizacije” kao ključni pojam! • Marginalizovani = udaljeni od neke ili nekih društvenih vrijednosti (blagostanja, zdravlja, rada idr.) • Socijalna nemoć je odlika marginalizacije/društvena zavisnost • Ima kumulativni karakter (efekat živog pijeska) • Nevoljnost (za razliku od voljnosti – izbora, npr. kada neko odluči da se zamonaši) • neki su u sukobu sa sistemom (npr. delinkventi) • Imaju tzv. slabe vještine socijalne komunikacije • Sve ove i druge karakteristike marginalnih grupa odnose se na položaj žrtava trgovine ljudima (prije i poslije iskustva trgovine).

  11. Žrtve trgovine ljudima kao socijalno isključeni • Društvena izolovanost • Sporednost • Kontrolisanost • Prinudnost • Nesigurnost • Imobilnost • Inhibiranost • Nestabilnost

  12. Kumulativni karakter socijalne isključenosti kao plodno tlo za ponovnu viktimizaciju žrtava trgovine ljudima • SPIRALA NESIGURNOSTI • GOMILANJE NEPOVOLJNIH ŽIVOTNIH OKOLNOSTI • LANAC OSUJEĆENJA (socijalnih, ekonomskih, kulturnih, vrijednosnih, političkih itd.)

  13. Rizik od socijalne isključenosti prije i poslije iskustva trgovine ljudima • Ekonomski status • Porodična struktura • Identitet • Starost • Krivična djela i viktimizacija • Obrazovanje • Zdravstveno stanje

  14. Zadaci socijalnog rada kao naučne i praktično-aplikativne djelatnosti • Razumjeti i procijeniti prošlost žrtava i determinirajuće socio-ekonomske i druge faktore koji su stvorili plodno tlo za njihovu kasniju eksploataciju; • Analiziranje i dokumentovanje psiholoških uticaja iskustva trgovine uključujući detaljnu analizu trauma vezanih za to; • Obezbijedi usluge savjetovanja koristeći metode koje su stvorene da pruže ŽT sredstavo za prevazilaženje njihovih trauma i da ih pripreme za kasnije reintegracione aktivnosti.

  15. POSTOJI LI POTREBA ZA “JAČANJEM KARIKA” U SISTEMU PODRŠKE ŽRTVAMA TRGOVINE LJUDIMA?

  16. Pitanje: Kakvo je stanje? HAOS! Rane intervencije Zdravstvo Policija i Tužilaštvo Podrška porodici Društveneusluge Skloništa, deportacija, sudski procesi Javno zdravstvo Opštine Usluge u zajednici Nivo BiH, entiteti, opštine Centri za soc.rad Mreže podrške NVO Centri za mentalno zdravlje Obrazovne institucije

  17. Da li je potrebna promjena? • Ako uzmemo u obzir da svi uključeni «imaju problem», ne očekuje se da se promjene samo pojedinci, već se očekuje da se promjene obrasci odnosa između njega i njegove okoline. To zahtjeva određenu promjenu svih uključenih. • Isto tako, ljudi od kojih se očekuje da budu značajni resurs u zajednici (između ostalih, i socijalni radnici) trebaju se mijenjati kako bi se zadovoljile potrebe onih u nevolji. • Jedan od centralnih zadataka socijalnog rada je uvođenje promjena u socijalne situacije kroz uvođenje novina u to kako se pristupa određenim problemima.

  18. Pitanje: Kakvi su naši kapaciteti?

  19. Mogući zadaci socijalnog rada Stalno razvijati praksu kroz partnerstvo sa svima koji su uključeni u borbi protiv trgovine ljudima. Zašto je to važno? • Socijalni radnici se kreću u prostoru različitih definicija i različitih doživljaja stvarnosti neke socijalne situacije i/ili problema, pa tako i problema žrtava trgovine ljudima koji su marginalizovani i socijalno isključeni. • Formulacija problema je uvijek rezultat zajedničkog napora i postignuće ljudi koji su uključeni u njega ( i socijalnih radnika). • Procjena, intervencije i pružanje usluga su takođe zajednički napor i postignuće. • Alternativni oblici ponašanja trebaju biti dostupni opažanju. • Resursi često trebaju biti drugačije raspoređeni.

  20. PROMJENA PARADIGME????!!!! INDIVIDUE • FOKUS JE NA POTREBAMA KLIJENTA

  21. NEDOSTAJUĆA PUZLA?!?!?!ADEKVATNA RE/INTEGRACIJA! • Projekti procjene potreba • Projekti pronalaženja zajedničkih rješenja • Partnerstvo u podršci ŽT i porodici • Sistemski pristup/Holistički pristup

  22. Hvala na pažnji!

More Related