1 / 27

Temeljni postulati kvalitativnog istraživanja

Temeljni postulati kvalitativnog istraživanja. FKKS , 5.11. 201 3. D r sc. Edina Bećirević. Društveni kontekst. Pluralizam i multikulturalnost Posebni životni stilovi Rastuća individualizacija Pluralizam nameće potrebu redefiniranja načina vođenja empirijskih istraživanja

lidia
Download Presentation

Temeljni postulati kvalitativnog istraživanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Temeljni postulati kvalitativnog istraživanja FKKS, 5.11. 2013. Dr sc. Edina Bećirević

  2. Društveni kontekst • Pluralizam i multikulturalnost • Posebni životni stilovi • Rastuća individualizacija • Pluralizam nameće potrebu redefiniranja načina vođenja empirijskih istraživanja • U skladu s tim mijenja se i uloga društvenog naučnika-istraživača

  3. Pozitivistička vs. postmodernistička paradigma • Rapidne socijalne promjene su dovele u pitanje tradicionalnu pozitivističku paradigmu u društvenom istraživanju. (Halmi, 2003) • Pozitivistički stav zagovara deduktivnu metodologiju—postoje apstraktni teorijski modeli i iz tih modela se izvode hipotetički odnosi. • Postmodernistička paradigma zagovara induktivne strategije.

  4. Pozitivizam • Pozitivizam zagovara da se u društvenim naukama primjenjuju iste zakonitosti kao i u prirodnim naukama. • Osnivač pozitivizma je Auguste Comte (1978-1875) • Compte je smatrao da sociologija treba da bude konkretna, realna, korisna, izvjesna i precizna (mjerljivo iskustvo)

  5. Postmodernizam • Postmodernizam—progresivni internacionalisti • U političkom smislu naginju ka ljevici (prvi postmodernisti bili su sljedbenici Marxa • Nemaju jedinstvenu doktrinu • Sigurni su u “svoju nesigurnost” • Savremeno društvo zatočeno u tamnicu “postmodernog stanja”

  6. Postmodernizam i globalizacija • Globalizacija i ‘informacijsko društvo’ predstavljaju manipulacijsko sredstvo za stvaranje lažnog imidža vlastodržaca. • Razlike između modernizma i postmodernizma proizašle su iz emotivnih reakcija umjetnika na promjene u intelektualnoj klimi. • Susan Sontag ukazuje na neka od obilježja umjetničkih djela koja naziva postmodernističkim.

  7. Umjetnost i nauka • Prvo su se pojavili postmoderni umjetnici a poslije je došlo do uspona teorije. • U svim oblastima se razvija izuzetno kritička samosvijest. • Najznačajnija postmodernistička škola začeta je u Francuskoj (Roland Barthes, Jacques Derrida i Michael Foucault). • Umjetnost je teoretičarima ponudla nove filozofske i političke mogućnosti interpretiranja stvarnosti.

  8. Šta je u osnovi post-modernizma? • Duboko razočarenje u javne funkcije razuma izvedene iz prosvetiteljstva • Skepsa prema sveobuhvatnim, totalitarnim objašnjenjima • Primjer Edward Said (Orijentalizam) –kritika totalitarne zapadnjačke naracije o imperijalizmu • Imperijalisti- racionalni, zakoniti i miroljubivi,; istočnjaci su “drugi”

  9. Diskurs i moć • Michael Foucault – radovi o historiji pravnih praksi, kaznenog prava i medicine • Moćni diskursi isključuju i kontroliraju kriminalno umobolne i bolesne • Foucault o tim isključenjima govori u klasično marksističkom maniru • Prema Foucaultu je i prosvjetiteljsko oslanjanje na univerzalni princip i razum uvijek u začetku totalitarno

  10. Dominantni diskurs-isključenje “drugih” • Moć i znanje su u suštinskoj interakciji • Medicinski obrazovani “razumni” sebe definiraju u odnosu na “nerazumne”. • Pošto su donijeli sud, ove druge zatvaraju u azile. • Seksisti, rasisti i imperijalisti koriste slične metode. • Dominantni diskurs proizvodi “druge”- homoseksualci, nebijelci, zatvorenici, žene.

  11. Diskurs kreira stvarnost • Postmodernisti tvrde da govor kreira stvarnost • Diskurs nije svojina pojedinaca koji ga mogu nadzirati—već ih nadilazi. • Diskurs se ne nalazi samo u formalnim kontekstima, već je svuda u društvu—sudskim odlukama, naučnim časopisima, reklamama na televiziji, popularnim pjesmama.

  12. Konstrukcija identiteta • Postodernizam ljudski identitet shvata kao suštinski konstruiran • Postmodernisti neuvjerljivo prikazuju suštinu ljudskog roda. • Međutim, njihov doprinos je što uspješno prikazuju kako se diskursi moći koriste u svim društvima da bi se marginalizirale potčinjene grupe. • Feministička misao—kritikuje dominantni metadiskurs koji koriste muškarci.

