1 / 18

D.T Mihailovi ć Poljoprivredni fakultet, Veterinarska medicina Univerzitet u Novom Sadu

TERMODINAMIKA. Osnovni pojmovi. D.T Mihailovi ć Poljoprivredni fakultet, Veterinarska medicina Univerzitet u Novom Sadu guto@polj.ns.ac.yu. 1. Ukratko o termodinamici. Toplotne pojave koje se posmatraju makroskopski su predmet

kurt
Download Presentation

D.T Mihailovi ć Poljoprivredni fakultet, Veterinarska medicina Univerzitet u Novom Sadu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TERMODINAMIKA Osnovni pojmovi D.T Mihailović Poljoprivredni fakultet, Veterinarska medicina Univerzitet u Novom Sadu guto@polj.ns.ac.yu 1

  2. Ukratko o termodinamici Toplotne pojave koje se posmatraju makroskopski su predmet proučavanja termodinamike. Ona to radi preko tzv. makroskopskih veličina pritiska, temperature, zapremine, količine toplote, itd. Drugi aspekt se odnosi na molekulsku i kinetičku teoriju I tzv. statističku termodinamiku, koja predstavlja deo statističke fizike Kretanje molekula Molekuli gasa se nalaze u stalnom haotićnom kretanju pri čemu se njihove brzine međusobno razlikuju. Mi nismo u stanju da kažemo kolika je brzina njihovoh kretanja. Međutim, moguće je 2

  3. je sa stanovišta statističke fizike da kažemo koliki broj molekula, od ukupnog broja molekula, u datom trenutku ima određenu brzinu Srednja kinetička energija molekula Eks=3/2kT Eks- srednja kinetička energija jednog molekula mase m k - Boltzmanova konstanta T - temperatura gasa (K) kao celine 3

  4. Unutrašnja energija idealnog gasa U=N Eks N- ukupan broj molekula u gasu Idealan gas Gas između čijih se molekula ne manifestuje dejstvo međumolekularnih sila Toplota i rad procesi prenošenja energije (toplota se ne meri direktno) Količina toplote i rada (J) iznosi prenete energije 4

  5. Rad koji izvrši gas l p F S A l1 l2 V V1 V2 A=Fl=pS(l2 - l1)=p(Sl2 - Sl1)=p V F sila pritiska S površina V promena zapremine 5

  6. I princip termodinamike Količina toplote (Q) koju sistem primi troši se na uvećavanje unutrašnje energije (U) i rad koji sistem vrši, tj. Q = U + A Pozitivnim se uzima onaj rad koji se dobija od sistema a negativnim rad koji se predaje sistemu I obrnuto, negativna je ona količina toplote koju sistem preda a pozitivna ona koju primi 6

  7. Procesi u termodinamici Izobarni proces p = const. Količina toplota dovedena sistemu troši se na povećanje unutrašnje energije sistema i vršenje rada p Q = U + p V V 7

  8. Izohorni proces V = const. Količina toplota dovedena sistemu povećava njegovu unutrašnju energiju ili, ako sistem preda okolini količinu toplote Q njegova unutrašnja energija se smanjuje p Q = U V 8

  9. p 1 2 V Izotermni proces T = const. U=3/2NkT U=0 pa je Q = pV  dovedena količina topolte troši se na vršenje rada Q = pU T = const. 9

  10. p pa pb a b V Va Vb Adijabatski proces Pri ovom procesu nema razmene toplote sistema sa okolinom, jer je sistem toplotno izolovan Q = 0  A=-U adijabata A = -U 10

  11. Intenzitet bazalnog metabolizma Sva živa bića, troše unutrašnju energiju čak I kad spavaju. Inetnzitet te potrošnje U/ t , kada su ona u budnom stanju ili miru, odnosno, kada ne vrše nikakav spoljašnji rad naziva se intenzitet bazičnog metabolizma. On može da se prikaže jednačinom U/t = Q/t Količine energije koje organizam gubi zračenje (60%) konvekcija (12%) provođenje ( 3%) isparavanje (25%) 11

  12. Intenzitet bazalnog metabolizma Sva živa bića, troše unutrašnju energiju čak I kad spavaju. Inetnzitet te potrošnje U/ t , kada su ona u budnom stanju ili miru, odnosno, kada ne vrše nikakav spoljašnji rad naziva se intenzitet bazičnog metabolizma. On može da se prikaže jednačinom U/t = Q/t Količine energije koje organizam gubi zračenje (60%) konvekcija (12%) provođenje ( 3%) isparavanje (25%) 12

  13. II princip termodinamike Toplota prelazi spontano sa tela više na telo niže temperature Definicija preko entropije (S = Q/T) Entropija izolovanog sistema nikada ne opada, već uvek raste ili ostaje nepromenjena Sizol. Sis.  0 13

  14. Količina toplota Količina topolte(Q) koju neko telo oda ili primi od tela mase (m), vrste materijala tj. njegove specifične toplote (c) i razlike temperatura (T) pre i posle procesa. Ova količina toplote može da se napiše u obliku jednačine Q = mcT Specifična toplota c=Q/(m T) [ J/(kgK) ] brojno jednaka koli;ini toplote koja telu mase 1kg povisi temperaturu za 1K 14

  15. Prenos toplote Provođenje (kondukcija) Proces u kom se kinetičke energija vibracija molekula prenosi sudarima između nabližih molekula iz jednog u drugi deo tela dok sami molekuli ostaju u blizini svojih ravnotežnih polžaja T1 T2 T = T2 -T1 S Q/t = kt ST/l (prenos u jedinici vremena t) ktkoeficijenat provođenja S površina l rastojanje l karakteristična za čvrsta tela 15

  16. Zračenje (radijacija) Svako telo zrači toplotu brzinom koja je srazmerna četvrtom stepenu njegove apsolutne temperature (Stefan-Boltzmanov zakon) Q/t = ST4  emisivnost  Stephan-Boltzmanova konstanta S površina T apsolutna temperatura 16

  17. Strujanje (konvekcija) Predstavlja stvarno kretanje velikog broja molekula velike energije do razdaljina na koje se prenosi toplota Ovakava oblik prenosa toplote karakteristišan je za fluide Q/t = ST (prenos u jedinici vremena t)  koeficijenat provođenja S površina T gradijent temperature 17

  18. Šta se dešava u telu životinja u pogledu prenosa toplote? Oko 20% energije sdržane u hrani pretvara se u rad dok se ostalih 80% javlja kao toplota Ova energija uglavnom odlazi u krvotok posto se krv ponaša kao konvektivni fluid koji toplotu donosi do površine kože Toplota dospela do kože se potom sa njene površine i respiratornim organima prenosi dalje konvekcijom, zračenjem i isparavanjem 18

More Related