1 / 59

Strategije kvalitativnog istrazivanja

Strategije kvalitativnog istrazivanja. FKKS , 12.11. 201 3. D r sc. Edina Bećirević. Vrsta nacrta istraživanja?. Kvalitativni istraživači provode kvalitativne studije na temelju ličnog iskustva razmišljajući refleksijski, povijesno i biografski

kyrene
Download Presentation

Strategije kvalitativnog istrazivanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Strategije kvalitativnog istrazivanja FKKS, 12.11. 2013. Dr sc. Edina Bećirević

  2. Vrsta nacrta istraživanja? • Kvalitativni istraživači provode kvalitativne studije na temelju ličnog iskustva razmišljajući refleksijski, povijesno i biografski • Empirijski svijet iskustva on posmatra kroz prizmu vodećih intepretativnih paradigmi i perspektiva • Empirija vs. ideologija

  3. Nacrt istraživanja • Nacrt i strategija su osnova svakog istraživanja • Nacrt obuhvata 4 pitanja: • Na koji je način nacrt povezan s korištenom paradigmom? • Ko ili šta će biti predmet istraživanja? • Koje strategije istraživanja će se koristiti? • Koje će se metode i postupci primjenjivati u prikupljanju i analizi materijala?

  4. Pozitivistička vs kritička i konstruktivistička paradigma - Nacrt koji koristi pozitivističku metodologiju je rigorozan, strogo struktuiran (problem je rano identificiran, istraživačka pitanja se razvijaju preko niza hipoteza, izbora područja ili predmeta istraživanja...) - U studijama koje se temelje na kritičkim i konstruktivističkim paradigmama, istraživač slijedi “put otkrića” i nacrt je fleksibilniji.

  5. Ko ili šta je predmet studije? • Pojedinačni slučajevi (intenzivna studija slučaja) • Brojni slučajevi (kolektivna studija) • Višestruki procesi na razini nekoliko studija slučaja • Svaki slučaj odraz je posebne vrste fenomena kome pripada

  6. Studija slučaja • Nisu sve studije slučaja kvalitativne, mada mnoge jesu • U studiji slučaja istraživač je više zainteresiran za proces istraživanja i faze preko kojih se on odvija nego za sam pojedinačni slučaj

  7. Etnografija i sudjelujuće posmatranje • Etnografija danas ima možda najvažnije mjesto u kvalitativnim istraživanjima • Etnografija se zasniva na sudjelujućem posmatranju- dominantna metoda terenskih studija • Prikupljanje relativno nestruktuiranog empirijskog materijala • Stil pisanja i analize je intepretativan sa opširnim opisima posmatranja

  8. Fenomenologija i etnometodologija • Ovi pristupi ispituju kako ljudi konstruiraju stvarnost i kakva značenja pridaju svojim akcijama u konkretnim socijalnim situacijama • Osnovni postupci ovih istraživača su sudjelujuće posmatranje i dubinski intervju • Cjelokupna spoznaja je lokalnog karaktera i implicira lokalnu kulturu na nivou društvenih grupa, organizacija i zajednica

  9. Utemeljena teorija • Generalna strategija za kvalitativnu analizu istraživanja i razvoj teorije koja je utemeljena na podacima koji se indukcijom sistematski prikupljaju i analiziraju • Jedna od najšire korištenih interpretativnih strategija u socijalnim znanostima uopće • Pruža istraživaču jedinstveni i specifični set koraka koje treba slijediti kako bi se udovoljilo kanonima egzaktne ili “dobre nauke”

  10. Utemeljena teorija • Strauss i Corbin upoređuju ovu metodologiju s ostalim pristupima u kvalitativnom istraživanju, ističući da glavna razlika leži u eksplicitnom razvoju i verifikaciji teorije koja se neposredno generira iz samih podataka, a može se koristiti i u kvalitativnim i kvantitativnim studijama.

  11. Povijesna i biografska metoda • Smith: svaki tekst je biografski • Sve metode su biografske u smislu da istražuju osobnu povijest istraživača i onih koji su predmet istraživanja • Pisci kreiraju živote o kojima pišu • Epistemološki problemi: staus korištenog materijala, način njegovog prikupljanja... • U svakoj kvalitativnoj studiji se prepliću javni i privatni život, kao i biografija i autora i subjekata u tekstu.