  13. Istraživač- “bricoleur” • Multipla metoda-pojednostavljeno rečeno-umijeće svega-kvalitativni istraživač-sveznadar • Potrebne različite vještine i znanja međusobno povezana u praksi u rješavanjima problemskih ljudskih situacija • Rješenje problema rezultat je primjene višestrukih metoda

  14. Interdisciplinarnost • Kvalitativna istraživanja povezanih hermeneutičkih praksi • Nijedna posebna metoda nije privilegirana • Teško se složiti oko jedinstvene definicije • “Kvalitativna istraživanja su interdisciplinarno, trandisciplinarno, a ponekad i kontradisciplinarno područje.” (Nelson (1992)

  15. Otpori kvalitativnoj metodologiji • Kvalitativni istraživači se nazivaju “mekim” znanstvenicima ili paraznanstvenicima • Metode i tehnike kojima se služe nemaju one dokazne moći kao u prirodoslovnim znanostima • Programi istraživanja prožeti su subjektivizmom i metateorijama • Otpori dolaze iz pozitivističe metodologije

  16. Kvalitativna vs. kvantitativna metodologija • Obje metode nastoje opisati, objasniti i razumjeti kompleksnu socijalnu stvarnost • Radi se o dva komplementarna pristupa • Kvantitativne metode-uporište u analitičkoj filozofiji i logičkom pozitivimu • Kvalitativne metode-njemačka povijesna škola koja je inaugurirala hermeneutičku filozofiju i sociologiju

  17. Temeljni postulati • Postulat 1: • Predmet kvalitativnih istraživanja uvijek su ljudi. • “Najviša obaveza za društveno istraživača—humanistu, nije obožavanje znanosti, već interes za čovjeka” (Glass, 1984) • Tradicionalna pozitivistička metodologija ovo potpuno zanemaruje.

  18. Postulat 1, primjer • U tradicionalnim pristupima se povijesni razvoj jednog naroda prati kroz vrijeme i djela vladara • Takvo pisanje povijesti je jednostrano i uopćeno • Novi kvalitativni pristup zagovara usmenu predaju (“oral history”) • Recimo svjetska gospodarska kriza se opisuje sa stajališta radničkih porodica

  19. Postulat 2. • Na početku svake kvalitativne analize mora stajati precizan i opsežan opis predmetnog područja • Dilthey (1984) -u psihološkim temeljima duhovnih znanosti deskripcija predmeta mora biti polazišna tačka prije nego što se se u drugoj fazi počnu graditi objašnjavajuće intepretativne konstrukcije • Prema Dilthney-u metoda deskripcije je osnov duhovnih znanosti.

  20. Postulat 3. • Predmeti istraživanja nikad nisu u potpunosti jasni i otvoreni pa se stoga trebaju učiniti pristupačnijima kroz proces razumijevanja i interpretacije • Ovaj postulat potiče iz hermeneutičke filozofije—upućuje na to da su ljudi uvijek povezani sa subjektivnim intencijama. • Da li je objektivnost moguća?

  21. Postulat 3. • Neka aktivnost ili manifestno ponašanje, koje se može “objektivno” promatrati i mjeriti, može imati sasvim različito značenje, ne samo za različite aktere nego i za promatrače. • Ta značenja moraju se učiniti pristupačnijima kroz interpretaciju. • Proces razumijevanja smisla i značenja neke radnje središnji je epistemološki princip kvalitativnog istraživanja.

  22. Postulat 4 • Predmeti istraživanja moraju se istraživati u svom prirodnom okružju • Kvalitativna istraživanja subjekata provode se u njihovom prirodnom okružju (obitelj, društvena grupa, organizacija u kojoj rade ili lokalna zajednica kojoj pripadaju) • Čovjeka se posmatra “in vivo” u njegovim svakodnevnim aktivnostima. • Čovjek sasvim drugačije reagira u labaratoriji nego u zajednici

  23. Postulat 4 • Navodne prednosti eksperimentalnih istraživanja—neutralizacija i kontrola interfereirajućih varijabli u središtu su kvalitativnog istraživanja jer upravo ti faktori mogu pojasniti problemsku situaciju subjekta. (Primjer Milgram i Zombardo) • Od istraživača se traži da napusti temeljnu distancu prema istraživanom “objektu”. • Akcijska metodologija—naglašava poziciju istraživača i načelo deobjektivizacije

  24. Postulat 4 • Dekonstrukcija klasične relacije “subjekt-objekt” • Uspostavljanje nove relacije “subjekt- subjekt” • Kada se uspostavi takva relacije, istraživaču se otvara mogućnost interpretacije stvarnog svijeta iz perspektive subjekta istraživanja

  25. Postulat 5 • Generalizacija rezultata istraživanja ne uspostavlja se nakon finalne analize već indukcijom koja započinje na pojedinačnom slučaju • Slučajno odabiranje uzorka iz kritične mase slučajeva, kako bi se na temelju tog uzorka moglo zaključivati na parametrima populacije (osnov kvantitativnog istraživanja) u kvalitativnom istraživanju ne vrijedi.

  26. Postulat 5 • U kvalitativnom istraživanju pažljivo se mora analizirati svaki pojedinačni slučaj i tek onda izvoditi generalizacije koje nikad nisu apsolutni niti općevažeći zakoni.

  27. Pripremljeno prema • Aleksandar Halmi, Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima. Zagreb, Naklada Slap, 2003. • Christopher Butler, Postmodernizam. Sarajevo, Šahinpašić, 2007.

More Related