  12. Historijska i komparativna metoda • Tuckman: socijalni fenomeni se moraju proučavati u svom socijalno-historijskom kontekstu • Korištenje povijesnih dokumenata i raznih zapisa: dnevnici, pisma, novine ,statistički godišnjaci, novele i ostali popularni i kulturni dokumenti • Razumijevanje povijesnih dokumenata podrazumijeva da istraživač ima razvijen interpretativni pristup

  13. Aplikativna i akcijska istraživanja • P. Reason: participativna i akcijska istraživanja jedan su od najhumanističkih pristupa u društvenim znanostima • Istraživanja su s namjerom da subjekti-ljudi sami kreiraju svoju zbilju kroz aktivnu participaciju (Primjer: UK - istraživanja o osobama s posebnim potrebama)

  14. Nacrt kvalitativnog istraživanja • Prvo pitanje: “Šta želim spoznati u ovoj studiji?” • Ovo je početna tačka na osnovu koje se grade sva dalja istraživačka pitanja • Drugi korak je odabir adekvatne metodologije • Određujemo se prema kvalitativnoj ili kvantitativnoj metodologiji (ili kombinaciji)

  15. Prva faza • Šta se proučava, pod kojim okolnostima, za koje vremensko razdobolje i s kim. • Gradnja povjerenja sa participantima (ključni faktor) • Nakon formuliranja istraživačkog pitanja, lociranja “polja” istraživanja i selekcije sudionika, treba odlučiti koje su najprikladnije metode za prikupljanje podataka

  16. Prva faza-odabir istraživačkih strategija • Etnografske metode • Biografije • Usmena povijest ili predanja • Studij slučaja • Sudjelujuće posmatranje • Terensko istraživanje

  17. Prva faza-pitanja koja je potrebno adresirati -Mjesto teorije u studiji -Identifikacija istraživačevih predrasuda i ideologije istraživanja -Identifikacija etičkih problema (primjer Milgram i Zombardo eksperimenti) -Kvalitativni istraživač na samom početku priznaje da njegova studija nije vrijednosno neutralna i identificira načine kako se izboriti sa sopstvenim predrasudama.

  18. Druga faza-vježba • Pilot studija • Preliminarni intervjui sa ključnim participantima • Kratak period brzog promatranja • Pregled dokumentacije • Omogućuje istraživaču da se fokusira na pojedina, naročito interesantna područja koja su još uvijek nejasna • Finansijeri istraživanja i pilot studije

  19. Treća faza-faza smirivanja • Planske odluke na kraju studije • Kada napustiti područje istraživanja • U procesu prikupljanja podataka koncepti se stalno rafiniraju dok istraživački traže negativne slučajeve kako bi dokazali neke početne hipotetske konstrukcije • Kako analiza napreduje, istraživači razvijaju razne modele koji mogu objasniti određena ponašanja u okviru studije

  20. Treća faza • Identificiranje odnosa koji deskriptivni dio povezuje s eksplanacijskim u radnom modelu; verificiranje tog odnosa provjeravajući terenske dnevnike i protokole • Interpretacija podataka u narativnoj formi koji su potkrijepljeni navodima iz bilježaka i intervjua (istraživači prihvataju interpretacije kao dokaze, uokvirujući ih u ključne nalaze na kraju studije)

  21. Treća faza • Istraživači bi trebali opisati svoju ulogu, kako bi čitatelj mogao razumjeti odnos koji se tokom studije razvijao između istraživača i sudionika. • U toku svih faza izrade nacrta koristi se princip triangulacije (postupak kojim se određeni istraživački problem razmatra iz različitih perspektiva da bi se dobila potpunija slika o samom problemu)

  22. Triangulacija • Korištenje različitih izvora podataka • Korištenje različitih profila istraživača ili evaluatora (porede se njihovi nalazi) • Teorijska-primjena multiplih paradigmi i perspektiva u intepretaciji pojedinačnog seta podataka. • Metodološka- primjena multiplih metoda i tehnika u proučavanju pojedinačnih problemskih situacija

  23. Triangulacija • Janesick dodaje i peti tip triangulacije a to je primjena više disciplinarnih područja u rješavanju teorijskih ili praktičnih problema • Kategorije koje proizilaze iz terenskih zabilješki nisu hipotetički postavljene prije faze prikupljanja podataka. • Kvalitativni projekat-induktivna analiza • Istraživači mogu slijediti rigorozna uputstva iz metodološke literature, ali krajnja odluka je na istraživaču.

  24. “Metodolatrija” • Istraživač bi trebao izbjeći pretjeranu privrženost metodama • Ključno pitanje koje se postavlja jeste kako postići vjerodostojnost kvalitativne studije?

  25. Patton (1990) • Prema Pattonu vjerodostojnost kvalitativnih istraživanja upućuje na ova pitanja: • Koje se tehnike i metode koriste da bi se utvrdila unutrašnja konzistencija, valjanost i tačnost nalaza? • Šta istraživač unosi u studiju u smislu iskustava i kvalifikacija? • Koje su glavne pretpostavke studije?

  26. Priprema istraživača • Kvalitativno istraživanje je dobro koliko je dobar istraživač • Osobine istraživača: svestranost ustrajnost sistematičnost (u sređivanju bilješki, dokumentacije)

  27. Priprema istraživača • Istraživač treba biti potkovan u naučnoj teoriji da bi mogao lako prepoznati odgovarajući metateorijski okvir • Metateorijski okvir ne treba dominirati podacima • Stalno provjeravanje ispravnosti dokumenata i dobivenih podataka iz drugih izvora • Ne dozvoliti konfuziju i nejasnoću u podacima

  28. Kreiranje i rafiniranje istraživačkih pitanja • Formulacija istraživačkih pitanja određuje fokus i opseg studije • U prvim fazama pitanja treba postaviti široko da se studija ne bi ograničila • Pitanja se mogu rafinirati u kasnijim fazama • Rafiniranje dolazi tek kad istraživač ima jasnu sliku o tome šta se događa u sredini u kojoj provodi istraživanje.

  29. Pisanje prijedloga istraživanja • Prijedlog je argument za izvedbu projekta • Atraktivan prijedlog može dobiti i finansiranje • Dokazati da projekat ima: konceptualnu inovaciju metodološku rigoroznost bogat sadržaj

  30. Pisanje prijedloga istraživanja • Prijedlog: napisan jasno (izbjegavati duge rečenice) utvrditi kontekst imati originalan pristup precizan opis metode specifikaciju ciljeva teško je garantovati šta se istraživanjem može dobiti, ali potrebno je razraditi misaoni plan i “prodati ideju”

  31. Faza ulaska • Faza “ulaska” na teren je izazov • U prvoj fazi prikupljanja podataka istraživačeve opservacije i trebaju biti nefokusirane • To pomaže mlađim i neiskusnim istraživačima • Ko je ko u lokalnoj zajednici? • Identificirati dobre informatore

  32. Dobar informator • Ima znanja i iskustva o temi istraživanja • Sposobnost autorefleksije • Zna se izražavati • Ima vremena za razgovor i želi sudjelovati u studiji • Paton (1990) predlaže i tipove uzorka ekstremnih ili devijantnih slučajeva; uzorak intenziteta; uzorak maksimalne raznolikosti i uzorak kritičnih slučajeva.

  33. Tehnika intervjua u prvoj fazi • Preliminarni intervjui—sudionici treba da “pričaju priče” • Kasniji intervjui mogu se koristiti da bi se dobili precizni podaci i upotpunile praznine u ranijim intervjuima. • Nakon preliminarnih intervjua, istraživač se osjeća opuštenije i može započeti fazu prikupljanja produktivnih podataka.

  34. TED –ideas worth spreading • http://www.cdhi.hr/2012/03/ • http://www.cdhi.hr/2013/11/ted-talks-devdutt-pattanaik-istok-protiv-zapada-–-mitovi-koji-zbunjuju/

  35. Faza prikupljanja produktivnih podataka • Ideje su jasnije • Umjesto konfuzije i prvobitne zbunjenosti javlja se red i razumijevanje • Razumijevanje je rezultat napornog rada, marljivog promatranja i konceptualnog rada • Čestog razmišljanja o problemu istraživanja • Potrebna je ustrajnost—frustracije se javljaju tokom istraživanja

  36. Faza prikupljanja produktivnih podataka • Analiza podataka se vrši tokom prikupljanja podataka, ali se nastavlja ii nakon toga • Paralelni procesi prikupljanja i analize pomažu da se odbace pogrešne hipoteze i da se generira vjerodostojna teorija

  37. Rigroznost studije • Kriterij primjerenosti i prikladnosti podataka • Primjerenost-dovoljno podataka-kad znamo da imamo dovoljno podataka? • Kada dolazi do zasićenja—svaki novi podatak potvrđuje prethodne rezultate • Izbor uzorka u kvalitativnoj studiji je namjeran • Rezultati studije moraju biti bogati

  38. Pregled i pretraživanje dokumentacije (faze) • Grubi ili sirovi podaci (hard data) • Redukcija podataka i produkti analize • Rekonstrukcija podataka i produkti sinteze • Procesualne zabilješke • Materijali koji su povezani s namjerama • Instrument razvoja informacija

  39. Provjera studije • Sekundarni informatori—rezultati studije se vraćaju i prezentiraju informatorima (primjer studija gender i sigurnost) • Rezultati se daju drugim istraživačima na procjenu (na zapadnim univerzitetima, magistranti i doktoranti predstavljaju rezultate istraživanja dok je u toku, da bi dobili komentare od kolega i profesora)

  40. Faza povlačenja • Produktivni period prikupljanja ne traje dugo jer se istraživač asimilira sa sredinom ( na istraživača se gleda kao na člana zajednice) • Istraživač gubi osjetljivost na dnevne aktivnosti jer one postaju predvidljive—izgubi moć opažanja (gubi objektivnost) • Znak da se istraživač treba povući je tendencija naturalizacije sa istraživanom sredinom

  41. Faza pisanja • Dva načina pisanja: --Čitatelj rješava zagonetku zajedno sa istraživačem --Sumarno prezentirati glavne nalaze koji podržavaju zaključak ---Drugi način postaje sve više prihvaćen

  42. Studija slučaja • Epistemološki pitanje je : šta se zaista može postići proučavanjem pojedinačnih slučajeva? • Sagledavanje svih važnijih aspekata jedne pojave ili situacije, uzimajući za jedinicu proučavanja: pojedinca, grupu, organizaciju, lokalnu zajednicu, cijelu kulturu ili bio koji sistem koji se smatra zasebnom cjelinom ili entitetom.

  43. Studija slučaja • Intenzivno proučavanje određene jedinice ili sistema koji ima karakteristike entiteta • Diskusija, primjeri?

  44. Ciljevi studije slučaja • Prethodnice temeljnim istraživanjima (koriste se u pilot projektima) • Dubinsko ispitivanje i intenzivno analiziranje raznovrsnih fenomena s namjerom generiranja supostantivne teorije u pogledu šire populacije kojoj jedinka pripada • Temelje se na premisi da se uvijek može locirati slučaj koj je tipičan za mnoge druge slučajeve

  45. Ciljevi studije slučaja • Ne možemo sa sigurnošću znati koji je slučaj zaista tipičan, pa je zato riskantno izvoditi generalizacije • Studije slučaja mogu pružiti anegdotske dokaze koji ilustriraju općenitije nalaze • Studije slučaja mogu opovrgnuti neku univerzalnu generalizaciju.

  46. Tipovi studije slučaja • Povijesne studije slučaja (prate razvoje nekog pojedinačnog slučaja kroz određeno vremensko razdoblje-vremenski serijali) • Opservacijske studije slučaja-istraživač promatra (dubinsko intervjuiranje i sudjelujuće promatranje) • Narativne studije slučaja—dobro vođeni narativni ili pripovjedački intervjui ( Da li pripovjedač ima dobro pamćenje? Je li razgovjetan?)

  47. Tipovi studije slučaja • Situaciona analiza-analiza pojedinačnih događaja pri čemu se traži gledište svih sudionika u opisu neke situacije (intervjui, sistematska promatranja i analiza dokumentaciji su glavni izvori podataka u ovom tipu) • Kritičke studije slučaja—dubinsko razumijevanje • Višestruke studije slučaja

  48. Metodologija utemeljene teorije • To je opća metodologija za razvoj teorije koja se temelji na sitematskom prikupljanju i analizi podataka. • Teorija se razvija za vrijeme trajanja procesa istraživanja i postupno se generira kroz dinamičku međuigru između prikupljanja i analize podataka. • Suština pristupa je“generalna metoda konstantne komparativne analize” (Glaser i Strauss, 1967)

  49. Utemeljena teorija-sličnosti s drugim strategijama i metodama • Izvori informacija su isti: narativni intervjui, terenska posmatranja, analiza dokumenata, audio-vizuelni zapisi; može se koristiti triangulacija metodologija; • “Bazični teoretičari” pokušavaju također redefinirati tradicionalne kanone pozitivne nauke, a jedan od tih pokušaja sastoji se u uvođenju više interpetativnog stila. • Opsežni opisi—služe za razumijevanje zbilje svakodnevnog života aktera.

  50. Razlike • Utemeljena teorija se generira na temelju konstantne i komparativne analize podataka koji se prikupljaju na terenu. • Istraživač može težiti različitim razinama teorijske apstrakcije (teorije niskog, srednjeg i visokog dometa) • Postepeno se izgrađuje u međuigri između faze prikupljanja i teorijske analize što vodi verifikaciji postavljenih hipoteza. Interakcija nastaje tokom istraživanja

More Related